\u2022\u00a0Od 1980. godine Ku\u0107u cvije\u0107a je, prema slu\u017ebenim podacima, posjetilo vi\u0161e od 17 milijuna ljudi, a tijekom cijele godine najbrojniji su turisti iz zapadne Europe, Amerike, Kine i Japana<\/strong><\/p>\n Objavljeno: 08. maj 2016<\/p>\n Prema slu\u017ebenoj objavi, Josip Broz Tito je preminuo 4. maja 1980., u 15:05 sati, nakon du\u017eeg lije\u010denja u bolnici u Ljubljani gdje mu je prethodno zbog zdravstvenih komplikacija amputirana noga.<\/p>\n Titovu pogrebu u Beogradu 8. maja 1980. godine prisustvovalo je vi\u0161e od 200 visokih du\u017enosnika, \u0161efova dr\u017eava ili vlada i visokih izaslanstava iz \u010dak 127 zemalja svijeta.<\/p>\n I dan danas pogreb Josipa Broza Tita mnogi nazivaju najve\u0107im u povijesti \u010dovje\u010danstva, jer su tada, u vrijeme 'Hladnog rata', u pogrebnoj povorci rame uz rame \u0161etali zapadni politi\u010dari, komunisti\u010dki vo\u0111e, kraljevi, prin\u010devi, \u0161eici, predsjednici, premijeri i ministri iz cijelog svijeta.<\/p>\n Unato\u010d brojnim kontroverzijama i prijeporima me\u0111u povjesni\u010darima i suvremenicima Titova doba, Memorijalni centar Josip Broz Tito i Ku\u0107u cvije\u0107a svake godine na dan njegove smrti 4. maja te 25. maja kad se u biv\u0161oj Jugoslaviji slavio Dan mladosti, pohode tisu\u0107e ljudi iz biv\u0161e SFRJ odaju\u0107i po\u010dast Titu kojeg suvremena povijest ubraja me\u0111u najistaknutije lidere i dr\u017eavnike jedne epohe, navodi DnevnikHr.<\/p>\n Titovo ime se, osim uz komunisti\u010dki i partizanski pokret, te antifa\u0161isti\u010dku borbu koja je tijekom Drugog svjetskog rata presudno utjecala na ustrojstvo i postojanje biv\u0161e SFRJ, vezuje i za osnivanje Pokreta nesvrstanih.<\/p>\n Taj pokret je bio svojverstan balans izme\u0111u Istoka i Zapada, \u0161to je u tada\u0161njim me\u0111unarodnim okolnostima imalo veliki zna\u010daj.<\/p>\n Svake godine autobusi iz Makedonije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore od ranog jutra pristi\u017eu na plato ispred Muzeja povijesti Jugoslavije na Dedinju, u okviru kojeg je i kompleks Ku\u0107a cvije\u0107a, posljednje po\u010divali\u0161te Josipa Broza Tita.<\/p>\n Od 1980. godine Ku\u0107u cvije\u0107a je, po slu\u017ebenim podacima, posjetilo vi\u0161e od 17 milijuna ljudi, a tijekom cijele godine najbrojniji su turisti iz zapadne Europe, Amerike, Kine i Japana.<\/p>\n