Prof.dr. Zlatko Hadžidedić: Bošnjaci su nekada bili svi koji su živjeli u Bosni, '93 su nam podvalili drugo značenje
Objavljeno: 12. mar 2021
Prof. dr. Zlatko Hadžidedić u februaru prošle godine oformio je Centar za izučavanje nacionalizma kako bi demistificirali ulogu nacionalizma u suvremenom svijetu. Krajem prošle godine razgovarali smo sa profesorom o nacionalizmu u svijetu i BiH, svjetskom poretku ali i o bosanskoj naciji i Bošnjacima. Kako se u posljednjih nekoliko dana uveliko govori o ovome a vezano za spornu izjavu političke analitičarke Ivane Marić, kandidatkinje za dogradonačelnicu Sarajeva, podsjećamo na ono što je prof. Hadžidedić tada rekao za Start:
:: Koja je definicija nacionalizma?
- Nacionalizam je ideologija koja propovijeda da postoje društvene jedinice koje se zovu nacije, koje su po definiciji suverene i imaju pravo na svoju državu. Šta se pod nacijom podrazumijeva - u različitim dijelovima svijeta je to bilo različito tumačeno, ovisno o geopolitičkim interesima velikih sila. Ovisilo je o tome da li je njima odgovaralo da drugu imperiju rasture na manje jedinice, i o tome kolike su te jedinice. Nacija je proizvoljan termin koji nema nikakav konkretan sadržaj koji je moguće univerzalno primijeniti na bilo koju jedinicu populacije.
Bilo kojoj skupini stanovništva možete dati ideju da ima pravo na osnivanje vlastite države jer ih nazovete nacijom, što samo po sebi podrazumijeva da je suverena i da ima pravo na vlastitu državu. Bosna i Hercegovina je možda nabolji primjer koliko je taj termin proizvoljan. Mi smo u 19. stoljeću svoje vjerske zajednice, pod pritiskom nacionalizama iz Srbije i Hrvatske, počeli zvati nacijama.
U Bosni i Hercegovini sve ovo vrijeme niko nije bio svjestan da ih, samim tim to što ih zovemo nacijama, dajemo pravo da stvaraju vlastite države, da rasture BiH. Sa druge strane, bosanski nacionalizam se nikada nije pojavio u nekom uvjerljivijem obliku. Možda je takav pokušaj postojao samo u vrijeme pobune Husein-kapetana Gradaščevića. Bilo je još nekih pojedinaca sa takvim idejama, međutim, nacionalizmi iz susjednih država su bili mnogo jači i ideja o bosanskoj naciji se nikada nije artikulirala u punoj mjeri.
Ja bih dodao da smo imali termin "Bošnjaci" u 19. stoljeću, i da on tada nije imao značenje koje mu je sada pripisano. Podrazumijevao je sve ljude koji su živjeli u Bosni, bez obzira na religiju. Čak i u Garašaninovom Načertaniju se spominju "Bošnjaci muhamedanske, latinske i pravoslavne vjere", koje treba ubijediti da su svi oni zapravo "Srbi".
:: Zar to nije adekvatno objašnjenje naziva "Bošnjak"?
- To jeste adekvatno objašnjenje termina "Bošnjak", ali nama su 1993. podvalili drugo značenje tog termina. Tzv. skupština koja je sebe prozvala "bošnjačkom" proglasila je da se samo muslimani mogu nazivati "Bošnjacima", dok drugi tu ne mogu pripadati. Ovih dana se povremeno spominje bosanski identitet kao integrativni, ali ljudi okupljeni prvenstveno oko SDA i dalje ne odstupaju od toga da koriste termin "Bošnjak" isključivo za muslimane. Sa takvim značenjem, taj termin doprinosi razbijanju zajedničkog identiteta ljudi u Bosni i Hercegovini, u podjednakoj mjeri kao i naziv "Srbi" i "Hrvati", koji su posljedica nacionalizama iz Srbije i Hrvatske, koji su uvezeni u Bosnu i Hercegovinu.
izvor: startbih.ba-150733
