Premijer Slovenije predao je "non-paper" predsjedniku Evropskog vijeća, Charlesu Michelu gdje najavljuje da će jedan od prioriteta biti "završetak raspada Jugoslavije"
Objavljeno: 12. apr 2021 | Sead Numanović
Premijer Slovenije Janez Janša obavijestio je Evropsko vijeće da će jedan od prioriteta predsjedavanja Evropskom unijom, koje njegova zemlja preuzima od 1. jula ove godine, biti prekrajanje granica na prostoru bivše Jugoslavije.
Tzv. "non-paper" koji je sačinjen u njegovom uredu, predat je krajem februara ili početkom marta ove godine predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu lično.
Iz Michelovog ureda Janši je odgovoreno da je "non paper" "primljen k znanju".
To je za PolitickiBa potvrđeno iz više izvora u Ljubljani i Briselu.
Cijeli sadržaj skandaloznog dokumenta još uvijek nije procurio u javnost.
Prema onome što je sam Janša govorio, početak je vraćanje na plan Vučić -Thaci o prekrajanju granice Srbije i Kosova. No, ide se i više koraka dalje, pa se predviđa mogućnost otcjepljenja entiteta RS, pripajanje dijelova Crne Gore i Sjeverne Makedonije s albanskom većinom Albaniji, te, u konačnici, priključenje zapadne Hercegovine Hrvatskoj.
Podvarijanta Janšinog plana je i da se formiraju tri nacionalne republike u BiH. Srpska i hrvatska imale bi tijesne veze s maticama, dok bi bošnjačka republika dobila koridor prema međunarodnim morskim vodama koji bi garantirao NATO...
Nikakvo iznenađenje. Janša već duže vrijeme gura koncept "velike Srbije" i "velike Albanije". On je jedan od najglasnijih zagovornika "završetka raspada Jugoslavije".
Njegov je koncept da se "pod kišobranom Evropske unije i NATO-a" treba provesti raspad Jugoslavije i "zarad mira u evropskoj kući", dopustiti formiranje velikodržavnih projekata Srbije, Albanije, pa i Hrvatske.
A Michel?
On će "k znanju primiti" šta god hoćete", rekao nam je jedan visoki evropski zvaničnik, govoreći pod uslovom anonimnosti.
Drugi zvaničnik u Briselu potvrdio je da se "u birokratskim krugovima" razgovara o reaktivniranju ideje trgovine teritorijama.
Ne podržava samo Janša to. Tu je, naravno, mađarski premijer Viktor Orban, cijela bulumenta evropskih ekstremnih desničara, vlasti Hrvatske, Poljske..., ali je ideji sve bliže i Austrija (ponovo!), kao i Francuska.
Francuska se neće eksplicitno očitovati, jer ne želi otvoreni klinč s drugim evropskim državama, a pogotovo ne Sjedinjenim Američkim Državama.
Ali, kao i prošli put kada su Aleksandar Vučić i Hashim Thaci nastojali progurati "dil", bila upadljivo "neutralna".
Veliko je pitanje kako će se Njemačka, nakon Angele Merkel, postaviti.
Trendovi su u Briselu loši, kada je Bosna i Hercegovina u pitanju. I ide nagore - prenosi nam on.
Iz Ljubljane, pak, kažu da je "non-paper" izazvao sablažnjavanje u establišmentu Slovenije.
No, niko ga, kao papir, nije vidio, pa su reakcije prigušene.
Ipak, ističu da se radi o logičnom kontinuitetu Janšine politike.
Borut Pahor, predsjednim Slovenije, sve je bliži tom konceptu.
Zato je i u Sarajevu, ali i u Skoplju u septembru prošle godine, propitivao zvaničnike o mogućnosti mirnog raspada, kako Bosne i Hercegovine, tako i Sjeverne Makedonije.
Pahor je sve jače u savezu s Janšom. Samo su neupućeni bili iznenađeni kada je nedavno objavio ko su mu kandidati za najvišu sudsku instancu Slovenije. Na listi su samo Janšini bliski saradnici i prijatelji - upozorili su nas iz Ljubljane.
Iako je Pahor u Sobranju Sjeverne Makedonije septembra prošle godine govorio o tome da je proširenje EU političko i geopolitičko pitanje, ergo da je u strateškom interesu Unije da primi zapadnobalkanski region u svoje okrilje čim prije, njegovo djelovanje je sasvim suprotno.
I on je dio establišmenta u EU koji smatra da je dalje širenje nepotrebno.
A ta je grupacija političara jaka. Oni se, nužno, ne zalažu ni za priključenje Balkana Uniji, niti za prekrajanje granica u vašem regionu. U interesu im je samo da od proširenja ne bude ništa. Ko god radi na tome, a Janša s prekrajanjem Balkana, to radi, njihov je saveznik.
EU se, kažu oni, prvo unutar sebe mora "presabrati". Pa tek onda otvoriti vrata za eventualne nove članice.
A "presabiranje" bi moglo potrajati godinama i godinama - tvrde nam sagovornici.
izvor: politicki.ba-15926
KOMENTAR TVRTKA MILOVIĆA - Sead Numanović, prešućeni bošnjački realist: Bosna se može podijeliti i bez rata
Objavljeno: 20. apr 2021 | Tvrtko Milović
Nije neku posebnu pažnju izazvao odličan intervju novinara Seada Numanovića na FACE televiziji kod voditelja Senada Hadžifejzovića. Jedan od razloga je i što javnost, posebno bošnjačka, nije navikla slušati stvari koje joj ne odgovaraju.
A Sead ih je rekao mnogo.
Meni su zanimljive jer sam svaku do jedne na ovom Pageu već ranije pisao i elaborirao. Naravno, ja sam za razliku od Seada prošao s uvredama.
Unatoč tome, smatram da su važne za pravilan razvoj odgovorne javnosti pa ću istaknuti teze Seada Numanovića koje ne samo da smatram ispravnim nego i duboko otriježnjujućim.
Najznačajnije što je Sead rekao je odgovor na Senadovo pitanje o reakcijama na (slovenski) NON Paper:
"Ovdje se vidi naša (bošnjačka op.a) potpuna autističnost. Nitko od političkih lidera nije u stanju parirati NON paperu. Niti parira. Niti išta znaju niti išta rade. Niti su išta znali. Niti su išta u stanju spoznati.
Šta su naše reakcije na NON paper?
Ko je otišao u Brisel? Ko je otišao u Washington? Imamo li koga da pošaljemo tamo? Ko su ti ljudi?"
Potpuno je jasno da i NON paper, kao uostalom i druge važne međunarodne događaje bošnjački političari tretiraju isključivo kao pitanja za domaću politiku.
Dobar primjer je izbjegavanje dogovorenog sastanka s ministrom vanjskih poslova Rusije Lavrova radi trivijalnog protokolarnog propusta. Diplomatska šteta koja je počinjena ne može se nadoknaditi nikakvim ulizivanjem Zapadu, a koliko je Zapad unatoč (ili usprkos) tom skandalu doživio BiH kao ozbiljnu državu dokazuje još jedna Numanovićeva teza: "O raspadu BiH se već dugo i ozbiljno priča u Europi."
Bošnjačka elita nije u stanju dobaciti ni do zemalja regije, a ne do Brisela ili Washingtona. Ne postoji lider koji je u stanju održati neki ozbiljan sastanak u EU, kojim bi objasnio koliko je "BiH nedjeljiva".
Bošnjačka politika je sve karte bacila na Željka Komšića koji nema ni međukantonalnu težinu a međunarodni susreti su mu se sveli na Čedu Jovanovića i Stjepana Mesića.
I Izetbegović i Komšić su sve svoje međunarodne poteze reducirali na pitanja domaće politike jer važnije je ispasti patriot kod kuće nego postići nešto realno.
Bošnjačka reakcija na NON paper je bila očekivano promašena: Prijetnja ratom.
Prvi problem u prijetnji ratom je što ona mora biti kredibilna. Dakle onaj kome prijetite ratom mora biti uvjeren da ste rat u stanju pokrenuti i u njemu zatim pobijediti.
Bošnjačka politika ne posjeduje nikakve resurse za početak i vođenje rata, pa je stoga njihova galama oko rata morbidno smiješna. Tu dolazimo do druge ubojito točne Numanovićeve teze u obliku odgovora Senadu Hadžifejzoviću "Je li moguć raspad BiH bez rata?":
"Moguće je prekrajanje granica bez rata. Kako? Tko smo mi? Milijun ljudi koji ne znaju jesul pošli ili došli! Daj Bože da do toga ne dođe. (...)
Mi plašimo mečku rešetom. Ko će pucat i iz čega će pucat? Ko će predvodit ove što pucaju?! Nemojmo imati iluzija i nemojmo podgrijavati te iluzije."
Numanović je ustvari rekao nešto što je davno trebala primijetiti čitava prosječno inteligentna javnost. Na žalost, bilo kakvo proturječje ratu može biti protumačeno kao slabost i potpora podjeli BiH pa je nitko od političara nije smio reći. I još ne smije.
Ipak, novinar smije. On smije uočiti i očigledno: Za rat nema nikakvih pretpostavki. Ni demografskih, ni logističkih, ni financijskih, ni strateških...
Dotakao se i ponašanja EU i Turske u slučaju rata: Europa će prihvatiti realnost a i Turska bi se vjerojatno držala po strani.
Numanovića zbog ovih teza vjerojatno neće proglasiti "mrziteljem Bošnjaka" ali će se dobro potruditi da ga ignoriraju. Jer uvijek je lakše živjeti u iluzijama.
Ipak, novinar Numanović nije samo brutalni (i hrabri) realist. On čini još jednu stvar što bi trebali (bošnjački) političari: on daje odgovor što treba činiti. Doduše, ne do kraja, ali daje savjet za dobar početak:
"Na nama je da shvatimo gdje smo i što nam je činiti. S ovim političkim liderima i ovakvim narodom, ovdje nema rata zbog raspada države. Ova će se država mirno raspasti a ovaj će narod nestati. Koliko nas je? Gdje smo? Kakvi smo? (...) Nije bitno koliko je nas, 2 ili 2,5 milijuna stanovnika, nego kakvi smo, šta mi imamo pokazati svijetu?!"
Dakle ne radi se o tome koliko je nekoga, koliko teritorije ima ili kolika mu je država... Radi se o tome kakav je narod, što postiže, što može pokazati sebi i svijetu, živi li u blagostanju ili bijedi.
Bošnjačka politika je svela svoj narod na pitanje ima li ga više od 50% na nekoj administrativnoj teritoriji i koliko posjeduje grunta u odnosu na ostale. Ali narod je mnogo više. Njegove potrebe u 21. stoljeću prevazilaze potrebe nacionalnog romantizma.
Činjenica da po Europi kruže NON paperi koji se direktno odnose na položaj Bošnjaka, a da pri tome njih nitko ništa ne pita niti imaju saveznika niti prijatelja kojem bi se obratili za pomoć, govori ustvari u kako se jadnom položaju ovaj stari europski narod nalazi.
A koliko su iluzije u kojima se Bošnjaci nalaze duboke govori nadrealna, i dalje rastuća popularnost Željka Komšića koji je možda i najbolja personifikacija mentaliteta i nemoći u kojem se nalazi Bošnjačka elita. Jer nema te cijene ni tog raspada zbog kojeg bi se odrekli ovog sasvim beskorisnog tipa.
izvor: hms.ba
