Sud BiH: Šarenac dokazao da je Tvrtko Milović nezakonito imenovan za urednika Dokumentarnog programa BHT - BH novinari
Tvrtko Milović objavio da napušta novinarstvo
Objavljeno: 16. avg 2021
Sud Bosne i Hercegovine 9. jula ove godine potvrdio je prvostepenu presudu o poništenju konkursa za izbor urednika Dokumentarno savremenog programa BHRT-a - BHT1, u kojoj se navodi da je Tvrtko Milović nezakonito imenovan na poziciju urednika Dokumentarnog programa ovog javnog servisa.
Podsjetimo, imenovanje Tvrtka Milovića na poziciju urednika Dokumentarno-savremenog programa BHT1 u martu 2018. godine izazvalo je brojne polemike i negodovanja javnosti. Jedan od kandidata za ovu poziciju bio je i nagrađivani filmski reditelj Srđan Šarenac koji je posredstvom advokata Linije za pomoć novinarima, koja djeluje u okviru Udruženja BH novinari, nakon imenovanja Milovića tužio BHRT.
Sud BiH je u maju 2019. donio odluku kojom je osporeno imenovanje Tvrtka Milovića za urednika Dokumentarno-savremenog programa. Iz presude je vidljivo da je konkurs za izbor urednika bio namješten, odnosno da je BHRT svjesno mijenjala uvjete u odnosu na one propisane Statutom, a kako bi Milović mogao biti izabran na tu poziciju.
Nakon ove presude, BHRT je 08.07.2019. ponovo provela postupak izbora urednika Dokumentarnog programa i na tu poziciju ponovo imenovala Tvrtka Milovića, uz tvrdnju da se ostali kandidati "nisu odazvali na intervju" i da su dostavili pismeno obavještenje da neće pristupiti intervjuu. Međutim, Srđan Šarenac opet je podnio tužbu protiv BHRT-a, navodeći da ga o ponovnom postupku za izbor urednika niko sa BHRT-a nije obavijestio, te da nije ni dobio poziv za intervju.
Konstatacija da je obavljen intervju samo sa kandidatom Tvrtkom Milovićem jer ostali kandidati, među kojima je i tužitelj se nisu odazvali na intervju i da su dostavili pismeno obavještenje da neće pristupiti istom su ostali nedokazani.
Naime, u toku postupka tužena (BHRT, op.a.) nije dokazala da je tužitelj (Srđan Šarenac, op.a.) pismeno obavijestio tuženu da odustaje od intervjua, pa tvrdnja tužitelja da nije obaviješten o ponovnom provođenju izbora urednika Dokumentarno savremenog programa BHT1 jer nikada nije primio poziv za intervju je sasvim osnovana.
Dakle, osim što procedura nije provedena u skladu sa odredbom člana 60. Statuta tuženog, s obzirom da je proveden intervju samo sa predloženim kandidatom, sasvim osnovano se postavlja pitanje kriterija za predlaganje najuspješnijeg kandidata, niti je dato obrazloženje u osporenoj odluci o imenovanju na osnovu čega je Upravni odbor ocijenio Tvrtka Milovića kao najuspješnijeg kandodata - navodi se u pravosnažnoj presudi Suda BiH, koja je donesena 9. jula ove godine.
Sud je u presudi naložio i da je BHRT obavezan Srđanu Šarencu nadoknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 3.369,60 KM u roku od 15 dana od prijema presude.
Šarenca su u ovom predmetu zastupali advokati Advokatskog društva "Ademović, Nožica i partneri" iz Sarajeva, koji već godinama uspješno sarađuju sa "Linijom za pomoć novinarima" Udruženja BH novinari u slučajevima nezakonitih provedbi konkursnih procedura u medijima, radnih sporova i tužbi za klevetu protiv novinara i medija.
izvor: bhnovinari.ba-2021
Tvrtko Milović objavio da napušta novinarstvo
Hrvatski novinari i političari već 12 godina fokusirani su samo na jednu temu
Dio javnosti u utorak je ostao neugodno iznenađen kada je ugledni novinar Tvrtko Milović objavio kako je podnio ostavku na dužnost urednika Dokumentarnog programa BHRT-a. U svojoj objavi na Facebooku napisao je i kako napušta novinarstvo. Tim povodom razgovarali smo s Milovićem, a ispod možete pročitati što je rekao u intervjuu za portal Jabuka.tv.
:: Zašto je novinarstvo u BiH, danas po Vama, na vrlo niskim granama?
Ne mogu reći od kada propada novinarstvo točno. Možda od trenutka kad su nestali neovisni oglašivači... kad je politika preuzela kontrolu nad gospodarskim resursima tad su gratis dobili i medije. Novinari koji nisu pristali biti kontrolirani su napustili medije, a oni egzistencijalno ugroženi su pristali. To je nužno dovelo do kraha kvalitete novinarstva. Zatim je izgubljeno povjerenje publike i krug se zatvorio. Danas vise nema oglašivača, nema kvalitetnih medija, nema kvalitetnih slobodnih novinara, nema javnosti... tek lokalno tu i tamo nešto opstaje ali kad govorimo o nacionalnim medijima u smislu slobodnog izvještavanja u korist javnosti - ne postoji.
:: Jednom prilikom pisali ste kako su političari glavne zvijezde u BiH, zašto ništa drugo ne može doći do većeg izražaja, odnosno kako nismo u stanju dati na važnosti kao društvo i drugim temama?
I to je pitanje gospodarstva pa je i odgovor skoro isti. Politika je preuzela kontrolu nad gospodarstvom, a zatim i medijima. Kad kontrolirate financijske tokove a još su i mediji vaši onda je logično da se mediji vrte oko vas. Političari su zvijezde jer su sve ostale grane društvenog djelovanja devastirane. Ostali su samo političari kao gospodari svakodnevice.
Mediji su preslabi da se tome odupru.
:: Gdje vidite svoj prostor u budućnosti nakon službenog napuštanja novinarstva?
Prostora ima na svim stranama gdje pogledam. Još uvijek nisam odlučio gdje ću, ali što god budem radio radit ću ponovo srcem i maksimalnim kapacitetom.
:: Kad su u pitanju Hrvati u BiH i njihovi medijski kapaciteti, jesu li najveći problemi u nedostatku financija i kvalitetnog kadra, ili ima još nekih drugih poteškoća?
Hrvati su posebno izloženi problemu nedostatku sigurnog financiranja. Ne bih rekao da ima kadrovskih problema. Ima sjajnih novinara Hrvata, ali kad negdje nema novca onda ne možete očekivati da će se ljudi zadržati. I konačno, skoro je nemoguće formirati obitelj s novinarskim prihodom i radnim (ne)vremenom.
Gledajući izdvojeno na Hrvate, objektivan problem je što su hrvatski novinari kao i političari već 12 godina fokusirani samo na jednu temu - politički status Hrvata. A to nije jedino što ljude zanima.
:: Sami ste po imenovanju na mjesto urednika dokumentarnog programa BHRT-a, zbog svojih stavova i tekstova, doživjeli svojevrstan linč od sarajevskih komentatora, medija i političara. Kako tumačite tu diskreditaciju pojedinaca "koji nisu nekome po volji" na osobnoj razini, gdje nečije kompetencije padaju u skroz peti plan? To nije prisutno samo u sferi medija.
Moj slučaj je specifičan utoliko što su sarajevski mediji držali stanje linča mjesecima, iako pozicija urednika ne opravdava toliku pažnju. Tumačim to na više načina, ali mislim da se tu dominantno radi o jednoj intelektualno-mentalnoj zakržljalosti današnjeg Sarajeva da se suoči s neistomišljenicima.
Ako ih već mora tolerirati onda se to čini lakše kada ti neistomišljenici žive u Banja Luci ili Posušju. Ali kada im "dođu" u Sarajevo onda nastaje problem.
Činjenica da su tako snažno medijski diskreditirali moje kompetencije govori o tome koliko im je stalo da me uklone iz javnog prostora. E sad, zašto takvih medijskih linčeva nema prema hrvatskim političarima najbolje govori o tome kakvi su to političari.
Da se razumijemo, medijski linč nije nikakav sarajevski patent. To se događa u svim sredinama u sličnom intenzitetu, ali u Sarajevu je najveća masa medija i publike pa linč ima veći učinak.
:: Na što ste najviše ponosni i za čime najviše žalite u svojoj novinarskoj karijeri?
Ponosan sam što nikada nisam napisao nešto u što sam ne vjerujem. A žalim što nisam napustio medije čim sam shvatio da je to mrtva branša, prije nekih desetak godina, zaključio je Milović razgovor za portal JabukaTv.
Objavljeno: 16. sep 2021 | Kristijan Anić
