Nikšićev ultimatum: Kako se SDP BiH elegantno pridružio Čoviću i HDZ-u
Ljudi smo, dogovorićemo se: Fahrudin Radončić, Nermin Nikšić i Dragan Čović
• Konstantno "oštro" kritikovanje Dragana Čovića i njegovih poteza koje je proteklih mjeseci dolazilo upravo sa adrese SDP-a i Nikšića, sada se pokazuje bespredmetnim jer i jedna i druga stranka, evidentno, prijete da ugroze budućnost države ukoliko se njihovim zahtjevima ne udovolji
Objavljeno: 07. nov 2018 | M. Radević
Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić izjavio je jučer kako ova stranka neće učestvovati u konstituisanju vlasti u BiH na nivoima višim od kantona sve dok se ne raspuste članovi Centralne izborne komisije BiH i izaberu novi, te ne izmijeni Izborni zakon i uvede elektronsko glasanje na izborima. Na nivou kantona, tamo gdje se odmah mogu preuzeti javna preduzeća i raspolagati višemilionskim budžetima, preuzimanje vlasti, sudeći prema Nikšićevim izjavama, neće biti problem.
Odluka koju, kako je kazao Nikšić, namjerava donijeti CIK, a tiče se popunjavanja Doma naroda Federalnog parlamenta na temelju popisa iz 2013. godine predstavlja krivično djelo i "udar na državu BiH". Iz SDP-a su na taj udar odlučili odgovoriti blokadom vlasti pridruživši se na taj način, paradoksalno, HDZ-u i Draganu Čoviću, koji već mjesecima odlučno poručuje kako je apsolutni uvjet za uspostavu vlasti izmjena Izbornog zakona.
Neozbiljni zahtjev predsjednika SDP-a
Nije baš najjasnije od koga Nikšić očekuje da "raspusti članove CIK-a" i imenuje nove, posebno imajući u vidu stav predsjednika SDP-a da članovi Centralne izborne komisije "ispunjavaju želje političkih mentora".
Prema Izbornom zakonu BiH, članove CIK-a imenuje sedmočlana Komisija za izbor i imenovanje. Dva člana te komisije imenuje predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH iz reda članova Vijeća, tri imenuje Administrativna komisija Parlamentarne skupštine BiH iz reda članova komisije iz Zastupničkog doma PS BiH, a preostala dva člana imenuje predsjednik Centralne izborne komisije iz reda članova CIK-a.
Izbornim zakonom naznačeno je da u sastavu CIK-a ravnopravno moraju biti zastupljeni svi konstitutivni narodi, odnosno dva Bošnjaka, dva Srbina, dva Hrvata te jedan član iz reda ostalih, odnosno nekonstitutivnih naroda.
Ljudi smo, dogovorićemo se
Očekivati da će u ovom trenutku, neposredno nakon završetka Općih izbora i u situaciji kada još niko konkretno ne zna kako će i na koji način biti konstituisana vlast, biti oformljena Komisija koja će aktuelne članove CIK-a zamijeniti novima, što je samo po sebi proces koji bi sigurno trajao nekoliko mjeseci, od Nikšića je poprilično politički neozbiljno i nesuvislo.
No, da će Izborni zakon biti glavni kamen spoticanja u formiranju vlasti sa HDZ-om, a sada i SDP-om koji najavljuje blokadu vlasti na federalnom i državnom nivou, već je sasvim izvjesno.
Da će SDP imati svoje uvjete prije nego što krene u razgovore o konstituisanju vlasti na federalnom i državnom nivou, izjavio je nedavno i Saša Magazinović, predsjednik Glavnog odbora SDP-a BiH.
SDP nema namjeru ulaziti u bilo kakvu vlast, a da se ne krene konačno u borbu s kriminalom i korupcijom, da se usvoje neki zakoni koji su za nas vrlo važni prije nego što se uopće i pomisli o formiranju vlasti - kazao je Magazinović.
Magazinović je dodao da HDZ nije jedina stranka koja ima svoje uvjete te da "Čović igra svoju politiku i da nastavlja tamo gdje je stao".
Najbolja je adresa da to vidite sa SDA jer su oni dugogodišnji partneri - rekao je Magazinović za Nezavisne.
Međutim, za razliku od HDZ-a i SDP-a BiH koji svaki "imaju svoje uvjete", u SDA ističu da su spremni za nove pregovore i da neće nikoga ucjenjivati u tom smislu. Premda ih u SDP-u licemjerno optužuju za partnerstvo sa HDZ-om, SDA je, barem ako je suditi po izjavama čelnih ljudi te stranke, do sada pokazala najveću spremnost kada je riječ o postizanju kompromisa vezanih za izmjene Izbornog zakona.
I danas smo spremni da učestvujemo u izmjeni Izbornog zakona bez bilo kakvih ucjena. Vidjećemo koga ćemo dobiti iz skupština kantona u Federaciji u federalni Dom naroda. Ali sve političke stranke su u obavezi da u skladu sa zakonom pristupe implementaciji izbornih rezultata, pa tako i HDZ. Nije dobro ucjenjivati bilo koga bilo čim i time dovoditi u pitanje implementaciju izbornih rezultata - izjavio je prije dvije sedmice zamjenik predsjednika SDA Adil Osmanović.
Samo ultimatumi, nigdje kompromisa
Naravno, SDP i HDZ formalno imaju različite zahtjeve, no činjenica je da je svojim jučerašnjim ultimatumom vezanim za članove CIK-a Nermin Nikšić dodatno zakomplikovao ionako već krajnje složenu situaciju u Federaciji kada je riječ o uspostavi buduće vlasti. Konstantno "oštro" kritikovanje Dragana Čovića i njegovih poteza koje je proteklih mjeseci dolazilo upravo sa adrese SDP-a i Nikšića, sada se pokazuje bespredmetnim jer i jedna i druga stranka, evidentno, prijete da ugroze budućnost države ukoliko se njihovim zahtjevima ne udovolji. Pri tome, ni od Čovića ni od Nikšića još nismo čuli riječ "kompromis", što nije nimalo ohrabrujuće kada je riječ o budućim pregovorima.
Da Izborni zakon ne može i ne smije biti sredstvo za potkusurivanje i političke bojkote, upozorio je jučer i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko u svm obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a u New Yorku.
Gospodin Komšić je pobijedio Dragana Čovića koji predvodi HDZ i oni sad tvrde da su izbori nelegitimni, bez obzira što je ova pobjeda bila prema pravilima koja su bila i prije četiri godine. Politički cilj da se promijeni Izborni zakon ne može se koristiti da se sada propituje legalitet izbora ili da se vrše dalji bojkoti - rekao je Inzko.
Donedavna predsjednica, a sada članica CIK-a Irena Hadžiabdić još u maju je upozorila da pitanje Izbornog zakona mora biti riješeno prije marta 2019. godine. U suprotnom će, kako je kazala Hadžiabdić, Federacija BiH biti u totalnoj blokadi jer neće imati ko da usvoji budžet.
izvor: 07. nov 2018 | faktor.ba M. Radević
