Izetbegović za Dnevnik D: Nema mjesta za pregovore oko bazičnih stvari
Kaže da je imao radnu večeru sa Matthewom Palmerom i ambasadorom Nelsonom:
Naravno tema je bila trenutačna situacija u BiH, kriza, blokada, ali prije svega mogućnosti da se usvoje izmjene Izbornog zakona, odnosno potrebne izmjene Ustava koje bi vodile izmjenama Izbornog zakona. Palmer nije donio nikakav prijedlog. Ono što on očekuje je da Čović i ja razriješimo taj čvor. Ja sam mu kazao, po ko zna koji put, da to nije put. Dakle, Čović i ja sami da nađemo najidealnije rješenje ono neće proći zbog toga što je ignorisalo poziciju ostalih stranaka koje su sa nama u Parlamentu. To se potpuno mora otvoriti na način, ne samo da učestvuju parlamentarci, nego svi zainteresirani u ovoj zemlji. Tako da sam ja tu stvar odbio, ali smo se dogovorili da se proširi pregovaračka ekipa na predsjednike parlamentarnih stranaka, uz mene koji predstavljam, da tako kažem, volju bošnjački opredijeljenih glasača. To su i ljevičari, građanske opcije koje imaju dva ili tri puta više ruku u Parlamentarnoj skupštini od HDZ-a. Tako da njih je iracionalno pokušati zaobići. Oni moraju predstavljati interese svojih glasača, svoje vlastite stavove itd.
Navodi da je brisanje etničkog prefiksa u Predsjedništvu BiH i Domu naroda FBiH moguće izvesti ako bude saglasnosti kod stranaka iz srpskog korpusa, HDZ-a i ljevičarskih stranaka.
Mislim da će biti saglasnosti ako svi nađu svoj interes u tome. Dakle ako se HDZ-u ponudi model poput recimo Aprilskog paketa koji će davati 90% šanse da Hrvati izaberu jednog od tri člana Predsjedništva, bez tog prefiksa hr, a ako ljevičarske stranke dobiju zauzvrat npr. svođenje funkcije domova naroda na isključivu zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Tada bi se napravio neki balans i to bi imalo šanse da dobije dvotrećinsku podršku. Bez tretiranja i domova naroda, njihove funkcije, mislim da nema šansu da prođe.
Izetbegović pojašnjava da je Aprilski paket imao za cilj riješiti presudu Sejdić-Finci, dati mogućnost svakome da bira i da bude biran.
U isto vrijeme povećati šanse, jer indirektni izbor, faktički ne možete izabrati jednog od tri člana Predsjedništva bez volje hrvatskih predstavnika, i skoro garantovati da će to da bude Hrvat. Ili onaj koga Hrvati odaberu u Parlamentarnoj skupštini. Fileov model je isto to samo na direktan način. Ja sa Komšićem imam dogovor kojeg se kanim držati, da ćemo zastupati zajedno ono što se dogovorimo. Ja ću njega pokušati da ubijedim da je bolje ići direktno. Ako ćemo dobiti jedan te isti rezultat onda je bolje sačuvati direktni izbor. Ako prepustimo kroz indirektni izbor i ovu stvar predsjednicima stranaka, konkretno Dodiku, Čoviću itd., ko zna kada ćemo imati formirano Predsjedništvo BiH. Ovako ga uvijek imamo nakon nekih 30-40 dana. Dakle imamo glavu države koju je izabrao narod. Ovako ćemo to prepustiti izboru predsjednika stranaka, kroz indirektne izbore, i može nam se desiti da kao što Vladu Federacije nemamo tri godine, da ni to nemamo godinama. Dakle da prepustimo sudbinu vrlo važnog tijela predsjednicima stranaka i politikama. Tako da ću ja raditi sa Komšićem na tome i pokušati ga ubijediti da idemo na direktni izbor.
Lideri u Hrvatskoj vide samo slučaj Komšić
Ističe da je imao sastanak sa Nerminom Nikšić koji zastupa iste stavove kao SDA.
Ako Čović želi da riješi jedan zahtjev, jednu frustraciju hrvatskog korpusa onda treba da ima u vidu i zahtjev i frustraciju, bojazni građanskih, ljevičarskih stranaka. Tako da otprilike isto nastupamo i mislim da ćemo to staviti i na papir. Dakle vrlo jednostavno, minimalistički - ako želite riješiti stvar sa izborom člana Predsjedništva, tada trebamo riješiti i problem koji živimo tri godine, a to je jedan Dom naroda koji ne dopušta da se formira nova federalna Vlada, da se popuni Ustavni sud itd.
Kaže da bi ga radovalo kada bi visoki predstavnik nametnuo stvari koje se odnose na transparentnost i integritet izbornog procesa.
Da se onemoguće zloupotrebe, krađe, da jednom izađemo iz te zone. Mislim da bi to bilo podržano. A da uđe u Izborni zakon, mimo volje stranaka, bojim se da bi sam sebi podmetnuo nogu. Mislim da on uopšte o tome i ne razmišlja.
Na pitanje da li je o izmjenama Izbornog zakona razgovarao sa Zoranom Milanovićem u Zagrebu, Izetbegović odgovara:
Potrudio sam se da imamo jedan dobar razgovor, da ne uđemo u neke konflikte i bespotrebne rasprave, ali da ponudimo neke informacije jedni drugima, da se pokušaju neka razmišljanja i gledanja promijeniti, jer kažu da je pola istine cijena laž. Mislim da lideri u Hrvatskoj imaju pola istine koju im servira HDZ i Čović. I oni kažu da jedino što vide je slučaj Komšić. Onda ja izađem sa još 30 stvari koje trebaju da imaju u vidu.
Pojašnjava da je Stjepan Mesić ugovorio spomenuti sastanak.
Mene je Milanović prije godinu dana zvao u smislu da trojica predstavnika Bošnjaka, Srba i Hrvata dođu na noge njemu i Plenkoviću i da mi tu razgovaramo. On možda želi posmatrati da je to bio taj sastanak. Nije. Dakle, ja nisam htio doći da predstavljam BiH, Bošnjake jer mi imamo naša tijela koja nas predstavljaju. Ali da popijem jednu kafu s njim, da razmijenimo informacije, gledanja, da neke možda predrasude pokušamo otkloniti, da malo popravimo te odnose. Mislim da je neophodno razgovarati i mislim da sam, u izvjesnoj mjeri, uspio u tome. Milanović je brzac, on brzo izleti, ali ne mislim da je zlonamjeran čovjek. Možda nešto kaže što se nama ne sviđa, ali ljudi koji nešto kažu viška, mislim da su često korektni u postupcima. Da se to isprazni kroz verbalni aspekt. Često u Hrvatskoj vjeruju u neke stvari koje su neistine. Npr. u vezi Pelješkog mosta. Oni smatraju da mi želimo njima zabraniti da izgrade most. Sve što smo mi tražili je da nam odrede naš izlaz prema otvorenom moru.
Kad su bazične stvari u pitanju nema prostora za pregovore
Ističe da je ovo najveća kriza u BiH od završetka rata, te da se boji da će se ona produbljavati.
Sa nekim ko se iracionalno ponaša teško da mogu prognozirati kako dalje. Sve što mi očekujemo od srpske strane u politici koju predvodi Dodik i koiji uspijeva da prisili i ostale koji bi se možda racionalnije ponašali je da se poštuju bazične stvari - Ustav, vladavina zakona, Evropska konvencija o osnovnim slobodama i ljudskim pravima, Dejtonski mirovni sporazum uključujući Aneks 10 koji se odnosi na poziciju OHR-a. I tu ne može biti rasprave. Mene je Dodik, i još neki ljudi, zvao na razgovor. To bi se pretvorilo u neke pregovore o vraćanju na izvorni Dejton i ja neću u tome da učestvujem. Dakle kad su bazične stvari u pitanju mi tu nemamo prostora za pregovore.
O stavu američke administracije o blokadi u BiH Izetbegović kaže da ga je Palmer pitao kako vidi izlaz iz te situacije.
Rekao sam da jednostavno ljudi treba da popuste, srpska strana i da poštuju bazične stvari. Ja ne vidim tu prostora za razgovore. Šta bi mi to mogli uraditi? Možda da taj zakon usvojimo zajedno i da onda zamolimo OHR da ga povuče, jer smo ga mi usvojili. Ako je to uopšte moguće. Ali bojim se i kad to uradimo da će i dalje ostati tendencije koje traju 15 godina, provokacije, ispitivanja dokle se može ići, prijetnje referendumima koji će pocijepati BiH. Mislim da je ta politika užasnu štetu zadnjih 15 godina nanijela cijeloj BiH i svakom građaninu BiH. Mislim da bi bar 50 ili 100.000 mladih ljudi ostalo u BiH, da bi plaće i penzije bile barem 20-30% više da nije bilo te iracionalne politike. Teško je sa iracionalnim politikama.
Ističe da Dodik isprobava dokle može ići.
Mislim da je investirao ogroman novac, ako ne na to da utiče na odluke State departmenta i vlada u EU, u najmanju ruku da ima feedback, odgovor kakve će biti reakcije na njegove ovakve drske, izazivačke politike. I ti lobisti ga ohrabruju da gura dalje. Ima Rusiju iza sebe, Kina se pomalo pridružuje, Srbija se oporavila, vojno se ojačala i sad je to jedan problem odnosa snaga. Oni će probavati dokle mogu ići. Kakve će biti reakcije SAD-a, OHR-a, nas patriota u BiH, moraju imati vrlo jasne odgovore. Da se ne bi upustili u nešto što može rezultirati konfliktima. Jedino u BiH što srpska strana ima, mislim da i to rizikuje, jer ostalo su sve izgubili kroz ratove. Ja se nadam da nas neće dovesti dotle.
Njemačka će biti uz BiH i uz vladavinu zakona
Kaže da je zbog pandemije sve bilo godinu i po u zastoju, a da u politici nije dobro kad se dese zastoji.
Sastanak u Sloveniji je dobro došao da se vidimo, da porazgovaramo i da zajednički pokušamo pkrenuti stvari. Tražili smo od EU da pokrene stvari naprijed, da ne budu sebični, neodgovorni jer oni sa Balkana uzimaju ono što je nama najvrijednije. Radi se o milion ljudi u zadnjih 20 godina. Mladih, zdravih, obrazovanih. Ovo što su uradili sa Albanijom, Makedonijom, gdje su im obećali neke stvari pa ih ostavili na cjedilu, to nije dobro. To je poruka svima nama i zajednički smo poslali prema prema EU da želimo konkretan dinamički plan integracijskog procesa za svaku zemlju posebno, za čitav Balkan zajedno i da ćemo do tada međusobno sarađivati koliko god možemo.
Izetbegović navodi da Osman Mehmedagić radi jako dobar posao za državu.
Kad ovo vrijeme prođe, kad e to bude gledalo s neke historijske distance mislim da će se utvrditi da je on jako važne i dobre stvari uradio za BiH. I da je pri tome stalno bio napadan, politički destabiliziran što nigdje na svijetu nema. Koliko sam vidio na spornom snimku Mehmedagić upozorava da treba raditi veliku korupciju i da ovo stanje sada, u kojem oni rade srednju korupciju da narod misli da se ipak nešto radi, nije dobro. Da on dakle insistira, a sa druge strane tužilaštvo govori ne možemo raditi veliku korupciju. Tako sam shvatio stvari.
O dosadašnjem radu Christiana Schmidta kaže da je došao u situaciju gdje nema šansu da ponovo uradi.
Prije svega treba riješiti ovo upalno stanje koje trenutačno imamo i u kojem on ne moež da radi. Treba mu pomoći i mislim da je Merkel zbog toga išla u Beograd. Dakle da se prihvati visoki predstavnik, da se prihvate odluke ranijeg visokog predstavnika i da se ide dalje. Ne vjerujem da rezultati izbora u Njemačkoj mogu oslabiti Schmidtovu poziciju. Mislim da će Njemačka biti uz BiH i uz vladavinu zakona.
Prolazimo kroz krizu koja može uspostaviti bolje odnose, da se isprobaju odnosni snaga, da se iznađu rješenja ili pak može nas odvesti, ako se budemo balkanski ponašali, u nove konflikte. Političari i služe za to da ne dopuste da se stvari spontano dešavaju - zaključio je Izetbegović za Dnevnik D.
Objavljeno: 30. sep 2021
