• Tado Jurić smatra da popis stanovništva neće pokazati da je u Hrvatskoj prijavljeno više stotina tisuća fiktivnih stanovnika
Uvoze li hrvatske tvrtke strane radnike uglavnom zato da bi ih preko njemačkih agencija za zapošljavanje iznajmile potom za rad u Njemačkoj? Politolog i povjesničar Tado Jurić s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta navodi da su izaslani ili mobilni radnici iz Hrvatske ušli u statistiku zaposlenih u Hrvatskoj tek 2016. kada su prema službenim hrvatskim podacima na rad u inozemstvo izaslana 8022 radnika, a prema podacima Eurostata, te su godine bila 42.602 mobilna radnika iz Hrvatske, odnosno pet puta više! Kao i kod svih statistika vanjskih migracija iz Hrvatske, dodaje, hrvatski su podaci 60-80 posto niži od podataka njemačkih službi i Eurostata. Analizirajući i broj prijavljenih izaslanih radnika u Hrvatskoj, smatra da popis stanovništva neće pokazati da je u Hrvatskoj prijavljeno više stotina tisuća fiktivnih stanovnika.
Niža cijena rada
Da u Hrvatskoj žive fiktivni stanovnici, pokazuje i njegova metoda procjene broja stanovnika uz pomoć analize potrošnje vode u kućanstvima jer, ako je na nekoj adresi prijavljeno 10 osoba, a potrošnja vode pokazuje da živi jedna, onda je to, smatra, prilično pouzdan pokazatelj o fiktivno prijavljenima.
Drugi je pokazatelj fiktivnih stanovnika broj prijavljenih izaslanih radnika, kojih je više od 50.000 prijavljeno u Hrvatskoj, a rade već godinama u Njemačkoj. Prema posljednjim podacima Eurostata, za 2019. imali smo 67.359 izaslanih radnika iz Hrvatske. Dodatni prostor za eksploataciju radnika iz Hrvatske jest to što su izaslani radnici iz Hrvatske često radnici koji nemaju hrvatsko državljanstvo, već samo boravišnu i radnu dozvolu u Hrvatskoj. Pretpostavljam da je na djelu velik biznis s izaslanim radnicima iz Hrvatske koji se iznajmljuju za rad u Njemačkoj. Naime, kvote su za strane radnike u Hrvatskoj u 2019. iznosile čak 82.500 dozvola, a u krizi 2020. izdano je 60.000 boravišnih i radnih dozvola. Međutim, toliko radnika nije popunilo prazna radna mjesta u Hrvatskoj. Moja je pretpostavka da hrvatske tvrtke zapošljavaju te radnike preko njemačkih agencija za privremeno zapošljavanje, tzv. Zeitarbeitfirmen, ili ih koriste za svoje pogone u Njemačkoj. Budući da se doprinosi plaćaju u Hrvatskoj, a ti radnici nemaju puno zdravstveno i mirovinsko osiguranje u Njemačkoj, cijena njihova rada znatno je niža od one njemačkih radnika - ističe Jurić. Inače, od siječnja ove godine ukinute su godišnje kvote za uvoz stranih radnika te poslodavci mogu uvesti radnika koliko god ih trebaju, ali samo ako ih nema na našem tržištu rada. A uvoze uglavnom niskokvalificirane. Jurić navodi da je manje od jedan posto dozvola iz kvote za strane radnike u Hrvatskoj izdan za studij, istraživački i znanstveni rad, što jasno govori da se radi pretežito o niskokvalificiranim radnicima angažiranima za jednostavne poslove. Metodom digitalne demografije pratio je digitalne tragove useljenika u Hrvatsku uz pomoć Linkedina i ti su podaci pokazali da se u Hrvatsku doselilo manje od 1 posto visokoobrazovanih. Dok godišnje uvozimo 70.000 radnika, istodobno odlaze mladi kvalificirani hrvatski radnici, koje je ovo društvo obrazovalo, što je ekonomski apsurd, navodi Jurić.
Neselektivno useljavanje
Od svih doseljenih osoba u Hrvatsku u proteklim godinama samo su četvrtina hrvatski državljani, a ostali su strani državljani. Njih više od 75 posto su muškarci. A Hrvatskoj za demografsku revitalizaciju trebaju zapravo žene. Hrvatska se neupitno pretvara u useljeničku zemlju. Ovo nije pamflet o tome kako je jedina sreća da Hrvati žive samo s Hrvatima, nego je ovdje naglasak na neselektivnom pristupu useljavanju. Ovakvo useljavanje društvu donosi više ekonomskih troškova nego koristi - drži Jurić. Kako je Hrvatska prema Ustavu nacionalna država hrvatskog naroda i pripadnika nacionalnih manjina, Jurić smatra da je opravdano postaviti i pitanje koliko je zapravo Hrvata u Hrvatskoj. Kako se u demografskim istraživanjima isključivo govori o iseljavanju hrvatskih građana, evidencije hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj i Austriji, ali i njegova metoda digitalne demografije, pokazuju da je riječ ponajprije o iseljavanju Hrvata. Jurić zaključuje da je 2011. u Hrvatskoj živjelo 3,874.000 Hrvata, a da ih je 2021., bez fiktivnih stanovnika, samo 3,55 milijuna. Popis će, smatra, pokazati da je u Hrvatskoj oko 4 milijuna stanovnika uključujući i fiktivno stanovništvo.
Objavljeno: 31. okt 2021 | vecernji-hr Dijana Jurasić
