• U borbama između ukrajinske vojske i separatista u regijima koji uživaju podršku Moskve, poginulo je više od 14.000 ljudi
Dvije samoproglašene pobunjeničke republike Donjeck i Lugansk, čiju je nezavisnost Rusija priznala u ponedjeljak 21. feb 2022., smještene su u pojasu na istoku Ukrajine, a pod kontrolom Kijeva nisu još od 2014. godine.
Od tada, u borbama između ukrajinske vojske i separatista u tim regijima koji uživaju podršku Moskve, poginulo je više od 14.000 ljudi.
Donjeck je najvažniji grad u rudarskom bazenu Donbasa. Nekada nazvan Staljino, to je grad teške industrije u kojem dominira rudarstvo. Također, ovaj grad od dva miliona stanovnika, jedan je od glavnih centara proizvodnje čelika u Ukrajini.
Lugansk, koji je nekada nosio ime Vorošilovgrad, industrijski je grad sa oko 1,5 miliona stanovnika.
Ova dva grada grupisana su u bazenu, na sjevernoj obali Crnog mora, blizu granice sa Rusijom. U regiji je mnogo stanovništva koje govori ruski jezik, s obzirom na to da je mnogo radnika iz Rusije tamo dolazilo u sovjetskoj eri, nakon Drugog svjetskog rata.
Konflikt traje od 2014. godine
Regije su u oružanom konfliktu sa Kijevom od početka pobune koja je nastala uz podršku snaga iza kojih stoji Kremlj, nakon što je Rusija 2014. anektirala ukrajinski poluotok Krim. Nezavisnost dvije regije, koja je proglašena nakon referenduma, međunarodna zajednica nije priznala. Kijev i Zapad tvrde da je Rusija potpomogla ustanak na istoku Ukrajine, prebacujući oružje i trupe preko granice kako bi ga podržala.
Rusija i Ukrajina: Kronika nikad objavljenog rata
Korijeni sukoba između Rusije i Ukrajine su duboki. O čemu se tu zapravo radi? Moskva se nikako ne želi pomiriti s neovisnošću Kijeva -- sanela.info-37393
Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je objavio da ta zemlja priznaje nezavisnost dvije samoproglašene republike.
Donbas je također u centru kulturološkog rata između Kijeva i Moskve, koja tvrdi da ta regija, koja čini veliki dio istočne Ukrajine, pripada ruskom govornom području i da je treba zaštititi od ukrajnskog nacionalizma.
Mirovni sporazumi
Napori da se riješi konflikt u istočkoj Ukrajini, predviđeni sporazumima iz Minska iz 2015. godine, u zastoju su. Kijev i separatisti se međusobno optužuju za kršenje odredbi. Niz primirja je propao zbog stalnih kršenja od strane zaraćenih strana.
Politički dio sporazuma, kojim su predviđeni veliki stepen autonomije za pobunjeničke regije i lokalni izbori prema ukrajinskom zakonu, ostaje mrtvo slovo na papiru, a svaka strana okrivljuje drugu za to.
Britanski premijer Boris Johnson osudio je rusko priznanje separatističkih republika, nazivajući ga "flagrantnim kršenjem suvereniteta i integriteta Ukrajine".
Lideri regija
Svaka od dvije republike traži potpuno autonomiju od centralne vlade i ima svoje samoproglašene predsjednike.
Denis Pušilin izrabran je 2018. na izborima koje Kijev osporava. Lider je takozvane "Narodne Republike Donjeck", dok je Leonid Pasečnik lider separatističke regije Lugansk.
Mnogi "gospodari rata" i separatistički zvaničnici ubijeni su tokom proteklih nekoliko godina u napadima, kao žrtve sukoba ili operacija ukrajinskih snaga, prema izvještajima koji se ne mogu provjeriti.
Lider pobunjenika Donjecka Aleksander Zakarčenko, koji je u avgustu 2018. ubijen u bombaškom napadu u kafiću u Donjecku, najpoznatnija je žrtva na strani separatista do sada.
Objavljeno: 22. feb 2022 | balkans-aljazeera-net
