Marion Kraske: Sistematični napadi na antifašizam

• Partizansko groblje u Mostaru je umjetnički spomenik posvećen žrtvama fašizma. Desnim ekstremistima i neofašistima on je trn u oku, piše u gostujućem komentaru za DW Marion Kraske

Partizansko groblje u Mostaru je umjetnički spomenik posvećen žrtvama fašizma. Desnim ekstremistima i neofašistima on je trn u oku, piše u gostujućem komentaru za DW Marion Kraske.

Uništavanje nije bilo samo šokantno već i sistematično. Na poznatom partizanskom groblju u Mostaru u Bosni i Hercegovini sredinom juna 2022. uništeno je oko 700 spomen-ploča. Dva i po mjeseca kasnije, mjesto i dalje liči na ratište. Na sve strane leže ostaci kamena, ornamenti na zidovima su oštećeni, sumorna slika.

Tu, na Bijelom brijegu, doslovno je smlavljena počast onima koji su u prošlosti izvojevali pobjedu nad nacističkom Njemačkom i njenim saveznicima, italijanskim fašistima i ustaškim jedinicama Nezavisne Države Hrvatske (1941-1945).

Tipičan slučaj

Doduše, nagađa se ko su počinioci, ali to nije razjašnjeno. Naime, policijska istraga je izuzetno spora. I mada su poslije uništavanja antifašistički aktivisti, istoričari, čak i Unesko tražili obnavljanje spomenika i njegovu bolju zaštitu, od tada se ništa nije desilo. Lokalna inicijativa za budući stalni nadzor spomenika nije bila uspješna. Nejasno je ko će izdvojiti novac za obnovu i koliko će novca biti.

Partizansko groblje je već 30 godina izloženo nasilništvu. Razbijaju spomen-ploče, na zidovima crtaju ustaške simbole i kukaste krstove. Ovaj slučaj na tipičan način pokazuje kako nacionalističke snage u cijelom zapadnobalkanskom regionu prekrajaju i brišu istoriju kako bi sopstvene ekskluzivističke etnocentrične narative pretvorili u obaveznu ideologiju.

Napadi bez sankcija

Predsjednik mostarskog Udruženja antifašista i boraca NOR-a (SABNOR) Sead Đulić, smatra da se iza napada krije organizovana neofašistička grupa, koja se predstavlja kao grupa fudbalskih navijača. Partizansko groblje je redovno njihova meta.

On dodaje da mnogi u Mostaru misle da ti ljudi rade po nalogu odozgo i da ih politika podržava, naročito krajnje nacionalistička Hrvatska demokratska zajednica u Bosni i Hercegovini (HDZ BiH), najsnažnija partija hrvatske etničke grupe u zemlji. Đulić kaže da se drukčije ne može objasniti da razaranje koje je trajalo satima nije primjetila čak ni policija. On dodaje da nikad niko nije uhapšen ili na bilo koji način kažnjen. Prema njemu, time državne institucije snose dio krivice za nasilne ekscese.

U kliještima segregacije

Politička klima u Mostaru pogoduje takvim djelima. Grad na Neretvi je od Bosanskog rata jedan od etnički najpodjeljenijih u Evropi. Njime vladaju nacionalističke partije Hrvata i Bošnjaka. Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) ukliještili su grad između sebe provodeći segregaciju, prije svega u školama. Političke elite ne žele da mlađe hrvatske i bošnjačke generacije uspostave kontakt, tako se odgajaju novi mali nacionalisti.

I više od toga: skoro dvanaest godina te partije sistematski sprečavaju izbore na lokalnom nivou. Gradski budžet se dijeli bez demokratski legitimisane kontrole. Nominalno SDA na državnom nivou kritikuje nacionalističke narative HDZ-a. Ali u zajedničkoj politici eksploatacije javnih resursa u Mostaru HDZ i SDA igraju zajedničku igru - kao i u mnogim drugim gradovima zemlje.

Kriminalna energija

Bez sumnje, mostarsko Partizansko groblje spada u najimpresivnija spomen-obilježja za žrtve fašizma u bivšoj Jugoslaviji. Poslije višegodišnje gradnje, otvoreno je 1965. i po volji udruženja boraca trebalo je da isijava vedrinu, kako bi se izdvojilo od sumornih poslijeratnih spomenika. Prema tom nalogu je vizionarski arhitekta Bogdan Bogdanović, koji je rođen u Beogradu prije 100 godina, stvorio višestepeni spomen-park dajući na volju snazi svog izraza.

Zato je napad na ovo mjesto sjećanja dodatno težak, pa su i međunarodni eksperti za Bosnu zgranuti: "Nedavna razaranja dokazuju da su tu divljale snage sa kriminalnom energijom, nacionalizmom i mržnjom", konstatuje bivši visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Kristijan Švarc-Šiling. On kvalifikuje ovaj vandalizam i kao pokušaj da se "uništi dio istorije bivše Jugoslavije, borba protiv fašizma za bratstvo i jedinstvo, u kojoj su mnogi ljudi izgubili život". On smatra da je "od fundamentalnog značaja" da se suoči sa prošlošću, ali da Mostar na žalost pokazuje upravo suprotnost.

Groblje za ustaške vojnike

Vodeći političari hrvatske stranke HDZ BiH jasno stavljaju do znanja, da antifašistička sjećanja za njih jedva da su važna. Za obnovu Partizanskog groblja trebalo bi izdvojiti 100.000 eura iz budžeta hrvatsko-bošnjačke Federacije. Posmatrači smatraju da ta suma ni izdaleka nije dovoljna za obnovu Partizanskog groblja koje ima status nacionalnog spomenika.

Istovremeno je objavljeno da će za "Groblje mira" koje se nalazi u blizini Mostara, biti izdvojeno oko 150.000 eura. Posebno kontroverzno je to što su, prema podacima mostarskih antifašista, na tom groblju sahranjeni i brojni ustaški vojnici, a time i podržavaoci nacističke Njemačke. Ubijeđeni antifašista Đulić kaže da je ovo groblje, za razliku od srušenog Partizanskog groblja - posvećeno fašistima. Time je prema njemu to groblje sve drugu samo "ne i mjesto mira".

Marion Kraske je ekspertkinja za Balkan, koja je 20 godina radila kao novinarka. Između ostalih medija radila je za njemačku novinsku agenciju dpa, Tagesšau ARD-a i magazin Špigel. Od 2015. do avgusta 2021. bila je na čelu kancelarije Fondacije Hajnrih Bel za Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju i Albaniju.