heroin

Potrošnja marihuane udvostručena a heroina utrostručena

RASTE BROJ OVISNIKA - U Hrvatskoj se udvostručila potrošnja marihuane, no potražnja za jednom drugom drogom je eksplodirala

• Povećan je broj novih psihoaktivnih tvari, od 618 koje su postojale u jednoj godini, čak 87 je novoidentificiranih

Goranka Jureško 29. jun 2023

Ovogodišnje Svjetsko izvješće o drogama Ureda UN-a za droge i kriminal (UNODC) nije optimistično. Naime, uporaba droga u svijetu i dalje je visoka. Jedna od 13 osoba u dobi od 15 do 64 godine konzumirala je drogu u proteklih 12 mjeseci.

U Izvješću se naglašava da je broj korisnika s 240 milijuna u 2011., deset godina kasnije porastao na 296 milijuna, što govori da je u populaciji u dobi od 15 do 64 godine čak 5,8 posto konzumenata neke od droga, a najčešće kanabisa (219 milijuna).

Injektiranje droge

- "U Hrvatskoj broj ovisnika raste, poglavito onih o kokainu. Naime, u zadnjih desetak godina potrošnja kokaina se utrostručila. Udvostručila se i potrošnja marihuane, što govori da je droga sve dostupnija unatoč ogromnih zapljena na europskoj razini", kaže Željko Petković iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Napominje da nikad nije bila raznovrsnija ponuda droge, ali je i potražnja enormna, što je potaknulo Europu da se maksimalno angažiraju resursi u suzbijanju krijumčarenja narkotika. Procjenjuje se da je također 36 milijuna korisnika amfetamina, 22 milijuna kokaina i 20 milijuna ecstasyja i sličnih proizvoda, dok je opioide koristilo 60 milijuna osoba, a da im nije bilo potrebno kao lijek. Opijate je koristilo 31,5 milijuna.

U izvješću napominju da je većina poremećaja vezanih uz drogu povezana s kanabisom i opioidima koji su i dalje najsmrtonosnija droga. Zabrinjavajuće je da je u samo jednoj godini injektiralo drogu 13,2 milijuna ljudi, što je povećanje od 18 posto na godišnjoj razini.

Dodatni problem s injektiranom drogom je HIV infekcija, a prema procjenama UNODC-a, WHO-a, UNAIDS-a i Svjetske banke, takvih je osoba 1,6 milijuna u svijetu, a najviše u Aziji i istočnoj Europi. Injektiranje droga i dalje je važan pokretač globalne epidemije hepatitisa C, pri čemu WHO procjenjuje da 23 posto novih infekcija hepatitisom C potječe od korištenja nesterilnog pribora.

Novi trend

Na temelju zajedničkih globalnih procjena, svaka druga osoba koja injektira droge živi s hepatitisom C. Opioidi kad se koriste u nemedicinske svrhe glavni su uzrok smrti od predoziranja drogom i čine četvrtinu smrtnih slučajeva povezanih s drogom.

Izvješće govori i o porastu potražnje i ponude kokaina, ali i o činjenici da je u samo jednoj godini zaplijenjeno čak 2026 tona te droge. No, posljednjih godina pojavio se novi trend sinteze kanabinoida iz nepsihoaktivne tvari koja se nalazi u biljci kanabis i to uglavnom kanabidiola (CBD), a sve kako bi se izbjegli zakoni o drogama pa se onda prodaju u raznim proizvodima za jelo, u patronama za e-cigarete... Njihova popularnost sve više raste, kaže stručnjaci.

Problem je što je povećan i broj novih psihoaktivnih tvari na tržištu pa je tako od njih 618 koje su postojale u jednoj godini čak 87 bilo novoidentificiranih.

Objavljeno: 04. jul 2023 | jutarnji-hr

 

U EU drastično raste broj ljudi koji se drogira: "Govorimo o epidemiji heroina"

• Aleksis Gustil, direktor Evropskog centra za praćenje droga i zavisnosti od narkotika (EMCDDA), rekao je kako je situacija sa drogom u Evropi ozbiljna i da se stvari dosta brzo mijenjaju. Dostupnost droga u EU je veća nego ikada

07 jul 2023

Tokom 2021. godine, kako navodi, zaplijenjeno je 330 tona kokaina, 816 tona hašiša i 214 tona sintetičkog kanabisa. Istovremeno se proizvodi velika količina sinestetičkih droga.

- "Otkrili smo veliki broj laboratorija u kojima se te sintetičke droge proizvode. Svake sedmice otkrili bismo novu psihoaktivnu supstancu. Možemo reći da je situacija u EU ozbiljna. Posljedice su takve da danas govorimo da granica između teških i lakih droga blijedi, između dopuštenih i nezakonitih supstanci, tako da se zaista nalazimo u složenoj situaciji", rekao je Aleksis za HRT-ovu emisiju "Otvoreno".

"Govorimo o epidemiji heroina i zavisnosti od heroina, ali i novih supstanci", dodao je.

Za 10 godina konzumacija povećana za 100%

Pomoćnik Hrvatskog zavoda za javno zdravlje Željko Petković ističe da u regionu imamo globalni porast od 30 posto konzumacije droga na svjetskom nivou.

- "Ako posmatramo četiri droge, konkretno kanabis, kokain, amfetaminim i ekstazi, imamo jedan kontinuirani rast konzumacije", rekao je Petković i dodao: "jednostavno, droga je dostupna, imamo raširenost ponude i sve to zajedno prati rast konzumacije i povećava broj konzumenata tih droga".

Prema njegovim riječima, kod kanabisa u zadnjih desetak godina možemo reći da se njegova konzumacija povećala za 100%, odnosno duplo, za razliku od amfetamina gdje je od 2014. do 2015. došlo do rasta od dva do tri puta. Slična situacija je s ekstazijem i kokainom.

- "Izgubilo se to u javnosti da je to ozbiljno, da mi pričamo o drogi, o problemu koji je među top pet u Evropi. Ljudi na malo spida i trave završe sa psihičkim poremećajima koji su nakon toga teško izlječivi. Mislim da je tu problem, da se to skroz minimalizuje", naglasio je Marijo Bandić iz udruženja Reto centar iz Hrvatske.

Objavljeno: 07. jul 2023 | n1info-ba

 

OVO JOŠ NIJE VIĐENO - U Europi zaplijenjeno nikad više droge, kokain šmrču milijuni, stariji na heroinu, a najgore tek dolazi

heroin

• Godišnje izvješće Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama uočava nekoliko zabrinjavajući trendova

Z.I. 16 jun 2023

U godišnjem izvještaju Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) utvrđeno je da su ilegalne supstance prisutne "svugdje", da uključuju gotovo sve zamislive droge i da ih koriste sve skupine društva, piše Helen Collis za Politico.

- Ovo je dokaz da problemi s ilegalnim drogama prožimlju naše društvo, rekao je šef Centra Alexis Goosdee povodom objave izvješća.

Novinarka Politica proučila je izvješće te izdvojila šest ključnih zaključaka.

Rekordne zapljene

Prvi je taj da su diljem Europe zabilježen rekordne zapljene ilegalnih droga. Možda se sjećate da je Jutarnji.hr nedavno prvi objavio kako je u riječkoj luci zaplijenjeno više od pola tone kokaina. Ogromna brojka, ali zapravo tek crtica u ukupnom broju zapljena u drugim državama Starog kontinenta. Naime, samo tijekom 2021. godine u EU članicama zaplijenjeno je više od 300 tona kokaina, od čega gotovo trećina u Belgiji (96 tona) čija je luka Antwerpen postala omiljena ulazna destinacija narko kartela u Europu. Puno ne zaostaje ni Nizozemska u kojoj je policija zaplijenila 72 tone kokaina, dok je Španjolska treća s 49 tona.

Iste je godine zaplijenjeno i devet i pol tona heroina, gotovo dvostruko više nego godinu prije toga. A i to je više nego upola manje od količine heroina koja je 2021. zaplijenjena u Turskoj - rekordnih 22,2 tone.

Najpopularniji i dalje ostaje kanabis, s čak 1072 tone koje su zaplinjene u EU članicama 2021. godine. Takva brojka nije viđena duže od desetljeća.

Osim već poznatih "hitova" na crnom tržištu pojavile su se i neke nove sintetičke droge, dosad nepoznate policiji. Samo prošle godine registrirana je 41 nova psihoaktivna supstanca što njihov ukupni broj, prema popisu koji vodi EMCDDA, diže na čak 930.

Kokainske tvornice

Drugi su problem takozvane kokainske tvornice (zapravo ilegalni laboratoriji) kojih je policija samo 2021. otkrila 34 diljem EU, 11 više nego godinu ranije. To možda i nije čudno kad se uzme u obzir da kokain koristi oko 3,7 milijuna odraslih osoba u Europi (dakle, tek nešto manje od populacije Hrvatske).

Kao što smo već rekli, u ovoj priči ključan je Antwerpen u kojem je samo lani zaplijenjeno više od 110 tona kokaina, 19 tona više nego 2021. godine. Također, testiranja otpadnih voda pokazala su i da se u tom gradu "šmrče" na prilično visokim razinama. No, narko karteli već su i tu počeli sa diverzifikacijom pa tako kokain u Europu sve više uvoze i preko nekih manjih luka.

- Usprkos velikim zapljenama čistoća kokaina i dalje je visoka, a cijena stabilna, napominje se u izvješću čime se imputira da očito na crnom tržištu nema nestašice bijelog praha.

Sintetski kanabinoidi

Na tržištu su sve više prisutni i sintetski kanabinoidi, poput "Spicea" i "K2" - pod ovim pojmom podrazumijevaju se biljne mješavine "obogaćene" kemijskim aditivima koji imitiraju djelovanje marihuane, odnosno THC-a, navodi se u definiciji Zavoda Andrija Štampar. Riječ je o vrlo snažnim supstancama, a koje zbog načina proizvodnje nose i veći rizik od trovanja.

Terapeutski psihodelici

Sve veća popularnost korištenja psihodelika u terapeutske svrhe urodila je i "prelijevanjem" na crno tržište.

- Medijsko praćenje korištenja takvih supstanci mogli bi potaknuti snažnije eksperimentiranje u široj populaciji. A tu govorimo o uzimanju tih supstanci bez medicinskog nadzora, čime bi se posebno ranjivi pojedinci mogli naći u opasnim situacijama, stoji u izvješću.

Heroin među starijima

Više od 60 posto ljudi koji se liječe od heroina diljem Europe starije je od 40 godina. Manje od 10 posto ih je mlađe od 30. To znači da zdravstvene službe ionako teške programe raznih terapija moraju dodatno prilagoditi populaciji koja je sve ranjivija. A tu se još i ne spominju društveni problemi koje sa sobom nosi ovisnost o heroinu, a među kojima su totalna izolacija, nezaposlenost, beskućništvo...

A eto i talibana

Dodatnu zabrinutost u cijelu priču oko droga unosi i zabrana talibana da se u Afganistanu uzgaja opijumski mak. Afganistan je dugo vremena bio glavni globalni opskrbljivač opijuma - jednom kad isporuke presuše, dileri će se vjerojatno okrenuti drugim, često opasnijim supstancama. Na primjer, u SAD-u je ilegalno proizvedeni fentanil (vrlo snažni sintetski opioid) u velikoj mjeri zamijenio heroin. Rizik predoziranja fentanilom puno je veći nego sa heroinom.

- Postoji bojazan da će zabrana u Afganistanu utjecati na tržište tako da će pojačati potražnja za sintetskim opioidima, zaključuje se u izvješću.

Objavljeno: 16 jun 2023 | jutarnji-hr