POPIS STANOVNIŠTVA - Konačno se zna koliko u BiH ima Bošnjaka, Srba i Hrvata
Iseljavanje Hrvata i odraz demografske slike BiH na Hrvatsku
U zadnjoj dekadi BiH je izgubila oko milion stanovnika
• U BiH danas živi samo oko 400.000 Hrvata - za dva ili tri desetljeća oni bi mogli izgubiti status konstitutivnosti - ako se iseljavanje ne zaustavi
• Bosna i Hercegovina ukupno ima 3.531.159 stanovnika, od čega u Federaciji BiH živi njih 2.219.220, u Republici Srpskoj 1.228.423 stanovnika. Distrikt Brčko ima 83.516 stanovnika. Podaci su to popisa stanovništva provedenog 2013., prvog koji je u BiH proveden nakon 1991., koje je danas objavila Agencija za statistiku BiH
30 jun 2023 tportal-hr KlixBa
Prema tim podacima, koje prenosi portal KlixBa, u BiH živi 50,11% Bošnjaka, 30,78% Srba te 15,43% Hrvata. U odnosu na 1991., Bošnjaka je sedam posto više, dok je Srba jedan, a Hrvata dva posto manje. Manje od jedan posto (0,77%) ispitanika nije se izjasnilo u nacionalnom smislu.
U Republici Srpskoj živi 2,41 posto Hrvata
U FBiH živi 74 posto Bošnjaka, 22,4 posto Hrvata i 3,60 posto Srba. U Republici Srpskoj živi 81,51 posto Srba, 2,41 posto Hrvata i 13, 99 posto Bošnjaka. U Distriktu Brčko živi 42,36 posto Bošnjaka, Hrvata 20,66 i Srba 34,58 posto.
Kad je riječ o religijskoj pripadnosti, 50,7 posto stanovnika BiH pripadaju islamskoj vjeri, 30,75 pravoslavnoj, a 15,19 posto katoličkoj. Najveći grad u BiH je Sarajevo sa 275.524 stanovnika u četiri općine. Sljedeća je Banja Luka sa 185.042, zatim Tuzla sa 110.979 stanovnika, Zenica 110.663, Bijeljina 107.715 i Mostar sa 105.977 stanovnika.
Kada je riječ o spolnoj strukturi, žena je u BiH više nego muškaraca, 50,94 posto, dok je muškaraca 49,06.
Nepismeno je 2,82 posto stanovnika
Prema objavljenim podacima u BiH živi 2,82 posto nepismenog stanovništva. Pod pismenom osobom podrazumijeva se ona koja zna napisati tekst prostim rečenicama. Godine 1984. u BiH je bilo 14,4 posto nepismenog stanovništva, a 1991. 9,9 posto.
Nepismeno stanovništvo uglavnom je činila starija populacija, i to žene, a 22 godine nakon posljednjeg popisa 1991. statistički podaci su se blago popravili, jer su djeca obavezna pohađati osnovno obrazovanje.
Kada je u pitanju struktura obrazovanja u BiH, 21,4 posto stanovništva ima završenu osnovnu školu, 51,1 posto srednju školu, 3,2 posto višu i 9,6 posto visoku školu.
36 posto stanovništva u BiH je kompjuterski pismeno, a 38,7 posto stanovništva okarakterizirano je da ne posjeduje nijednu računalnu sposobnost.
Objavljeno: 30 jun 2023 | tportal-hr | KlixBa
Problem iseljavanja - Čović tvrdi da je BiH spala na 2,6 milijuna stanovnika, Hrvata 400 tisuća
• U Bosni i Hercegovini danas ne živi više od 2,6 milijuna stanovnika što znači da je zemlja u proteklih devet godina ostala bez više od milijun ljudi, ustvrdio je u srijedu predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, dodajući kako je očevidno da zbog stanja u zemlji i stalnih kriza odlaze i Hrvati i Bošnjaci i Srbi
23 feb 2022 tportal-hr M. Šu./Hina
Čović je u intervjuu za televiziju N1 kazao kako se demografska slika BiH dramatično izmijenila od posljednjeg popisa 2013. godine kada je utvrđeno da u toj zemlji živi oko 3,8 milijuna ljudi.
- "Danas ovdje nema više od 2,6 do 2,7 milijuna ljudi", ustvrdio je Čović ali nije rekao na čije se podatke poziva.
Na popisu 2013. godine registrirano je i da u BiH živi nešto više od 544 tisuće Hrvata, a po tvrdnjama predsjednika HDZ BiH sada ih je ondje oko 400 tisuća.
Čović ipak tvrdi da BiH nikada neće ostati bez Hrvata, iako ih je sve manje u nekim dijelovima zemlje, a u Republici Srpskoj svega dva do tri posto.
Jasno je da ljudi ne odlaze samo iz sredina u kojima je život dobro organiziran, kazao je Čović i pohvalio se da je stanje upravo takvo nekim općinama s hrvatskom većinom poput Ljubuškog.
Ubrzani odlazak ljudi iz drugih dijelova zemlje mogao bi se spriječiti jedino stabiliziranjem političkih i ekonomskih prilika uključujući i novu organizaciju unutarnjeg ustroja zemlje, kaže Čović.
Naglasio je da on želi preustroj koji bi osigurao funkcionalniju, jednostavniju i jeftiniju državu, ali dok se to ne dogodi valja poštovati ustavni ustroj kakav je sada, uključujući i postojanje Republike Srpske.
Pregovori o izmjenama izbornog zakona još nisu završeni, ali se Čović nada rješenju.
Pojasnio je kako se trenutačno na razini pravnih stručnjaka pregovara o modelima izbora članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH dok je način izbora zastupnika u Dom naroda entitetskog parlamenta praktično već usuglašen između hrvatskih i bošnjačkih stranaka.
Opći izbori u BiH trebali bi se održati u listopadu, ali je stajalište HDZ-a da za to nema uvjeta ukoliko se prije toga ne promijeni izborni zakon i ne osigura pravo legitimnog predstavljanja Hrvata u tijelima vlasti.
Objavljeno: 23 feb 2022 | tportal-hr | M. Šu./Hina
Demografska slika Hrvata u BiH
Iseljavanje Hrvata - Odraz demografske slike BiH na Hrvatsku: Evo koliko će Hrvata ostati u BiH za 10 godina!
• Demografi Stjepan Šterc i Anđelko Akrap analiziraju demografske trendove u BiH i njihov utjecaj na naše populacijske prilike
08 jul 2016 vecernji-hr Dijana Jurasić
Iako je popis stanovništva Bosne i Hercegovine pokazao da u toj zemlji živi gotovo 555 tisuća Hrvata koji čine 15,4 % stanovništva, podaci iz hrvatskih župa u toj zemlji pokazuju, kako nam kaže demograf dr. Stjepan Šterc, da u BiH živi samo oko 400.000 Hrvata.
Rezultati popisa stanovništva u BiH otvaraju niz kompleksnih pitanja od neizbježnog koliko će trebati vremena, dva ili tri desetljeća, da Hrvati izgube status konstitutivnog naroda ako se nastave za njih negativni demografski trendovi, do toga može li BiH opstati kao država s postojećim ustrojem i kako će se polagano nestajanje Hrvata u toj zemlji reflektirati na Hrvatsku?
Ni Srbi nisu u BiH u bitno boljoj poziciji, iako ih je danas u toj zemlji 30,7%, jer su u prosjeku demografski stari pa će se i udio Srba samo smanjivati. Naime, prosječna starost Srba u BiH je 41,3 godine, dok je prosječna starost stanovnika u Federaciji BiH, u kojoj prema popisu stanovništva živi 1,5 milijuna Bošnjaka i 497 tisuća Hrvata, 38,4 godine, po čemu se ubrajaju među mlađe europske narode.
Zbog iseljavanja Srba i Hrvata iz BiH, koje traje desetljećima, njihov će se udio u BiH i dalje smanjivati, kaže nam demograf prof. dr. Anđelko Akrap, a udio Bošnjaka, koji prema popisu čine 50,1% stanovništva, rast će jer su u prosjeku najmlađi i manje se iseljavaju od Hrvata i Srba.
Granica konstitutivnosti
Sve demografske trendove na prostoru BiH do rata 90-ih rat je samo radikalizirao. Poznato je da su se i od 1945. do 1990. Hrvati selili prema Hrvatskoj, a Srbi prema Srbiji, dok su se Bošnjaci iseljavali znatno manje. Do 1991. Savezni zavod za statistiku iz Beograda je objavljivao podatke o broju rođene djece po nacionalnosti majke i već je tada majka 50% živorođene djece u BiH bila Bošnjakinja. Broj Hrvata i Srba opadao je zbog iseljavanja, a ne zbog niže stope fertiliteta koja je slična kod sva tri naroda. Već su prije rata 90-ih Bošnjaci imali mlađu dobnu strukturu. Danas su Hrvati i Srbi demografski znatno starije populacije, a taj trend će se nastaviti pa će i dalje opadati udio Hrvata i Srba, a udio Bošnjaka rasti i to su normalni demografski procesi. Hrvati i Srbi se i dalje iseljavaju, ali sada ne idu više toliko prema Hrvatskoj i Srbiji, nego u inozemstvo - govori prof. Akrap.
Naravno da to znači, dodaje, i da je presušio demografski bazen za revitalizaciju Hrvatske u koju se desetljećima doseljavalo uglavnom hrvatsko stanovništvo iz BiH.
Akrap smatra da podaci iz popisa stanovništva ne bi trebali služiti za donošenje političkih odluka o ustroju te zemlje jer je riječ o konstitutivnim narodima iako, dodaje, ako Hrvati padnu ispod 10%, postaje upitna i konstitutivnost hrvatskog naroda.
U BiH danas nema više od pola milijuna Hrvata, nego 405 do 410 tisuća jer je to objektivan broj prema podacima iz hrvatskih župa u toj zemlji. Naravno da će trendovi biti još gori i ono što je najgore za Hrvate u BiH je da oni mogu imati samo iseljavanje jer nitko se neće iz Hrvatske ili od Hrvata iz drugih zemalja useljavati u BiH. To ne ide na dobro i nema nikakvih izgleda da se popravi - kaže Šterc.
Nova organizacija BiH
Na pitanje li Hrvatskoj svejedno koliki je omjer Hrvata u BiH i hoće li oni nestati kao narod u toj zemlji Šterc uzvraća: - Procjenjuje se da se neće ništa dogoditi dok Hrvata ima u BiH na razini 10% stanovništva, ali ako padnu ispod 10%, tada će se postaviti pitanje nove organizacije BiH. To znači da će broj Hrvata u BiH pasti na manje od 300 tisuća, što se može dogoditi već u sljedećih deset godina i onda će biti drugačiji svi odnosi, politički i geopolitički... - govori Šterc.
Slaže se s kolegom Akrapom da se u BiH neće useljavati ni Hrvati ni Srbi, čiji će udio u toj zemlji također samo padati.
- S druge strane Bošnjaci su druga priča i kod njih neće biti demografskih problema jer će se u BiH i useljavati muslimansko stanovništvo, na što hrvatska i srpska populacija ne mogu računati. Hrvati i Srbi teško će se useljavati u tu zemlju. Bošnjaci će se u BiH možda za 20 godina približiti i dvotrećinskoj većini, a onda je upitna država u ovakvoj formi - zaključuje Šterc.
BiH je izgubila oko 850 tisuća stanovnika u odnosu na 1991., što je, kaže, posljedica rata i agresije na tu zemlju. Danas sva tri naroda u BiH imaju manje stanovništva u ukupnom broju, no u postocima su Hrvati, kojih je 1991. bilo 17,3%, doživjeli najveći pad, a Bošnjaci rast s 43,4 % 1991. na 50,1% 2013. Dobrobit svih triju naroda danas traži veću odgovornost politike u BiH, hrvatske i one EU.
Objavljeno: 08 jul 2016 | vecernji-hr | Dijana Jurasić
