Misha Glenny - McMafia

Kako je organizirani kriminal zavladao Balkanom

Misha Glenny: McMafia - Kako je organizirani kriminal zavladao Balkanom

McMafija: Kontroverzna knjiga Mishe Glennyja i u hrvatskom izdanju

• Poznati britanski novinar, koji je za vrijeme balkanskih ratova proveo mnogo vremena u regiji, predstavlja hrvatsko izdanje svoje knjige "McMafija - kriminal bez granica", u kojoj razotkriva koliko čvrsto su isprepletena kriminalna podzemlja Hrvatske i Srbije - te kako su mafijaši širom svijeta među predvodnicima ekonomske globalizacije

• U ovoj snažnoj i potresnoj knjizi, Misha Glenny nas vodi na putovanje po novom svijetu organiziranog kriminala. Čitave tri godine snimao je priče naoružanih krijumčara u Ukrajini, perača novca u Dubaiu, narko-udruženja u Kanadi, računalnih kriminalaca u Brazilu, reketara u Japanu i mnogih drugih. Istražujući Mračnu stranu razgovarao je s mnogim gangsterima, policijom i brojnim žrtvama organiziranog kriminala, u međuvremenu ispitujući nezajažljivu potrebu potrošača za drogom, krijumčarenim ženama, ilegalnim radnicima i oružjem na pet kontinenata

Objavljeno: 14. nov/stu 2015 | Ivan Hrstić

Putovanje počinje sa zaprepašćujućim, neobjašnjivim ubojstvom u engleskom pojasu burzovnih mešetara i nastavlja s pričama koje su često strašne, ponekad nadahnute, obično bizarne, a ponekad i smiješne. Sve one zajedno oslikavaju zapanjujuću sliku o uzletu sive ekonomije koja raste takvom brzinom, da mnogi procjenjuju kako na nju danas otpada 20 posto svjetskog BDP.

Obično zaslugom senzacionalističkog izvještavanja u žutome tisku, organizirani se kriminal na mnoge načine uvukao u naše živote, često i bez našeg znanja. Ti podaci otkrivaju prirodu kriminala u svijetu današnjice, a nude i važna gledišta o zamkama globalizacije, u kojoj su zakoni koji dijele legalno od ilegalnoga često vrlo nejasni.

Knjiga McMafia nam otkriva mreže kriminala, politike i novca diljem svijeta koje su od 1980-ih postale vrlo zapletene i međusobno ovisne, razotkrivajući se pred našim očima poput nekog dobrog, napetog krimića. Propituje političke metode koje više nisu prikladne da se bave problemom, čiji korijeni leže u globalnoj nestašici i sve većoj provaliji između bogatih i siromašnih.

In his new book McMafia, Misha Glenny, author of The Balkans: 1804-1999, and The Fall of Yugoslavia, talks about the rise of international organized crime in the wake of the collapse of the Soviet Union and the ascendant global economic order. In this clip, he talks about the role of Israel in laundering the immense outflow of Russian money after the fall of the Soviet Union and the looting of its economy by the gangsters and oligarchs. For more information visit - randomhouse.com-60826-9781400044115

Misha Glenny je vrstan novinar i povjesničar. Kao dopisnik za Srednju Europu, najprije za Guardian a potom i za BBC, pratio je i bilježio pad komunizma i ratove u bivšoj Jugoslaviji. Osvojio je nekoliko prestižnih nagrada, uključujući Sony Gold Award za svoj izuzetan doprinos novinarskom izvještavanju.

Kao autor triju knjiga o Istočnoj Europi i Balkanu, često je na zamolbu američke i europskih vlada davao svoje mišljenje i savjet u svezi škakljivih političkih pitanja, a tri je godine vodio i jednu nevladinu udrugu, pomažući u rekonstrukciji Srbije, Makedonije i Kosova. Trenutno živi u Londonu.

Dugogodišnji novinar BBC Misha Glenny za B92 govori o tome kako su kriminalci postali važni igrači i koliko je Balkan važna karika u međunarodnoj mreži organizovanog kriminala piše u knjizi "McMafia - kriminal bez granica", izlazi u izdanju Samizdata B92 ove jeseni. Misha Glenny je svojevremeno bio dopisnik BBC-ja iz centralne Evrope i autor je knjige "Pad Jugoslavije".

1988-9. i 1991, kada je počeo rat u Hrvatskoj i kada je federalni sistem potpuno uništen, tada su vrlo brzo, posebno Srbija i Hrvatska, napravile svoje paravojne formacije, koje su bile sačinjene od kriminalaca sa ulice - i nije slučajnost da su svi ozbiljniji kriminalci iz Srbije i Hrvatske igrali svoje uloge i tokom rata.

Knjiga počinje na Balkanu. Ovde sam radio kao novinar i kasnije učestvovao u projektima obnove regiona. U Srbiji, u Hrvatskoj i Bosni, gde god da ste bili, organizovani kriminal je bio deo nameštaja i niste ga mogli primetiti jer je bio svuda prisutan. Počeo sam da tražim vezu između organizovanog kriminala ovde na Balkanu i u onim drugim delovima sveta. Shvatio sam veoma brzo da na Balkanu tokom 90-ih je bila velika tranzitna zona za ilegalnu robu i usluge iz celog sveta. Tuda je bilo najlakše doći do najprivlačnijeg tržišta na svijetu - a to je EU.

Balkan je bio samo deo globalne sive ekonomije koji je veoma dobro funkcionisao i to po osnovnim principima ponude i tražnje, onako kako je to opisivao još Adam Smit.

Bilo je nekoliko razloga za taj bum - kako ga vi zovete. Prvi razlog u Istočnoj Evropi je početak 90-ih i propast komunizma. Tada nije srušena samo ideologija već i kapaciteti države. Policija nije funkcionisala normalno, pravosudni sistem nije funkcionisao. U takvom stanju još je uvedeno i slobodno tržište. Ono treba da bude zasnovano na ugovornom zakonu. Vi imate ugovor sa drugim biznismenom. Ako vi i taj drugi biznismen imate spor oko nečega, idete u policiju ili na sud, ali ovde vi niste mogli da odete u na sud jer ne funkcioniše, pa onda morate da odete negde drugde.

Tada u celoj istočnoj Evropi, pa i u Srbiji, prepoznajete grupe koje pružaju usluge zaštite. Njihova osnovna uloga je bila da garantuju biznisnenima poštovanje ugovora sa drugom stranom. U devet od deset slučajeva probleme su rešavali razgovorom, ali u desetom slučaju ne bi bilo moguće da se reši razgovorom i rešavan je pucnjavom.

Mi znamo da je ovde u Srbiji na primer to bilo uobičajeno. Bilo je mnogo ubistva ovde, u Beogradu, kao i u celoj Srbiji, biznismena koji su bili povezani sa političkim partijama ili kriminalcima na ulici. To nije imalo nikakve veze sa onim što se dešavalo na ratištu u Hrvatskoj ili Bosni. To je imalo veze samo sa tim ko će imati ekonomsku moć u samoj Srbiji. Taj fenomen ubistava biznismena dešavao se u celoj istočnoj Evropi iz istih razloga.

Dakle, vi imate to bezakonje, u kome kriminalci imaju uticaj i odlučuju šta je po zakonu ili šta nije. U osnovi, oni su odlučivali i da li je legalno trgovati ne samo naftom i automobilima, već i ženama, drogom. To tržište je funkcionisalo istovremeno i lokalno i međunarodno, zato su kriminalci iz drugih delova sveta počeli da se povezuju i ulaze u regije gde je propao komunizam.

Rat na Balkanu vodio se iz ekonomskih razloga

Mislim da je to bio proces između 1988-89. i 1991, kada je počeo rat u Hrvatskoj i kada je federalni sistem potpuno uništen. Tada su vrlo brzo posebno Srbija i Hrvatska napravile svoje paravojne formacije, koje su bile sačinjene od kriminalaca sa ulice, i nije slučajnost da su svi ozbiljniji kriminalci iz Srbije i Hrvatske igrali svoje uloge i tokom rata.

Došao sam do zaključka da je pravi pokretač u pozadini rata veoma malo imao veze sa nacionalnim konfliktom. Ovdje u Srbiji, Hrvatskoj ili Bosni, jedna je stvar bila da se rat koristi kao izgovor za ono što se u marksizmu naziva primitivna akumulacija kapitala.

Kada na primer na ratištu hrvatske ili srpske trupe preuzmu područje, tada uđe paramilitarna formacija, koja očisti sve, uzimaju što je dobro, frižidere, televizore, sve što mogu da ponesu u rukama. Nekada su, kao u Istočnoj Slovoniji, uzimali vinograde ili naftna polja i tako započinjali izgradnju svojih kriminalnih imperija. I šta sam ja osećao tokom istraživanja tokom devedesetih - da je postajala ključna saradnja između kriminalaca u paravojnim formacijama sa svih strana.

Hrvati i Srbi su sarađivali, Srbi i Albanci su radili zajedno, recimo, u prodaji heroina. Zapravo, došao sam do zaključka šta se dešavalo 90-ih - da je pravi pokretač u pozadini rata bio organizovani kriminal i pokušaj da se osvoji što veća područja, na kojima će imati ekonomsku moć na prostoru bivše Jugoslavije. I da se pozicioniraju kao ključni ekonomski igrači u ovim zemljama.

Uloga DB je različita na prostoru bivše Jugoslavije u odnosu na bilo gde drugde. To je zato što su zbog rata zemlje-članice bivše Jugoslavije imale veću moć nego recimo u susednoj Bugarskoj. U Bugarskoj su pripadnici službi bezbednosti krajem osamdesetih izgubili posao i ostali nezaposleni. Tada su počeli da koriste svoje veštine i znanja da fomiraju podzemne mreže, ubijaju krijumčare... U Bugraskoj je krijumčarenje bilo veoma bitno i tako su formirali novi organizovani kriminal.

U Srbiji ili Hrvatskoj bilo je drugačije jer se UDBa, u osnovi jedinsvena služba, raspala na nacionalne službe i oni su imali svoje mreže. Oni su ostali povezani sa državom. Šta su radili, pa unapređivali su odnose sa paramilitarnim formacijama, sa kriminalnim organizacijama i radili su recimo krijumčarenje cigareta od '94. na dalje, sve države su uzimale procenat od propuštanja pošiljki cigareta i tako su bile međusobno zavisne...

Bjesomoučna potreba za zaštitom ruske moći

Morate da se setite da ima različitih oblika organizovanog krimnala. Ali ako govorimo o veličini, onda su to Rusi, oni rade poslove u milijardama, dok ostali rade u milionima. Ruski organizovani kriminal funkcioniše na različitom nivou od ostalih. Radi se o tome da su male grupe ruske elite prošle kroz proces koji je nama poznat kao pranje novca. Ono što im treba je pranje ugleda. Oni traže načine da budu prvi u tom pranju i s druge strane traže načine da se povežu sa ruskom državom kako bi u osnovi zaštitili rusku moć.

To je slično kao i u Bugarskoj. KGB je uništen. Mnogi članovi su napustili KGB i pridružili se oligarsima. Kada pogledate oligarhe u ranim devedesetim, mnogi stariji ljudi koji su organizovali kriminal bili su bivši generali KGB. Ne oficiri - nego baš generali.

Posle uvođenja embarga na oružje svim bivšim jugoslovenskim republikama, saznanje koliki je bio protok oružja iz Ukrajine i Rusije za Hrvatsku zaprepastilo me je. Najviše oružja je u Hrvatsku stiglo odatle. Zato mitologija o nekakvoj jakoj političkoj vezi Moskve i Beograda ne stoji. Kad se radi o novcu, nacionalizam ima krajnje nevažnu ulogu

Šta je bio razlog zašto je Putin postao popularan u Rusiji?

Upravo zato što je povratio moć KGB - ne Rusije - nego baš KGB. KGB je imao ulogu u organizovanju i definisanju odnosa između države i organizovanog kriminala i onome što se bitno promenilo u Rusiji.

Raspad SSSR - imate pre svega veliki postkuministički prostor i države koje su u tranziciji i države koje su se raspale - to je prva stvar koju imate. Pojavili su se ljudi u potrazi za tržištem. Upečatljiv primer stupanja na scenu ozbiljnijih kriminalnih grupa na tlu istočne Evrope može se identifikovati na sastanku koji su dogovorili italijanski advokati na karipskom ostrvu Arubi, između Solneceva (Semion Mogilevich i Bratstvo Solntsevo), najveće bande iz Moskve, i dva kolumbijska narko-kartela. U to vreme Kolumbija je maksimalnu količinu droge plasirala u Ameriku, kada je Amerika jednostavno dostigla tačku zasićenja.

Amerikanci čine 5 odsto svetske populacije, ali troše 40 odsto kokaina proizvedenog u svetu. Nakon zasićenja američkog tržišta, tražila su se nova tržišta u Evropi. Kolumbijci su se sastali s Rusima na Arubi i dogovorili su otvaranje novih tržišta i novih tranzitnih puteva, preko Albanije, Bugarske i Hrvatske. Bugarska je najvažnija. Droga iz Južne Amerike stizala je u luku Varna, iz Varne u Sofiju a onda u Beograd. U to je direktno bio umešan Zemunski klan - u tranzit kokaina iz Južne Amerike, preko Bugarske i Beograda, dalje ka EU. Dakle, prvo je propao komunizam, a onda dolazi do globalizacije protoka ljudi, robe i kapitala. Ta dva faktora zajedno dovela su do onoga što vi zovete - bum kriminala.

feral - jesmo li se

Imali su važnu ulogu. Njihova uloga je bila važna zbog specifičnosti tranzitne zone za drogu, žene, cigarete... i sve je to išlo ka EU. Treba imati u vidu da je ta trgovina podsticana ogromnom tražnjom u EU za drogom, ilegalnim radnicima, ženama itd...

Druga važna stvar je paravan za sve te aktivnosti. Istovremeno sankcije 1992., koje su uvedene Saveznoj Republici Jugoslaviji, mislim Srbiji i Crnoj Gori. Te sankcije su bile katastrofa jer Srbija i Crna Gora proizvode dovoljno hrane za sebe i jedino što nemaju je nafta. Zemlje u okruženju su bile slabe jer su prolazile kroz teške tranzicije. I posle 1992. stvorena je panbalkanska mafija. Kada su Srbi, Bugari, Hrvati, Albanci, Rumuni, Mađari, Grci, svi postali uključeni u snabdevanje Srbije naftom i da bi ona finansirala ratove, plasmanu njene robe u inostranstvu, u EU. To je masovno pokrenulo kriminal. To sve je privuklo pažnju obaveštajnih službi, naročito iz EU i SAD.

Znali su da se na Balkanu svašta dešava, ali nisu znali šta s tim da rade.

Organizovani kriminal se adaptira na globalizaciju veoma veoma brzo. Vidi svoje mogućnosti najbrže moguće. Jedna od stvari vidite - rast migracija. Migracije donose ljude sa preduzetničkim duhom. Kad se krećete, možete da kupujete i prodajete. Dolazite u mesta gde nije jasno šta je legalno, a šta nije. Najveću migraciju beleže Kinezi, počev od 90-ih...

Mi vidimo da u Beogradu u drugoj polovini devedesetih, na samo par blokova odavde gde sada pričamo postoji veliki kineski tržni centar. Beograd je postao tranzitna zona za Kineze, koji preko Beograda idu u EU. Ovo je nekava vrsta stanice gde oni obnavljaju zalihe i idu dalje... Nastavljaju dalje.

Jedini lijek je ulazak u EU

Ukoliko Srbija postane član EU, problem organizovanog kriminala će se polako smanjivati u periodu od 10-15 godina. To se dogodilo i u Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj, malo manje u Poljskoj, mada je to specifičan problem. Siguran sam da će se to dogoditi i u Bugarskoj. Članstvo u EU će uništiti organizovani kriminal ili ga svesti na prihvatljivu meru.

To se dešava svuda u svetu i inicira veoma pozitivne ekonomske aktivnosti, ali istovremeno kada imate tako velike migracije, organizovani kriminal ide sa njima. Kineski organizovani kriminal beleži veliki rast, ali istovremeno se dešava nešto jedinstveno. Globalno gledano, proizvodna baza svetske ekonomije iz EU i SAD seli se u Kinu i istočnu Aziju. Za nas na Zapadu kreativne delatnosti, filmovi, knjige, nauka, dizajn, to su oblasti na kojima zarađujemo. Naša glavna briga je da li se poštuju autorska prava i ima li piraterije.

Videli smo to 90-ih u Srbiji, Bugarskoj i Rumuniji lažne CD-ove, DVD-ove. Ogromne količine i to pre svega zahvaljujući dobrom obrazovanju ljudi ovde u Srbiji i u Bugarskoj i Rumuniji, ali i visokoj stopi nezaposlenosti. Dok u Kini je sve to ogromnih razmera, kineske vlasti svake godine moraju da otvore 24 miliona novih radnih mesta, njih nije briga za autorska prava, bitno je samo prodati. U velikoj borbi Istoka i Zapada u ekonomiji, imate sektor koji nelegalno kopira i piratizuje tuđi rad.

To se pretvorilo u ključni argument rasprave u globalnoj ekonomiji i smatram da će u sledećih 20-ak godina to biti najveći problem Kine u odnosima sa ostatkom sveta - piraterija.

Interesantno mi je da posmatram Bugarsku, gde su ovom trenutku kriminalni elementi moćniji nego u Srbiji, ali Bugarska je sada članica EU. Mislim da su organizovani kriminal i njegova moć u Srbiji direkno povezani sa vezama Srbije sa EU. Ukoliko Srbija postane član EU, dobiće razne povlastice koje možda sada nisu vidljive, ali koje su joj neophodne, pre svega finansijske injekcije u ekonomski narušene krajeve. Ti krajevi su recimo južna Srbija, u blizini granica. Tu su generatori organizovanog kriminala.

Ukoliko međutim Srbija ostane van EU, onda će se otvoriti mogućnosti da se organizovani kriminal konsoliduje i pojača svoj uticaj na državu.

izvor: seebiz.eu-30189