Protesti u Srbiji, nestabilnost u BiH: Da li Vučić i Dodik gube kontrolu?
• Oni jako dobro plivaju i snalaze se u ambijentu post-istine, u stvarnosti u kojoj, iako znamo za neke činjenice, ne uzimamo ih toliko u obzir u donošenju vaših odluka i prosuđivanju - kao "orvelovski dvogovor", na primjer
• 13 mar 2025 n1info-ba
Beograd se priprema za do sada najveće proteste, koje su za 15. mart najavili studenti u blokadi. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da očekuje "veliko nasilje" i najavio hapšenja. Pitanje koje se postavlja jeste u šta bi se ovi protesti mogli pretvoriti i kakav će biti odgovor vlasti. O ratnoj psihologiji, njenom utjecaju na društvo, sociokulturnim faktorima i pritisku vlasti u emisiji "Novi dan" razgovarali su profesor Samir Forić, sociolog s Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, i profesor Ivan Stanojević s Fakulteta političkih nauka u Beogradu.
Profesor Stanojević ističe da je režim u Srbiji već neko vrijeme odgovarao represijom, počevši od slanja nezvaničnih batinaša s kapuljačama i motkama, koji su napadali studente, do upotrebe zvaničnih policijskih snaga i žandarmerije. Prema njegovim riječima, nasilje nad studentima eskaliralo je kada su pripadnici vlasti na lokalnom nivou bili uključeni u napade na okupljene ispred Fakulteta dramskih umjetnosti, gdje su studenti odavali počast žrtvama, kako kaže, masovnog ubistva u Novom Sadu.
To nisu bili obični batinaši. Oni su slali ljude koji su predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti na lokalnom nivou. To su bili predsjednici općina, predsjednici općinskih i gradskih vijeća, odbornici, itd. Dakle, režim je do te mjere upleten u koruptivne radnje koje su dovele do tragedije, da su ljudi koji su najbliži vrhu režima bili uključeni u to kao siledžije i kao napadači na studente. Očekuje se nastavak represije, ali istovremeno se očekuje i od pripadnika snaga bezbjednosti, posebno od vojske, da neće raditi ništa protiv studenata, omladine, građana, itd. - naglašava Stanojević.
Manipulacija i pokušaji diskreditacije studenata
Režim, prema riječima profesora Stanojevića, pokušava predstaviti studente kao nasilnike, iako oni od početka insistiraju na mirnim protestima. Jučer je objavljen snimak koji demantuje tvrdnje vlasti da je policajac u civilu napadnut od strane demonstranata. Stanojević naglašava da su studenti svojim aktivizmom razotkrili manipulacije režimskih medija, obilazeći gradove i sela i direktno informišući građane.
I sada ljudi ne gledaju više televiziju, već prate na internetu šta studenti rade i šta se dešava. I snimak udarca policajca, postoji internet i taj snimak je cijela zemlja vidjela. I cijela zemlja zna da predsjednik laže i da ovaj policajac kojem se ovo desilo laže i ta sramota će im ostati vječno - dodaje prof. Stanojević.
Paralele između Srbije i BiH
Profesor Forić ukazuje na sličnosti između vlasti u Srbiji i Bosne i Hercegovini, posebno u pogledu autoritarnih tendencija i korištenja državnog aparata za kontrolu društva. On ističe da režimi u ovim zemljama koriste populistički diskurs, manipulaciju informacijama i represivne mjere kako bi održali vlast.
Ono što njima ide u prilog, a što mi nikako možda ne možemo da shvatimo ili se teško s tim nosimo, jeste da oni jako dobro plivaju i snalaze se u ovom ambijentu post-istine. Ambijent post-istine je stvarnost u kojoj vi, iako znate za neke činjenice, ne uzimate ih toliko u obzir u donošenju vaših odluka i prosuđivanju. Konkretno nazivanje studenata ruljom nasilnicima, Orvelovski dvogovor, na primjer, rat je mir, kad Vučić kaže za prijašnje proteste da su oni pristojna Srbija, a da svi koji prosvjeduju, uključujući studenske proteste, nepristojna, nasilna Srbija. Ta opskurna i veoma bahata zamjena teza i taj stil koji je toliko samouvjeren i toliko bahat i nema nikakvog razumijevanja za stvarne činjenice i veoma je svjestan onoga što radi. Ta doza drskosti i bezobrazluka je jedna od temeljnih obilježja, ne samo tog stila, već i razloga zbog čega su ljudi pozitivno responsivni, zato što kod nas, nažalost, s obzirom na političku kulturu, kako je, ljudi su više generalno responsivni na takav način komunikacije i vladanja i zato mi imamo ovaj populizam, odnosno populistički način političkog komuniciranja i vladavine na djelu u našim zemljama već, evo, nekih 13 u Srbiji i evo 17 godina ovdje kod nas u BiH - objašnjava profesor Forić.
Kriza u Republici Srpskoj
Profesor Forić se osvrnuo na situaciju u Bosni i Hercegovini, gdje vlasti Republike Srpske insistiraju na donošenju zakonskih akata koji izazivaju tenzije. Danas je nova sjednica NSRS-a. Govorit će se o izmjenama Ustava u Republici Srpskoj. S druge strane, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine izdalo je sudskoj policiji naredbu za privođenje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, premijera RS-a Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića.
Forić smatra da se Dodikov režim oslanja na izazivanje panike među građanima, čime pokušava oslabiti povjerenje u institucije.
Cilj je da institucije izgledaju kao vanredne i nelegitimne, dok se nezakonite odluke vlasti predstavljaju kao nešto sasvim normalno. To je klasičan primjer pravnog simbolizma - donošenje zakona ne s ciljem njihove primjene, već radi kreiranja političkog efekta - ističe on.
Dan D za Srbiju?
Govoreći o 15. martu kao mogućem "danu " za Srbiju, Stanojević ocjenjuje da se režim Vučića nalazi u ozbiljnoj krizi. On tvrdi da vlast sve teže kontroliše situaciju, dok građani i studenti sve otvorenije iskazuju nezadovoljstvo.
Ja mislim da je režim Aleksandra Vučića... to je jedan brod koji nepovratno tone. Oni danas imaju skup studenata koji hoće da uče, koji su se tamo skupili ispred predsjedništva, ali to je skup nekih ljudi koji gledaju kao lojaliste i ljudi koji su tu došli da podrže predsjednika, gdje ima najmanje studenata. Ne znamo da li ima nekoliko studenata ukupno, a posebno dolaze tu za dnevnice, ljudi sa kriminalnim dosijejima, pripadnici ozloglašenih crvenih beretki koji su vršili ratne zločine na prostorima bivše Jugoslavije, koji su odgovorni za ubistvo bivšeg predsjednika Srbije Ivana Stambolića i tadašnjeg premijera Srbije Zorana Đinđića. Dakle, to je jedna skupina ljudi koja nam izgleda kao da je to jedino što im je ostalo. I oni su se ogradili tamo ogradom, policija ih čuva kao nekog da sad ne pretjerujemo, ali kao u nekom zoološkom vrtu. Mi mislimo da oni hoće tamo da izazovu sukobe, ali sposobnost režima da sad upravlja ovim situacijama, da stvari dovedu u neki red je podizanje tenzija, oni signaliziraju građanima, studentima i svima drugima da ne žele da dozvole da institucije rade svoj posao, ne žele da ljudi koji su odgovorni za smrt 15 ljudi u Novoj Sadu odgovaraju, glume, farse u tom smislu i svakog dana, revolt ljudi je sve veći, brojnost protestanata po cijeloj zemlji je sve veća, evo vidimo ovdje, snimke kako studenti idu Srbijom i ljudi ih dočekuju kao oslobodioce, ljudi ih dočekuju suzama. Ja sam veoma emotivan kad pričam o tome. Dakle, mi nismo imali ovakvu situaciju u zemlji od oslobađanja, od okupatora u velikim ratovima. I studenti su razbili strah kod ljudi jer je Vučićeva, strahovlada režima Aleksandra Vučića takva da su bukvalno... oni ucjenjuju ljude za koru hljeba - kazao je Stanojević.
Slično je i u BiH, dodaje profesor Forić, ističući da u Bosni i Hercegovini Milorad Dodik aktivno vodi Republiku Srpsku prema autoritarizmu.
Dodik je uspio vezati svoju političku sudbinu za sudbinu jednog entiteta, što je izuzetno opasno. Time je osigurao bazu za prijetnje miru, a sve to uz podršku svojih birača, koalicionih partnera i političkih subjekata na raznim nivoima vlasti. Sada je već ušao u fazu u kojoj koristi represivni aparat i pravosudni sistem kako bi demonizovao one koji mu nisu lojalni, stavljajući ih u poziciju "izdajnika". Posljedica toga je sve veća kohezija unutar njegovog političkog kruga, dok najveći teret snose građani Republike Srpske - upozorio je Forić.
Dodao je da se u BiH već osjeća psihologija rata, a dodatnu neizvjesnost stvorila je i prvostepena presuda Suda BiH Miloradu Dodiku.
Odluka Suda BiH dovela je do retoričkog usijanja i atmosfere straha. Građani su svakodnevno suočeni s pitanjem hoće li biti rata, što je izuzetno zabrinjavajuće. Ključno je da se politički problemi rješavaju institucionalnim putem. Uskoro ćemo vidjeti da li nas čeka eskalacija ili vraćanje u okvir institucija - zaključio je profesor Forić.
Objavljeno: 13 mar 2025 n1info-ba
