VLADA PRED PADOM - Neviđeni skandal trese državu u srcu EU: dark web, narkotici, diler, ostavka ministra... Od svega bi mogao profitirati njihov "Trump"
• Incident je eruptirao samo četiri mjeseca prije parlamentarnih izbora
• Češko Ministarstvo pravosuđa prihvatilo je donaciju od 468 bitcoina, u trenutku transakcije vrijednu oko 40 milijuna eura ili gotovo milijardu čeških kruna, od Tomáša Jiřikovskog, osuđenog dilera droge
• 05 jun 2025 jutarnji-hr, Iva Badanjak
U zemlji u kojoj se povjerenje u institucije gradi teško, a ruši u trenu, otkriće da je bivši diler droge donirao milijune eura ministru pravosuđa moglo bi biti točka preokreta koja će srušiti vladu premijera Petra Fiale.
Da stvar bude još gora, incident je eruptirao samo četiri mjeseca prije parlamentarnih izbora.
U ožujku ove godine češko Ministarstvo pravosuđa prihvatilo je donaciju od 468 bitcoina - u trenutku transakcije vrijednu oko 40 milijuna eura ili gotovo milijardu čeških kruna - od Tomáša Jiřikovskog, osuđenog dilera droge koji je nekoć vodio ilegalnu internetsku platformu za prodavanje narkotika na dark webu.
Dao ostavku
Nakon što je odslužio četverogodišnju zatvorsku kaznu zbog pronevjere, trgovine drogom i ilegalnog posjedovanja oružja, Jiřikovský je ponovno dobio pristup elektroničkoj opremi koja mu je bila oduzeta tijekom uhićenja. U zamjenu za pomoć Ministarstva u otvaranju digitalnog novčanika, ponudio je državi 30 posto sadržaja, gotovo simboličnu "pokoru", kako ju je nazvao sada bivši ministar pravosuđa Pavel Blažek. Bez obavještavanja financijskih nadzornika ili policije dogovor je sklopljen i implementiran.
No, ono što je mjesecima prolazilo ispod radara javnosti konačno je dospjelo na naslovnice krajem svibnja kada je istraživački portal Deník N razotkrio detalje dogovora. "Bilo je toliko legalno da nije moglo biti legalnije", branio se Blažek na konferenciji za novinare, negirajući bilo kakvu nezakonitost u postupku.
No, šteta je već bila učinjena. Pod sve većim pritiskom opozicije, javnosti, pa i vlastite stranke Blažek je podnio ostavku, navodno kako ne bi dodatno štetio reputaciji koalicijske vlade. Ali, za oporbu to nije bilo ni izbliza dovoljno.
Karel Havlíček, potpredsjednik desničarske populističke stranke ANO Andreja Babiša, izjavio je da će stranka pokrenuti glasovanje o nepovjerenju vladi. "Ova je vlada odmah trebala dati ostavku. Nema druge opcije", izjavio je Havlíček za nacionalnu televiziju.
ANO je već u prednosti u anketama, a ovaj skandal dodatno im ide u prilog. Prema posljednjim istraživanjima javnog mnijenja, ANO vodi s 32 posto podrške birača, a vladajuća koalicija zaostaje s 19 posto. Babiš je bio premijer Češke od 2017. do 2021. godine kad je izgubio izbore tijekom pandemije koronavirusa. Jedan je od najbogatijih Čeha, a bogatstvo je stekao u agrokemijskom sektoru.
Bio je optužen, a poslije oslobođen optužbi da je nezakonito primao i pronevjerio europske subvencije. Tada je tvrdio da je njegov slučaj politički motiviran, a danas upravo on optužuje Blažeka i vladajuću Građansku demokratsku stranku (ODS) Petra Fiale za pranje novca.
Analitičari ističu da bi te optužbe mogle uvjeriti javnost da premijer treba snositi odgovornost za aferu jer je teško povjerovati da nije bio upoznat s njezinim detaljima, s obzirom na njegovu blisku povezanost i suradnju s ministrom pravosuđa.
Glasanje o povjerenju vladi
Premijer Fiala pokušao je smiriti situaciju izjavom da je bivši ministar možda imao dobru i korisnu namjeru (donijeti novac državi), ali "nije dovoljno razmotrio političko-etičku stranu cijelog pitanja". Unatoč Blažekovoj ostavci, Fiala ne smatra da bi ovo mogao biti dovoljno snažan razlog za pad vlade te je odmah predložio Evu Decroix za novu ministricu pravosuđa. Ministar financija Zbyněk Stanjura također je odbacio mogućnost pada vlade te je oporbene zahtjeve nazvao "političkim teatrom".
Ali, nisu svi tako spokojni. Koalicijski partneri, poput stranke STAN (Gradonačelnici i nezavisni), zahtijevaju hitnu istragu i zamrzavanje svih primljenih sredstava. Drugi članovi vlade, poput ministra poljoprivrede Mareka Výbornog, sugerirali su čak i povrat donacije.
No, to možda neće biti dovoljno.
Politički analitičari upozoravaju da se skandal neće tako brzo zaboraviti. "Ovo je tema koja će dominirati kampanjom. Velik broj razočaranih birača mogao bi odlučiti ostati kod kuće na dan izbora", rekao je politolog Jan Kubáček za iDnes.
I doista, sve se događa u trenutku kada Transparency International spušta Češku za pet mjesta u svojem globalnom indeksu percepcije korupcije za 2024. godinu. Povjerenje u institucije pada, a javnost se pita - ako država prihvaća novac od osuđenih kriminalaca bez provjere porijekla sredstava, što je sljedeće.
Policija pokrenula istragu
Policija i Nacionalni stožer za borbu protiv organiziranog kriminala otvorili su istragu kako bi utvrdili je li donacija oblik pranja novca. Predsjednik Petr Pavel, iako dosad prilično naklonjen vladi, zatražio je "jasne odgovore u kratkom roku".
Analitičar Petr Kaniok s Odjela za međunarodne odnose Sveučilišta Masaryk u Brnu rekao je za Politico da je koalicija uspjela ublažiti utjecaj skandala time što je ministra natjerala da podnese ostavku. "Da budem iskren: nema tijela, nema zločina. Ako Blažek više nije u vladi, oporba će se mučiti da je napadne", rekao je Kaniok, dodajući kako ne očekuje da će slučaj imati velik učinak na rezultate izbora jer je Blažek ionako dugo bio polarizirajuća figura.
Ovaj tjedan trebala bi se održati izvanredna sjednica Zastupničkog doma na kojoj će se raspravljati o daljnjim koracima. Oporba traži glasovanje o nepovjerenju. Tvrde da postupak, iako možda nije bio protuzakonit, pokazuje "katastrofalnu prosudbu" i postavlja opasan presedan u ponašanju države. Vlada još uvijek ima 104 od 200 zastupnika, što joj daje teoretsku većinu, ali samo ako svi koalicijski partneri ostanu lojalni.
U međuvremenu "češki Trump", kako tepaju Babišu, dobiva snažan vjetar u leđa. Njegova stranka ANO lani je s Fideszom mađarskog premijera Viktora Orbána i austrijskom krajnje desnom Slobodarskom strankom formirala novi blok u Europskom parlamentu "Domoljubi za Europu", a ubrzo su im se pridružili i brojni drugi krajnje desni političari iz Italije, Francuske, Nizozemske i Španjolske pa je danas ta grupacija treća najveća u Europskom parlamentu.
Osim što jačaju na nacionalnoj razini, krajnje desne stranke pokazuju da imaju afinitet surađivati i na europskoj razini, što im omogućava da lakše zajednički oblikuju politički diskurs diljem kontinenta.
Objavljeno: 05 jun 2025 jutarnji-hr, Iva Badanjak
