• Papa "degradirao" Opus Dei, koji je godinama bio prozivan kao "katolička masonerija" Prve riječi dokumenta naglašavaju "potrebu da upravljanje" Opusom Dei "bude temeljeno više na karizmi nego na hijerarhijskoj vlasti"
Papa Frane izuzeo je osobnu prelaturu Opus Dei iz nadležnosti Dikasterija za biskupe i podvrgnuo ju je Dikasteriju za kler. Istodobno je odredio da prelat Opusa Dei ubuduće ne može biti imenovan biskupom, niti na tu dužnost smije biti imenovan biskup. Prelat će, od 4 kolovoza, biti svećenik, s kurtoaznim naslovom apostolskog prabilježnika, pa će utoliko biti monsinjor.
Te promjene, među inim, sadrži Papin dokument motu proprio Ad charisma tuendum, kojim se mijenja prethodna apostolska konstitucija Ut sit koju je sv. Ivan Pavao II donio prije 40 godina.
Prve (naslovne) riječi dokumenta naglašavaju "potrebu da upravljanje" Opusom Dei "bude temeljeno više na karizmi nego na hijerarhijskoj vlasti".
Sadašnji prelat Opusa Dei mons. Fernando Ocáriz odmah je odgovorio pismom u kojemu prihvaća i podržava Papinu odluku i njezine objavljene motive, naglašavajući da za karizmu Opusa Dei nije nužno ad prelat bude biskup, iako su biskupski naslovi koje su nosili bl. Álvaro del Portillo (umro 1994) i Javier Echevarría (umro 2016) dali "plodove crkvenog zajedništva".
Osobna prelatura, forma koju je uveo Drugi vatikanski koncil, znači dijecezu bez teritorija. Opus Dei je osnovao sv. Josemaría Escrivá de Balaguer, pozivajući ga na širenje karizme (Božjeg dara posredovanoga Duhom svetim) koja se sastoji u širenju ideala svetosti u svakodnevnom svijetu, u profesionalnom radu katolika laika, te u uobičajenim okolnostima.
Opus Dei je bio kritiziran kao "katolička masonerija", sv. Escrivá je bio optuživan da je profašist, u zadnjoj fazi Francova života Opus je upravljao državnom vladom. Među najžešćim kritičarima bili su isusovci. A i Papa je isusovac.
Objavljeno: 23. jul 2022 | jutarnji-hr Inoslav Bešker
Kada gledate kako Željka Markić nastupa u javnosti, jasno je da je prošla "školu" Opusa Dei. Ključ je smješkanje...
• O Papinoj odluci te dosadašnjem djelovanju i utjecaju Opusa Dei u Hrvatskoj razgovarali smo sa sociologinjom religije koja je svoj radni vijek provela na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu
Što znači prošlotjedna odluka pape Franje vezana uz Opus Dei, prilično tajnovitu ustanovu laika i svećenika unutar Katoličke crkve, koju je 1928. osnovao španjolski plemić i svećenik Josemaría Escrivá? Papa je, naime, odučio da se prelatura Opus Dei izuzme iz Dikasterija za biskupe i podvrgne Dikasteriju za kler. Taj Papin potez, kojim se Opus Dei spušta na razinu svećeničko-laičke udruge, a njegov prelat gubi status biskupa, tumači se i kao svojevrsna degradacija te ustanove unutar Katoličke crkve.
O Papinoj odluci te dosadašnjem djelovanju i utjecaju Opusa Dei u Hrvatskoj razgovarali smo sa sociologinjom religije dr. sc. Ankicom Marinović koja je svoj radni vijek provela na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Marinović je bila savjetnica za vjerska pitanja bivšeg hrvatskog predsjednika Ive Josipovića.
- Papa Ivan Pavao II. imao je posebnu sklonost prema organizaciji Opus Dei i dao im je status osobne prelature, neovisne svjetske dijeceze koja je odgovorna samo papi, a ne i mjesnim biskupima. Smatra se da im je bio sklon i zato što su bili izrazito konzervativni te su pomagali politički pokret Solidarnost u Poljskoj osamdesetih godina.
Isto tako, poznato je da su Opus Dei i isusovci tijekom povijesti bili u napetim odnosima, pa je moguće da se ovaj čin sadašnjeg Pape tumači kao pristrani čin jednog isusovca. Što znači taj čin? Neki će reći da se radi o degradaciji Opusa Dei, o Papinu novom udarcu konzervativnom katoličanstvu, Papinoj "osveti" jer je Opus Dei podržavao južnoameričke diktature... A bolji poznavatelji reći će da je taj Papin čin sasvim u skladu s kontinuitetom njegova pontifikata i njegovom dosljednošću u provođenju koncilskog horizontalnog viđenja Crkve kao zajednice Božjeg naroda. Čini mi se da je ovo i simbolički važna odluka spuštanja Opusa Dei iz povezanosti s visokim krugom crkvenog učiteljstva - dakle, hijerarhije - u Božji narod s kojim živi i običan kler, što oni formalno i propovijedaju. Dakle, promicanje svetosti u svakodnevnom životu, a ne penjanje po crkvenoj hijerarhiji. Papa Franjo spušta u vjernički narod sve što može, smatrajući, kao i neki teolozi oslobođenja, da samo siromašna Crkva može biti Crkva siromašnih. A Opus Dei je elitna i bogata organizacija koja i dalje, unatoč ovoj Papinoj odluci, ima privilegiran i elitistički status u Crkvi.
:: Ogranak Opusa Dei u Hrvatskoj je osnovan 2003. godine. Međutim, njihovo članstvo i način rada prilično su tajnoviti. Što nam možete reći o njihovim članovima, načinu djelovanja i stvarnom utjecaju na društveni i politički život u Hrvatskoj?
- Malo se zna o Opusu Dei u Hrvatskoj. Može se pretpostaviti da su zamah razvoju organizacije u Hrvatskoj dali ulazak Crkve na velika vrata u javni život početkom devedesetih, zatim konzervativna crkvena hijerarhija te određeni krugovi konzervativnih katolika koji su i u socijalizmu, a naročito od početka devedesetih, organizirano promicali konzervativne vrijednosti u društvu (obitelj Živković, Markić). Tu je i utjecaj novog vala katoličkih laika doseljenih u Hrvatsku iz Amerike, Australije i Kanade, od kojih su najpoznatija imena Stjepe Bartulice, Vice Batarela i Damira Stojića.
Teško je govoriti o razmjerima stvarnog utjecaja Opusa Dei u Hrvatskoj, ali njihov samozatajni utjecaj u političkom i društvenom životu danas nije upitan.
:: Najviše intrigira tajnost njihova članstva i rada. Zbog čega tolika tajnost?
- Vrijeme u kojemu je Opus Dei nastao, tridesetih godina 20. stoljeća u Španjolskoj, utjecalo je na neke od njegovih karakteristika, pa tako i na sklonost tajnosti. Osnivač Escrivá vjerovao je u nacionalno katoličanstvo koje spaja religiju i politički identitet, zato je Opus Dei postao dio Francova režima. Smatra se da je Opus Dei tada dobio pečat tajnosti. Unatoč trijumfalizmu katolicizma u to vrijeme, Escrivá je smatrao da ne treba "mahati zastavama". Tako i danas radi Opus Dei. Oni objašnjavaju da se radi o osobnoj, duhovnoj pripadnosti vjeri, koja promiče svetost u svakodnevnom životu. Potpuno su posvećeni Crkvi i vjeri i nemaju potrebu javno se izjašnjavati o pripadnosti organizaciji.
S druge strane, poznate su tvrdnje da Opus Dei traži članstvo dominantno među intelektualcima, a naročito među onima koji će to tek postati, i to onima s intelektualno atraktivnim zanimanjima. Tako je krenuo i njihov osnivač Josemaría Escrivá de Balaguer osnivanjem studentskih domova - centara za obrazovanje i duhovnost - koji od njegovih dana do danas služe kao inkubator članstva organizacije. I u Hrvatskoj slijede taj put - osnovana su dva privatna studentska doma u vlasništvu Opusa Dei. Zanimljivo je i da organizacije koje su povezane s Opusom Dei po cijelom svijetu nose slična imena koja neupućeni neće povezati s Opusom Dei, kao što su centri za obrazovanje i duhovnost, mlade, znanost, kulturu...
:: Je li upravo Opus Dei zaslužan za osnivanje niza ultra konzervativnih udruga civilnog društva u Hrvatskoj?
- Utjecaj Opusa Dei u Hrvatskoj se do neke mjere sigurno može povezati s osnivanjem udruga civilnog društva "Centar za obnovu kulture", "Vigilare", "U ime obitelji" i "Grozd" te manifestacije "Hod za život". No, vratimo se na tajnost rada Opusa Dei. Malo se zna o njima, što u javnosti uvijek otvara zanimljive i intrigantne teme o sumnjivim aktivnostima tajnog društva, što je razmatrano u nizu knjiga, pa i filmova, koji su organizaciju povezivali s mafijom, kriminalom, švercom oružja, financijskim malverzacijama, ubojstvima, političkom povezanošću s diktatorskim režimima i sličnim.
Članovi Opusa Dei poriču tajnost, tvrdeći da pokret nije tajni, nego osobni, a to je velika razlika. Isto tako tvrde da popisi članova nisu tajni, ali su povjerljivi jer je služenje vjeri osobna stvar.
:: Stjecajem okolnosti, jednog od članova Opus Dei, današnjeg saborskog zastupnika Stjepu Bartulicu, imali ste i u svojoj radnoj sredini, na Pantovčaku kad ste bili savjetnica bivšeg predsjednika Republike. Smatra se da Opus Dei rado instalira svoje članove na utjecajne pozicije u društvu. Je li tako, prema vašim saznanjima, i u Hrvatskoj?
- Prije bih rekla da Opus Dei sistematski evangelizira i odgaja utjecajne i potencijalno utjecajne osobe, po uzoru na svoga osnivača, nego da ih instalira na pojedine društvene i političke funkcije. Evangelizirani članovi umrežuju se kao pojedinci u društvene institucije, osobito u području biznisa, znanosti i visokog obrazovanja. Smatra se da je mreža osobnih veza pogon njihova djelovanja.
Nemam konkretnih podataka o tome kakva je situacija u Hrvatskoj, ali i prema ovo malo podataka kojima raspolažem, situacija s Opusom Dei u Hrvatskoj ne odudara od situacije u zemljama u kojima ima dulju tradiciju. Nije bilo istraživanja Opusa Dei u Hrvatskoj jer oni, kao i druga tajna ili zatvorena društva i vjerske zajednice, nisu zainteresirani za publicitet u javnosti.
:: Budući da ste bili Josipovićeva savjetnica za vjerska pitanja, je li vam poznato zbog čega je on uzeo Bartulicu za savjetnika?
- To je pitanje za predsjednika Josipovića, ali ja, kao njegova bivša savjetnica za vjerske zajednice, mogu reći kako ja to vidim. Stjepo Bartulica nije bio savjetnik predsjednika Josipovića, nego povjerenik za vjerske zajednice, konkretno svojevrsni "časnik za vezu" s Katoličkom crkvom. Mislim da je angažman Stjepe Bartulice bio gesta dobre volje prema Katoličkoj crkvi - evo, lakše ćemo komunicirati s vama preko vašeg čovjeka. Budući da je izabrani predsjednik u Hrvatskoj predsjednik svih građana, to bi trebao biti politički standard. Bio je to jedan čin u mukotrpnom procesu emancipacije od ideologije i predrasuda - mislimo različito i imamo različite vrijednosti, ali to nije razlog da ne možemo zajedno raditi za zajedničke ciljeve. To bi i Katoličkoj crkvi trebao biti blizak stav jer je to jedna od najvažnijih tekovina Drugog vatikanskog koncila - unatoč različitostima, surađivati za opće dobro. Ali, angažman Stjepe Bartulice u javnosti nije shvaćen kao gesta dobre volje, što je bio, nego kao slabost ili podilaženje predsjednika Crkvi - od obje strane toga našeg dualističkog usuda, i s lijeve i s desne.
:: Je li čelnica udruge U ime obitelji, Željka Markić, članica Opusa Dei?
- Ne bih znala, malobrojni članovi su se deklarirali, među njima i već spomenuti Bartulica u jednom intervjuu, CERN-ov znanstvenik Vuko Brigljević, ali Željka Markić, koliko ja znam, nije bila među njima. Iako, kad se gledaju njezini nastupi u javnosti, sve upućuje na to da je prošla "školu" Opusa Dei. Smješkanje je norma Opusa Dei. Od članova se zahtijeva "prijateljsko smješkanje za nekoga tko ti smeta... i blagonaklono ponašanje prema agresivnim ljudima". Osobno me njezino ponašanje u javnosti asocira baš na spomenute "putne oznake" Opusa Dei (djelo njihova osnivača zove se "Put").
:: Spomenuli ste da Opus Dei traži članstvo dominantno među intelektualcima. Koja su područja društvenog života toj organizaciji najzanimljivija?
- Obrazovanje u svakom slučaju, mediji i gospodarstvo. Poseban je naglasak na visokom obrazovanju i znanosti. O tome svjedoči i nekoliko podataka iz povijesti Opusa Dei u Španjolskoj: nakon građanskog rata članovi Opusa Dei činili su trećinu svih sveučilišnih katedri. Glavno sjedište i rezidencije Opusa Dei i danas su u blizini elitnih sveučilišta. U gospodarskom oporavku Španjolske prednjačili su katolički tehnokrati - Opus Dei je konzervativnu katoličku stegu spojio s ideologijom kapitalističkog uspjeha.
Mnogi kontroverzni članovi Opusa Dei bili su ugledni bankari, a neki od njih su sudjelovali i u financijskim kriminalnim aferama u nizu europskih banaka, pa tako i u velikoj aferi vezanoj uz pljačku Vatikanske banke. Spominjala su se i neka ubojstva i samoubojstva sudionika tih afera koji su bili članovi organizacije.
:: Na koje se sve načine financira Opus Dei?
- Na to je pitanje teško odgovoriti, s obzirom na sve priče koje su se pojavljivale u medijima i o kojima su pisane knjige, o njihovim sumnjivim aktivnostima. Sigurno je da se radi o financijski moćnoj organizaciji, s moćnim i dobrostojećim članstvom. Iz literature se vidi da je jedna od obveza članova napisati oporuku kojom se imovina ne ostavlja obitelji, nego udruženjima Opusa Dei, za promicanje njihovih aktivnosti. S obzirom na velike novčane iznose koje Katolička crkva u Hrvatskoj godišnje dobiva od države, ne bi čudilo da i pokoja kuna iz državnog proračuna završava na računima Opusa Dei.
:: Iako rado ističu da među njihovim članovima i simpatizerima ima raznih političkih opcija, dojam je da su članovi Opusa Dei uglavnom skloni političkoj desnici. Je li taj dojam utemeljen?
- Opus Dei ima za cilj katoličku restauraciju društva, ono što je prof. Vrcan nazivao kontrasekularizacijom. Izrazito su konzervativni. O svojim načinima evangelizacije u svakodnevnom životu inspirirali su se iz tradicije američke nove kršćanske desnice odnosno moralne većine Jerryja Falwella koja je uvela politički angažman kao dio vjerskog poziva.
Članovi dijele neke političke stavove koji proizlaze iz osobina pokreta - tvrdo protivljenje komunizmu, fundamentalistički vjerski pogled na svijet i sklonost međunarodnim poslovnim pothvatima - te je stoga Opus Dei vrlo privlačan krajnjoj desnici.
Objavljeno: 02. avg 2022 | jutarnji-hr Slavica Lukić
