Analiza - Veliki broj članova napustio je SDP, a neki su i izbrisani iz stranke zbog kriminala
• Najveći broj članova SDP otišao je kada je Željko Komšić napustio SDP i formirao DF
• 14 feb 2017 vecernji-ba, Marko Karačić
Popis članova koji su napustili SDP BiH je dug, a novinari N1 su analizom dokazali kako je određen broj ljudi iz ove političke opcije otišao i zbog kriminalnih radnji.
Jedan od onih koji su izbrisani iz članstva stranke je Alen Lipovača, vijećnik u Općinskom Vijeću Bosanska Krupa. Bivši pomoćnik ministra u Ministarstvu energetike, industrije i rudarstva Tuzlanske županije Bahir Imamović, koji je uhićen zbog primanja mita, a potom osuđen na dvadeset mjeseci zatvora, također je izbačen iz stranke. SDP se i nedavno u povodu uhićenja bivšeg visokog stranačkoga dužnosnika i državnog ministra Damira Hadžića oglasio priopćenjem u kojem je poručeno da "svako treba odgovarati za svoje postupke, bez obzira na to o kome je riječ i na kojoj poziciji se nalazi" - ali on je i dalje član stranke.
Stranku su svojom voljom, podsjećamo, tijekom godina napustili Hanka Vajzović, Emir Suljagić, Reuf Bajrović, Dževad Bećirević, Bakir Hadžiomerović, Mirsad Đapo, Slobodan Popović...
Najveći broj članova otišao je kada je Željko Komšić napustio SDP i formirao DF. Iako se i dalje razgovara o ujedinjenju ovih dviju stranaka - SDP i DF, to se još uvijek nije dogodilo. Pregovori o toj temi i dalje su u tijeku.
Objavljeno: 14 feb 2017 vecernji-ba, Marko Karačić
Lidija Korać, Igor Kamočaji i Jasenko Selimović napustili SDP
• 24 feb 2017 dnevnik-ba
Socijaldemokratska partija (SDP) BiH priopćila je danas da je ta stranka velika obitelj u kojoj svatko ima svoje mjesto i dobro je došao da bude dio obitelji i tima koji baštini ideju staru 107 godina.
Ističu kako im je, usprkos činjenici da je obitelj SDP BiH svakim danom sve veća i jača, žao svakog člana koji napusti obitelj.
Povodom odluke nekolicine članova - bivših zvaničnika SDP BiH, da napuste partiju, naglašavaju kako je to njihova odluka, prenosi Fena.
- Istina je kako se radi o ljudima koji su obilježili jedan period u SDP-u. Njihovu osobnu odluku poštujemo i želimo im svaku sreću na privatnom i profesionalnom planu u budućnosti - navedeno je u priopćenju.
Dodaju kako SDP nastavlja provoditi politiku otvorenosti i okupljanja svih snaga koje su spremne 2018. na zajedničkoj platformi suprotstaviti se "današnjoj politici destrukcije zemlje i socijalnoj devastaciji društva".
- Zalagat ćemo se za jak SDP u kojem će biti mjesta za sve koji se žele boriti za BiH kao državu u kojoj će svi biti jednaki i u kojoj će vladati zakon, a ne volja bilo koga - priopćeno je.
Bivši visoki dužnosnici napustili Partiju
Bivši dužnosnici SDP-a BiH Jasenko Selimović, Lidija Korać i Igor Kamočaji napustili su SDP, saznaje KlixBa.
Riječ je o ljudima koji su bili na ključnim pozicijama u SDP-u u vrijeme dok se na čelu ove stranke nalazio Zlatko Lagumdžija.
Igor Kamočaji bio je predsjednik Županijskog odbora SDP-a, a u trenutku napuštanja stranke nije obnašao nikakvu funkciju.
Stranku je napustio i šef Kluba zastupnika SDP-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Jasenko Selimović u prošlom mandatu, kao i bivša poslovna direktorica SDP-a Lidija Korać.
Objavljeno: 24 feb 2017 dnevnik-ba
Bivši SDP-ovci: Socijaldemokratija u raljama oholosti
• 06 nov 2014 slobodnaevropa-org, Dženana Karabegović
Prve reakcije, ali i emocije užeg rukovodstva SDP-a Bosne i Hercegovine, vezane za debakl na izborima, su se smirile. Ostavke čelnih ljudi unutar te političke partije su povučene, a lider Zlatko Lagumdžija ostao je na poziciji predsjednika, barem do vanrednog kongresa u decembru.
No, ono što je ostalo kod velikog dijela javnosti i simpatizera stranke je gorčina da, kako sada stvari stoje, SDP lekciju nije naučio, ali i da zbog takvog bahatog ponašanja čelnih ljudi, postoji mogućnost da ideja socijaldemokratije iščezne sa ovih prostora.
To potvrđuju i nekadašnji SDP-ovci koju su stranku napustili prije 12 godina zbog samoljublja Zlatka Lagumdžije.
Pored Nijaza Durakovića, 2002. na kongresu stranke, 50% rukovodstva je partiju napustilo. Svi do jednog su ostali vjerni socijaldemokratskoj ideji i kako kaže Nijaz Skenderagić, uopšte mu nije drago što je stranka, koju je osnovao, došla na grane na kojima je.
Moje kolege i ja smo još prije dvanaest godina ukazivali kuda vodi takva jedna, po nama, pogrešna i autoritarna politika. Nažalost, sada smo u situaciji da treba razmišljati kako i na koji način spašavati uopće ideju socijaldemokratije i same stranke - kaže Skenderagić.
I za bivšeg SDP-ovog čelnika Seada Avdića, ta stranka je očekivano doživjela krah na izborima ove godine. Prema njegovim riječima, može se govoriti i o zasluženom debaklu, a navodi i zbog čega.
Zato što oholost vlasti i potiskivanje socijaldemokratske ideje i, ja bih rekao, načina života u sklopu toga, je generisao niz propusta takvog karaktera da je Lagumdžija kao aktuelni predsjednik, još uvijek, praktično ovu državu doveo na rub raspada. To je ono što je bila implikacija politike SDP - navodi Avdić.
Miro Lazović, ratni predsjednik Skupštine Bosne i Hercegovine i jedan od vodećih ljudi u SDP-u tokom i poslije rata, ne krije razočarenje što su se sadašnji čelni ljudi stranke otuđili od društvene realnosti i problema građana.
U parolama stranke tokom predizborne kampanje 2010. "Država za čovjeka" ili "Pravda za čovjeka", čovjek se izgubio u interesnoj politici vrha SDP-a, a s ciljem da se situiraju njeni pojedinci, ali i stranka u korištenju javnih dobara, kaže Lazović.
Građani su kaznili tu politiku SDP-a i prepoznali su da to nije ona politika koja je obećavana 2010. I zbog toga za mene nisu rezultati izbora SDP-a iznenađujući, ali sam razočaran u kontekstu da sve što je socijaldemokratske orijentacije, na neki način, kažnjeno, tako da je i moja partija - Unija socijaldemokrata, kolateralna šteta napada na SDP, odnosno na crvenu boju - smatra Lazović.
Bez SDP-a teško sačuvati državu
Ako je to tako, kako tvrdi Lazović, onda je i pitanje - može li socijaldemokratija preživjeti kao ideja na bosanskohercegovačkoj političkoj i društvenoj sceni i šta će to u konačnici značiti za Bosnu i Hercegovinu i duboko podijeljeno ovdašnje društvo? O tome Nijaz Skenderagić kaže:
Apsolutno su jake snage koje žele nestanak socijaldemokratije, jer kada nestane socijaldemokratija ovakva kakva jeste, onda je lakše raditi na uništavanju, destrukciji i nestanku države Bosne i Hercegovine. Bez jedne jake multietničke partije, kakav je SDP bio, teško će biti sačuvati državu Bosnu i Hercegovinu. Zato ja mislim da odatle ovoliki interes javnosti u cjelini kuda, kako i na koji način će ići dalje socijaldemokratija u Bosni i Hercegovini - ocjenjuje Skenderagić.
- "Moj grad Tuzla 2001. je bio utočište socijaldemokratske ideje, bio najsnažnija poluga Socijademokratske partije. Međutim, ako uzmete u obzir da su 2014. u Tuzli izgubili 15 hiljada glasača, onda se možete zabrinuti šta se to događa sa SDP-om - kaže Sead Avdić.
Kakav će biti ishod kongresa SDP-a i da li će do tada vrh stranke prepoznati odgovornost zbog izbornog kraha, znaće se u decembru kada će biti održan.
Ono što je procurilo u javnosti je da već sada neki članovi rukovodstva žele preći u Demokratsku frontu, stranku koju je osnovao Željko Komšić, desna ruka Zlatka Lagumdžije do prije dvije godine. Zbog neslaganja sa Lagumdžijinim odlukama, Komšić je stranku napustio, a ove godine njegova partija osvojila je treće mjesto po broju osvojenih glasova.
Iako je nakon izbora Lagumdžija javno ponudio Komšiću ujedinjenje, a ovaj glatko odbio, bivši SDP-ovci, pak, misle, kako ideja socijaldemokratije može preživjeti jedino ujedinjenjem svih stranaka u Bosni i Hercegovini koje baštine tu tradiciju.
Ovi porazni rezultati unutar SDP-a, mislim da će dovesti veliki broj ljudi na poziciju potrebe objedinjavanja socijaldemokratske ideje. Nju zaista treba osvježiti, obnoviti, ojačati i predstaviti građanima kao prihvatljivu i poželjnu političku opciju. Uvjeren sam da će se nakon kongresa SDP-a pojaviti novi ljudi i nove snage koji će vući konce ka objedinjavanju socijaldemokratije. Ukoliko to ne učine, socijaldemokratska partija ići će silaznim putem i bojim se da će doživjeti sudbinu, možda, Stranke za BiH, ili nekih drugih političkih organizacija koje su u opadanju - zaključuje Lazović.
Objavljeno: 06 nov 2014 slobodnaevropa-org, Dženana Karabegović
Željko Komšić napustio SDP BiH: Partija i lični interes nisu bitniji od države
• 23 jul 2012 slobodnaevropa-org, Dženana Halimović, Dženana Karabegović
Željko Komšić napustio je u ponedjeljak Socijaldemokratsku partiju BiH čiji je bio potpredsjednik, potvrdio je Damir Bećirović, savjetnik za odnose s javnošću hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Komšić je razloge obrazložio u pisanoj izjavi datoj FTV u kojoj stoji:
Nadam se da će ovaj moj potez pomoći da vrh SDP odustane od rješenja koja diskriminiraju ogroman broj Bosanaca i Hercegovaca i da će se vratiti favoriziranju rješenja koja garantuju ista prava svim građanima naše zemlje. Vrijeme je da se SDP vrati na ono što je obećavao građanima 2010. godine. Svi moraju znati da ne može postojati partija i lični interes koji su bitniji od države. Ukoliko ne dođe do promjene, onda je vrijeme za neke nove političke procese i političke činjenice u BiH.
Komšić je u ponedjeljak pismeno zatražio od predsjednika Opštinske organizacije SDP-a Novo Sarajevo da bude brisan iz evidencije članstva u SDP-u, čime kako je, naveo, prestaje i formalno biti član SDP-a BiH, naveo je Bećirović. U Opštinskoj organizaciji SDP-a Novo Sarajevo su za BHT 1 potvrdili da su primili kovertu, ali da im je sadržaj nepoznat, te da su kovertu proslijedili Glavnom odboru SDP-a.
SDP BiH iznenađen je informacijom da je Komšić zatražio da bude brisan iz evidencije članstva, rekao je portparol ove stranke Damir Mašić. Mašić je agenciji Anadolija rekao da u SDP-u BiH nisu očekivali ovakav Komšićev potez, te da će o ovom slučaju Predsjedništvo stranke raspravljati na sjednici zakazanoj za utorak.
Istovremeno, Socijaldemokratska partija BiH u ponedjeljak je izdala saopštenje za javnost u kojem podsjećaju da je prioritet SDP-a ispunjavanje uslova za kredibilnu aplikaciju za članstvo BiH u EU. Ta politička stranka, kako se navodi, pozvala je Željka Komšića da "aktuelizira dio prijedloga Ustava BiH koji je usvojio Glavni odbor SDP-a još 2007. o izboru jednog predsjednika BiH i četiri jednakopravna kluba u Domu naroda".
SDP smatra da uloga Predsjedništva BiH u cijelom procesu treba biti ojačana, jer je to institucija koja je ovlašteni predlagač ustavnih reformi koje se, između ostalog, tiču i njih samih.
Zaključak Predsjedništva SDP-a od 20. jula podrazumijeva da potpredsjednik stranke i član Predsjedništva BiH o tome razgovara s druga dva člana Predsjedništva BiH koji su ujedno predstavnici dvije političke stranke čija saglasnost je važna u procesu implementacije presude Sejdić-Finci. BiH ne smije sebi dopustiti gubitak perspektive za članstvo u EU - stoji u saopštenju.
Komšićevo "napuštanje" stranke i SDP-ovo saopštenje za javnost, podsjetimo, događa se nakon što je Željko Komšić napustio sjednicu Predsjedništva SDP-a u petak. Razlog je što se nije složio sa prijedlogom provedbe presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju Sejdić-Finci, koji nudi Socijaldemokratska partija BiH zajedno sa HDZ-om, SBB-om i HDZ-om 1990.
Ove četiri političke partije dogovorile su da izbor za člana Predsjedništva BiH, prema kojem bi Federacija BiH imala dvije izborne jedinice - hrvatsku i bošnjačku, i na taj način izabrala člana kolektivnog šefa države.
Ne priznajem zaključke koji se odnose na mene i na Predsjedništvo BiH i preporučujem onome ko je vodio sjednicu Predsjedništva SDP-a kao i njegovim pravim ekspertima da napokon počnu čitati Ustav BiH, zakone i poslovnike, u ovom slučaju koji se odnose na Predsjedništvo BiH. Znate kako kažu: kad tri čovjeka kažu da si lud, onda budi lud. Ja sam ovaj put izabrao da budem lud - rekao je u petak član Predsjedništva BiH nakon napuštanja sjednice.
Neslaganja sa Lagumdžijom
Dodatno je, kako se smatra, situaciju podgrijao potpredsjednik SDP BiH i ministar prometa i komunikacija BiH Damir Hadžić koji je, tokom sjednice, rekao kako bi između interesa partije i države izabrao partijski.
Podsjetimo, Komšić je sredinom marta ove godine predsjedniku SDP BiH Zlatku Lagumdžiji, predsjedniku Glavnog odbora ove stranke Svetozaru Pudariću i generalnom sekretaru Nerminu Nikšiću uputio pismenu ostravku. Kako je tada za RSE potvrđeno glavni je razlog bilo neslaganje sa prvim čovjekom stranke Lagumdžijom, i to prvenstveno oko načina vođenja stranke, te činjenicom da je kao jedan od vodećih ljudi zapostavljen u vođenju politike stranke.
Dan kasnije ostavku je povukao rekavši kako je odlučio da se bori i da ne želi da se povlači i bježi, već da se suoči s problemima. Upravo je tada najavio i svoju kandidaturu za predsjednika stranke na narednom Kongresu - odnosno proglasio se direktnim suparnikom na ovoj poziciji dosadašnjem predsjedniku Zlatku Lagumdžiji. Za dobre poznavaoce prilika u SDP BiH sama Komšićeva najava da će se kandidovati bila je dovoljna da sebi napiše izlaznu kartu iz stranke.
U jednom od intervjua Komšić je nakon povlačenja prve ostavke kazao kako njegovo članstvo u stranci nije i nikada neće biti upitno, već da je podnio ostavku samo na funkciju koju obavlja u stranci. Ovaj je put otišao korak dalje, te poput Nijaza Durakovića koji je to učinio 2002. godine, trajno zatražio brisanje iz članstva. I u Durakovićevom je slučaju presudilo vođstvo Lagumdžije na čelu stranke, te neslaganja s njim. Iste godine SDP BiH napustilo je i nekoliko članova koji su se nezadovoljni Lagumdžijinim čelništvom u stranci kandidovali na njegovu poziciju i izgubili.
S druge strane za Komšića se smatra kako je zapravo on taj zbog kojeg je stranka, između ostalog, i ostvarila takve rezultate. Bez obzira na osporavanja njegovog legitimiteta kao predstavnika Hrvata, koji ne dolazi iz stranke koja nosi takav predznak, Komšić je na posljednjim izborima ostvario preko 330 hiljada glasova i oko 70 hiljada više nego SDP BiH.
Bez obzira na stranku, Komšić u svom drugom mandatu ostaje u Predsjedništvu BiH.
Još je ranije kazao kako ga je na tu funkciju izabrao narod, a ne stranka.
Jedna od teza koja se provlači nakon Komšićeve ostavke jeste vezana i za funkciju u Predsjedništvu, a koja navodi kako je zapravo namjera da se u Predsjedništvo BiH na narednim izborima, a po principu koji se zagovara u SDP, na mjestu bošnjačkog člana Predsjedništva nađe Fahrudin Radončić, predsjednik SBB BiH, a hrvatskog Dragan Čović predsjednik HDZ BiH. Lagumdžiji bi, prema navodnom dogovoru ove dvije stranke pripalo mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.
Objavljeno: 23 jul 2012 slobodnaevropa-org, Dženana Halimović, Dženana Karabegović
