RUSKI FIJASKO - Putin izgubio važno uporište na drugom kraju svijeta: Ruske postrojbe opkoljene i prisiljene na bijeg
• Iako je Rusija uspjela proširiti svoj utjecaj u Africi nakon povlačenja zapadnih snaga iz Sahela, posljednji događaji u Maliju pokazuju da ni Moskva nema rješenje za duboke probleme regije
• 11 maj 2026 vecernji-hr, Tea Tokić
U posljednjih nekoliko godina afrička regija Sahel postala je jedno od najopasnijih kriznih područja na svijetu. Države poput Malija, Burkine Faso i Nigera suočavaju se s konstantnim napadima islamističkih skupina povezanih s Al Qaidom i ISIS-om, dok istovremeno rastu politička nestabilnost, vojni udari i pobune separatističkih skupina. Nakon što su zapadne zemlje, prvenstveno Francuska, povukle svoje vojne snage iz regije, Rusija je pokušala preuzeti ulogu glavnog sigurnosnog partnera afričkih vojnih režima. Međutim, najnoviji događaji u Maliju pokazuju da se situacija sve više otima kontroli te da ni ruska vojna pomoć nije uspjela zaustaviti novi val nasilja i pobunjeničkih napada.
Ruski vojnici u Africi, koji je pod kontrolom ruskog Ministarstva obrane i naslijedio zloglasnu Wagner grupu, bio je prisiljen napustiti područje nakon snažnih napada islamističkih militanata i tuareških pobunjenika. Prema izvještajima, ruske snage su se prošlog mjeseca povukle pod pritiskom pobunjeničkih skupina koje su posljednjih tjedana pokrenule koordinirane napade diljem sjevernog Malija. Time je dodatno destabilizirana ionako krhka sigurnosna situacija u zemlji koja već godinama vodi borbu protiv terorizma i separatističkih pokreta. Grad Kidal, smješten gotovo 1.600 kilometara od glavnog grada Bamaka, bio je simbol ruske moći u regiji nakon što su ga malijska vojska i ruski plaćenici zauzeli 2023. godine. Tada je Moskva slavila pobjedu kao dokaz širenja svog utjecaja u afričkom Sahelu, regiji koja se proteže ispod Sahare i obuhvaća dijelove Malija, Nigera, Burkine Faso, Čada i drugih država pogođenih ekstremizmom.
No situacija se dramatično promijenila krajem travnja kada su militanti povezani s Al Qaidom i tuareški separatisti pokrenuli zajedničke napade na vojne baze. Njihov neočekivani savez omogućio je brzo zauzimanje nekoliko strateških položaja, a ruske snage našle su se opkoljene u Kidalu. Kako prenosi CNN, pripadnici Africa Corpsa morali su pregovarati o sigurnom povlačenju iz grada kako bi izbjegli potpuno uništenje svojih postrojbi. Na društvenim mrežama ubrzo su se pojavile snimke pobunjenika koji ismijavaju kolonu ruskih vozila tijekom povlačenja, što je izazvalo ozbiljan udarac reputaciji Kremlja u Africi.
Dodatni šok za malijsku vlast stigao je nakon atentata na ministra obrane Sadija Camaru, ključnog čovjeka vojne hunte i velikog zagovornika suradnje s Rusijom. Camara je ubijen u samoubilačkom napadu automobilom bombom nedaleko od Bamaka, a odgovornost je preuzela islamistička skupina Jama'at Nusrat al-Islam wal-Muslimin (JNIM), povezana s Al Qaidom. Malijem već nekoliko godina upravlja vojna hunta koja je preuzela vlast nakon državnih udara 2020. i 2021. godine. Nakon prekida suradnje s francuskim snagama i mirovnim misijama Ujedinjenih naroda, vlasti su se okrenule Moskvi tražeći vojnu pomoć i sigurnosnu podršku.
Rusija je posljednjih godina postala glavni partner afričkih režima koji žele vojnu pomoć bez političkih uvjeta koje često nameću zapadne zemlje, poput zahtjeva za poštivanjem ljudskih prava. Međutim, analitičari upozoravaju da ruski model suradnje uglavnom počiva na razmjeni sigurnosne pomoći za pristup prirodnim resursima poput zlata, dijamanata i drugih bogatstava. Iako je Rusija uspjela proširiti svoj utjecaj u Africi nakon povlačenja zapadnih snaga iz Sahela, posljednji događaji u Maliju pokazuju da ni Moskva nema rješenje za duboke probleme regije. Stručnjaci upozoravaju da vojna sila sama po sebi ne može riješiti siromaštvo, korupciju, etničke sukobe i političku nestabilnost koji godinama hrane ekstremizam.
Povratak Kidala pod kontrolu pobunjenika mnogi smatraju ozbiljnim reputacijskim porazom za predsjednika Vladimir Putin i ruske ambicije u Africi. Unatoč tome, Mali i dalje ostaje snažno vezan uz Moskvu jer Rusija zasad ostaje jedina sila spremna slati borbene snage izravno na prvu crtu sukoba. Istovremeno, Mali zajedno s Burkinom Faso i Nigerom pokušava pronaći nove saveznike pa sve više vojnu opremu nabavlja iz Kine i Turske. No analitičari smatraju da će Rusija još dugo ostati ključni sigurnosni partner vojnih režima u Sahelu.
Objavljeno: 11 maj 2026 vecernji-hr, Tea Tokić
NOVI KOMPLEKS - Satelitske snimke otkrile goleme hangare: Ubrzano grade jednu od najvećih tvornica samoubilačkih dronova na svijetu?
• Objekt, prvotno dizajniran za privlačenje zapadnih ulaganja, pretvoren je u središte vojne proizvodnje ubrzo nakon potpune invazije na Ukrajinu 2022. godine
• 12 maj 2026 vecernji-hr, Maša Ilotić Šuvalić
Rusija proširuje najveću svjetsku tvornicu dronova tipa Shahed usred porasta izvoza oružja Iranu. Moskva je u protekloj godini proširila Posebnu ekonomsku zonu (SEZ) Alabuga, dom glavnog ruskog središta za proizvodnju dronova za 340 hektara. Satelitske snimke prikazuju novoizgrađene hangare koji se prostiru po sjevernom sektoru, dok su proizvodni pogoni i stambeni prostori prošireni u središnjem kompleksu. Južno od posebne ekonomske zone izgrađeno je zasebno gradilište površine 450 hektara. Njegova namjena nije poznata, ali se gradi cesta koja će ga spojiti sa zonom. Tvornica dronova, koja navodno zapošljava tinejdžere, ubrzala je proizvodnju bespilotnih letjelica (UAV) dugog dometa.
Oleksandr Sirski, najviši ukrajinski zapovjednik, u siječnju je rekao da Rusija planira udvostručiti proizvodnju "samoubilačkih dronova" na do 1000 dnevno. Američki dužnosnici rekli su za New York Times da je Kremlj slao komponente dronova Iranu preko Kaspijskog jezera kako bi pomogao u obnovi vojnih sposobnosti Teherana. Iran i Rusija su povijesno koristili morsku rutu za prijevoz vojne robe između dviju zemalja. Izraelske obrambene snage (IDF) napale su luku Bandar Anzali u Iranu tijekom rata kako bi poremetile ruske pošiljke vojne opreme, uključujući dronove Shahed i topničke granate. Iako su točne komponente prebačene preko Kaspijskog mora nepoznate, napori za proširenje iranskog arsenala odražavaju sve veću vojnu suradnju između dviju zemalja. Kremlj je predložio slanje Iranu 5000 dronova kratkog dometa koji se ne mogu ometati i neobjavljeni broj satelitskih dronova dugog dometa, kao i obuku za korištenje oba, izvijestio je The Economist. Rusija je prethodno predala tehnologiju svom najbližem bliskoistočnom savezniku za usavršavanje dizajna svojih dronova Shahed, koristeći iskustvo iz rata u Ukrajini. Nadogradnje su osmišljene kako bi se poboljšala komunikacija, navigacija i ciljanje, prema The Wall Street Journalu.
Također se smatra da je Moskva Teheranu dostavljala obavještajne podatke sa svojih nadzemnih satelita koji prikazuju lokacije i kretanje američkih trupa, brodova i zrakoplova. Nagađalo se da Kremlj vojnu i obavještajnu suradnju s Iranom vidi kao način produljenja sukoba na Bliskom istoku, što bi Rusiji omogućilo da profitira od povećanih prihoda od nafte i odvraćanja međunarodne pozornosti s Ukrajine, piše Telegraph.
Moskva je počela koristiti iranske rakete Shahede napunjene eksplozivom protiv Ukrajine 2022. godine, kada su se uvozile iz Irana preko Kaspijskog mora. U srpnju 2023. započela je domaću proizvodnju varijante kamikaze drona, nazvanog Geran-2. Sada proizvodi 90 do 95 posto dronova u Rusiji, uglavnom u posebnoj ekonomskoj zoni Alabuga, koja se nalazi oko 600 milja istočno od Moskve, u regiji Tatarstan.
Objekt, izvorno dizajniran za privlačenje zapadnih ulaganja, pretvoren je u središte vojne proizvodnje ubrzo nakon potpune invazije na Ukrajinu 2022. godine. Njegovi radnici navodno imaju samo 15 godina. Rusija je također iskoristila iskustvo s bojnog polja kako bi unaprijedila dizajn Shaheda, povećala njihovu otpornost na elektroničko ratovanje, poboljšala im brzinu i do tri puta u nekim slučajevima, a navodno ih je čak opremila lanserima za rakete zrak-zrak R-60. U travnju je Kremlj lansirao rekordnih 6600 dronova dugog dometa tipa Shahed, Gerbera i Italmas na Ukrajinu, od kojih je 90 posto presretnuto. Tvornica Alabuga često je meta napada Ukrajine. Do veljače je oko zone izgrađeno najmanje 19 protuzračnih obrambenih tornjeva. Vjeruje se da su opremljeni raketnim sustavima zemlja-zrak Pantsir i mitraljezima velikog kalibra, prema Radiju Svoboda.
Objavljeno: 12 maj 2026 vecernji-hr, Maša Ilotić Šuvalić
