Šta je sve upropastila Trojka: Vanjskopolitički bankrot, dugovi i pritvori
• Vlast koja je obećavala evropski zaokret danas iza sebe ostavlja političku paralizu, ekonomske probleme i niz afera
• Raspad sistema - I dok se vlast pokušava održati političkim marketingom, kupovinom tramvaja i PR kampanjama o "historijskim uspjesima", sve je više građana koji imaju osjećaj da Bosna i Hercegovina pod Trojkom ne izgleda kao moderna evropska država, nego kao sistem koji se polako raspada pod teretom nesposobnosti, improvizacije i političkog samohvalisanja
• 14 maj 2026 wordpress-com, Danijal Hadžović
Kada su prije nekoliko godina lideri Trojke uz podršku međunarodne zajednice preuzeli vlast uz poruku da donose "novu političku kulturu", javnosti je obećavana efikasna i evropska Bosna i Hercegovina, oslobođena blokada, korupcije i stalnih političkih kriza. Danas, međutim, slika izgleda potpuno drugačije. Dok Milorad Dodik otvoreno pregovara s američkom administracijom i praktično diktira tempo političkih procesa u zemlji gledajući leđa visokom predstavniku, najviši bošnjački predstavnici Denis Bećirović i Elmedin Konaković o ključnim vanjskopolitičkim odlukama koje se tiču naše zemlje često saznaju tek kada budu javno objavljene. Uprkos godinama uvjeravanja da "znaju s Dodikom" i da je "problem bio Bakir", evropski put Bosne i Hercegovine danas je gotovo potpuno blokiran upravo zbog SNSD, dok Dodik paralelno nastavlja vrijeđati i ponižavati partnere iz Sarajeva bez ozbiljnog odgovora.
Ekonomski krah
Istovremeno, ekonomski pokazatelji sve su lošiji. Elektroprivreda BiH bilježi višemilionske gubitke, dok je Bosna i Hercegovina od izvoznika postala ozbiljan uvoznik električne energije. Namjenska industrija Federacije, koja je usljed globalnih sukoba mogla doživjeti snažan rast, bilježi pad proizvodnje i izvoza. Dodatni udar predstavljala je obustava proizvodnje u Željezari Zenica, jednoj od najvažnijih firmi u historiji BiH i strateškoj industriji, što je izazvalo lančane posljedice za Željeznice FBiH i niz drugih industrija vezanih za metalni sektor. Prethodno je Željezaru kupio Gordan Pavlović, biznismen blizak Miloradu Dodiku. U Kantonu Sarajevo stanje dodatno kompromitiraju brojne afere i hapšenja. Trećina članova Vlade KS završila je pod istragama ili u pritvoru, dok su pojedini ministri smjenjivani ili procesuirani zbog različitih optužbi.
Afera "Spengavanje", vezana za sumnjive pokušaje hapšenja, zapošljavanje i pogodovanja, dodatno je urušila priču o "najpoštenijoj vlasti". Istovremeno, javnost je ostala šokirana nakon katastrofalnih poplava u Jablanici, gdje su građani i stručnjaci otvoreno postavljali pitanje odgovornosti institucija i sistema zaštite. Posebne kritike izazvala je i obnova pruge prema Jablanici nakon poplava, koju, nakon što je sedmica visila u zraku, realizovala domaća operativa, već turski Cengiz, što je otvorilo pitanje zašto država i javna preduzeća nisu bila sposobna samostalno odgovoriti na krizu. U međuvremenu, dugovi rastu i u Federaciji i u Kantonu Sarajevo. Problem nije samo zaduživanje, nego činjenica da je najveći dio novca završio u tekućoj potrošnji, administraciji i budžetskom krpljenju, dok ozbiljnih infrastrukturnih projekata gotovo da nema.
Pokušaj pljačke
Sarajevo tako danas istovremeno svjedoči raspadu osnovne infrastrukture. Nakon urušavanja krova Skenderije, posljednjih dana obrušavaju se fasade i zidovi starih zgrada u centru grada, dok građani svakodnevno upozoravaju na haos sa smećem, komunalnim sistemom i javnim preduzećima.
Jedna od najvećih kontroverzi posljednjih mjeseci vezana je za BH Telecom i pokušaj kupovine kablovskog operatera Telemach BiH za iznos koji dostiže nekoliko stotina miliona KM, što otvoreno zagovara i vodi Elmedin Konaković, i što je, kako je priznao i Nermin Nikšić, višestruko precijenjeno u odnosu na stvarnu vrijednost. Na ekonomskom planu vlast se hvalila povećanjem minimalne plaće na "hiljadu maraka", ali istovremeno statistike pokazuju pad zaposlenosti u Federaciji nakon godina kontinuiranog rasta.
Dodatne kritike izazvala je zabrana rada nedjeljom u trgovini, zbog čega je značajan dio prometa prebačen u Republiku Srpsku i pogranične gradove.
Objavljeno: 14 maj 2026 wordpress-com, Danijal Hadžović
