"TRUMPOV KVAZISUVERENIZAM NA BALKANU" Analitičari: Treći entitet u BiH nije ostvariv. Ovo su razlozi...
• Poticanje starih ideja o podjelama u BiH, za krajnji cilj ima anektiranje dijela te zemlje. Može se to činiti i ludim, ali neki svjetski procesi u novije doba idu vidno u prilog tome
• 12 maj 2026 nacional-hr, A.M.
Manifestacija hrvatskih konzervativaca TradFest, održana krajem prošlog mjeseca u Zagrebu, zacijelo je više primijećena u susjednoj Bosni i Hercegovini, nego u Hrvatskoj.
Razlog je posve konkretan: na jednom predavanju u sklopu tog dvodnevnog okupljanja izložena je i zemljopisna karta BiH s "popravljenim" unutarnjim granicama i nepostojećim trećim, hrvatskim entitetom, piše Deutsche Welle (DW).
Loši odnosi Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH
Pritom nije posrijedi nikakva nova ideja, naravno. Odnosi između hrvatskih i bošnjačkih predstavnika u njihovu zajedničkom entitetu, Federaciji BiH, već dugo nisu dobri, niti postoji konsenzus o tome kako ih unaprijediti.
Hrvati u BiH nisu zadovoljni svojom izbornom pozicijom u kojoj većinska bošnjačka populacija kroz majorizaciju utječe na imenovanje dijela njihova političkog zastupništva. No takva prava nisu uvjetovana entitetskom organizacijom zemlje. Pokušaj naturanja rješenja u tom smjeru, pogotovo iz druge države, evidentno ima kudikamo širi obuhvat i dovodi u pitanje samu Bosnu i Hercegovinu. A nipošto nije nevažna činjenica to što zagrebački Tradfest nije skup nekakvih marginalaca.
"Hrvatska politika još se nije emancipirala od Herceg-Bosne"
Uz domaćinske organizacije Vigilare i Ordo Iuris te američke partnere iz fondacije Heritage bliske Donaldu Trumpu, među gostima su se ove godine pojavili izaslanik ministra vanjskih poslova RH, kao i jedan potpredsjednik Hrvatskog sabora.
Hrvatska službena vanjska politika još se nije, nažalost, emancipirala od onih koncepcija u ime kojih je svojedobno bila uspostavljena Herceg-Bosna i u ime kojih je bio započet rat protiv Bošnjaka - kaže Božo Kovačević, međunarodno-politički analitičar i bivši političar te diplomat.
Mišljenja je da se takvo stajalište može svesti na teritorijalne aspiracije ne bi li Hrvatska obuhvatila ona bosansko-hercegovačka područja koja su u jednom razdoblju između dva svjetska rata pripadale Banovini Hrvatskoj, u okviru tadašnje Kraljevine Jugoslavije.
S druge strane, on uočava da je to označilo apsolutni zaokret u odnosu na temelj međunarodnog priznanja i Hrvatske i BiH - njihove avnojske granice iz 1943. godine.
Vlast RH, čiji teritorij je "91. ugrozila Srbija" - prisjeća se Kovačević - tako je ubrzo na isti način posegnula za dijelom susjedne BiH, te anulirala međunarodno-pravnu osnovu po kojoj je ona sama priznata tek malo ranije.
"Dio hrvatskog klera ljut na Vatikan jer još nije kanonizirao Stepinca"
Tome manevru, odmah su se usprotivili i SAD i Vatikan, uz njihov izuzetni, svakako globalni utjecaj na međunarodne odnose.
Godine 1994. došlo je do novog obrata ili, u bitnoj mjeri, do povratka na stare pozicije. Sklopljen je Washingtonski sporazum između Hrvata i Bošnjaka, a RH odustaje od svojih teritorijalnih pretenzija.
Ipak, hrvatska službena politika nije se time emancipirala. Odnosi između Zagreba i Sarajeva, onda kad je HDZ na vlasti u RH, održavaju se samo u slučaju da je i u Sarajevu prisutan netko iz tamošnjeg HDZ-a. Ako nije, hrvatski ministar vanjskih poslova odlazi samo u Mostar i hercegovačke katoličke samostane. To je jako pogrešna politika, štetna i za RH i za Hrvate u BiH - drži Kovačević.
Prema njegovu gledištu, tako je i sa zagrebačkim Tradfestom, u čemu ovaj vanjskopolitički komentator povrh svega vidi vezu između jedne oveće struje u Rimokatoličkoj crkvi u RH i hrvatskih ekstremnih nacionalista.
Njihova ideja o anektiranju Bosne - dodao je on - zapravo je evokacija sličnog programa vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera s početka 20. stoljeća. Takvi koncepti marginalni su u hrvatskom političkom kontekstu, ali kontinuirano opstaju. Podgrijava ih dio klera u Hrvatskoj koji je kivan na Vatikan zato što kardinal Alojzije Stepinac još nije kanoniziran.
Kovačević zaključuje, međutim, da je posrijedi usmjeravanje Crkve k nacionalističkim vrijednostima koje su izrazito protivne njezinu univerzalnom poslanju.
"Treći entitet važniji Dodiku nego bilo kome u Hrvatskoj"
Politolog Davor Gjenero također smatra da je posrijedi štetna platforma, premda ona ne utječe presudno na prilike u RH.
To je muzika za uši isključivo jednom tankom sloju krajnje desnice. No poslije Washingtonskog sporazuma, politički je glupo zagovarati nekakav treći entitet. Nažalost, taj okvir je uskoro bio zasjenjen Daytonskim sporazumom koji je donesen u američkom stilu, brzo i pragmatično, što je prouzročilo osnivanje entiteta Republike Srpske u BiH. Umjesto da se ustrajalo na razvoju funkcionalne visoko decentralizirane države s lokalnim i regionalnim samoupravama, imamo takvu jednu unutarnju nacionalnu državu i naspram nje federacijski entitet za Bošnjake i Hrvate - mišljenja je Gjenero.
To je, pak, prouzročilo napetosti između te dvije etnije, što nadalje podgrijava hrvatske aspiracije prema novom, trećem entitetu. Na pitanje jesu li sadašnji zahtjevi dodatno ojačani rasapom svjetskog poretka baziranog koliko-toliko na međunarodnom pravu, a koji u najvećoj mjeri podriva SAD, ovaj naš sugovornik odgovara potvrdno.
Trumpova administracija - tumači on - i prema Hrvatima i prema Srbima ostavila je odškrinuta vrata za nekakav kvazisuverenistički pristup.
Američka politika, dakle, do prije dvije godine čvrsto je stajala na poziciji da je Washingtonski sporazum ključno polazište za rješavanje otvorenih pitanja, a sad više uopće ne drži do toga. Omogućeno je unošenje novog razdora između Hrvata i Bošnjaka, što pogoduje separatizmu Milorada Dodika u Republici Srpskoj. Uostalom, vidi se da je koncepcija trećeg entiteta koju zagovara dio hrvatske politike, važnija Dodiku nego bilo kome u RH - rekao je Gjenero.
No šteta od svega toga, i po njegovu mišljenju, tiče se najšireg konteksta ukupne BiH i svih njezinih stanovnika, piše DW.
Objavljeno: 12 maj 2026 nacional-hr, A.M.
