Slabost i drhtavica između obroka
Tresete se između obroka? To je simptom nestabilnosti šećera u krvi!
Stres na jeziku hormona: Imate li visok kortizol - Testirajte ovako simptome
Objavljeno: 01. sep/ruj 2015 | Vlasta Prohaska Jarec
UPITNIK
Iako se razina kortizola može provjeriti testom krvi, postoje simptomi prema kojima možemo zaključiti da nam je kortizol previsok. Ovo je upitnik koji je osmislila dr Sara Gottfried. Pažljivo pročitajte popis simptoma i označite svaki koji imate, a zatim izbrojite one koje ste označili.
U posljednjih šest mjeseci:
- Imate li osjećaj da neprestano jurcate od jedne do druge obveze?
- Osjećate se ubrzano, a opet umorno?
- Učite pokušavajući se primiriti prije spavanja ili imate nagli nalet energije zbog kojeg ostajete budni do kasno?
- Teško uspijevate zaspati ili vas muči isprekidan san?
- Osjećate li anksioznost ili nervozu- ne možete prestati brinuti zbog stvari koje su izvan vaše kontrole?
- Prepuštate se lako naletu bijesa ili ljutnje i često vrištite ili vičete?
- U nekom trenutku ne možete se sjetiti određene informacije ili se osjećate rastreseno, posebno kad ste pod pritiskom?
- Žudite li za slatkim (treba vam slatko nakon svakog obroka, obično nešto čokoladno)?
- Povećao vam se opseg struka i sad je veći od 88 cm?
- Muči vas neplodnost?
- Muče vas problemi s kožom poput ekcema ili tanke kože (ponekad fiziološki i psihički)?
- Gubite koštanu masu (možda se vaš liječnik služi strašnijim izrazima poput osteopenije ili osteoporoze)?
- Muči vas visok krvni tlak ili ubrzan srčani rad koji nemaju nikakve veze s preslatkim crvenim cipelicama u izlogu?
- Muči vas visoka razina šećera u krvi (možda vam je liječnik spomenuo predijabetes ili čak dijabetes ili otpornost na inzulin)?
- Tresete se između obroka što je simptom nestabilnosti šećera u krvi?
- Imate li probleme s probavom, čireve ili GERB (gastroezofagealna refluksna bolest)?
- Oporavljate se teže od tjelesnih ozljeda?
- Imate li na trbuhu ili leđima neobjašnjive ružičaste ili purpurne strije?
- Imate li neredovite menstrualne cikluse?
Dijagnoza
Ako imate pet ili više gore navedenih simptoma - najvjerojatnije imate visoku razinu kortizola.
Tri ili četiri simptoma znače da je neravnoteža najvjerojatnije prisutna, ali nije alarmantna.
Manje od tri simptoma znači da postoji vjerojatnost neravnoteže, ali da je dodatno možete potvrditi testovima kod kuće ili konzultacijom s liječnikom.
Ipak, visoka razina kortizola ne mora biti alarmantna. Ljudi s jakim nadbubrežnim žlijezdama mnogo duže mogu izdržati stanja visokog kortizola - dok ostali lakše pokleknu u stresnim situacijama.
Dobar doručak je lijek za dijabetes i šećer u krvi
Doručak je (još uvijek) najvažniji obrok u toku dana. Veliki doručak i skromne večere su izuzetno korisne za bolesnike sa dijabetesom. Oboje pomažu kontroli nivoa šećera u krvi, prema nedavnom istraživanju, pogotovo kod pacijenata sa dijabetesom tipa 2 -- sanela.info-738
Vrijeme je za zaokret
Neovisno od toga da li vam je nivo kortizola visok ili nizak, preporučljivo je uvesti promjene u životni stil kako biste smanjili utjecaj stresa u svom životu. Dobra vijest je da upravo takvi koraci mogu imati odličan učinak.
Meditacija, joga, tjelovježba, šetnja prirodom, duboko disanje smanjuju stanje povećane budnosti, utječu na uravnoteženje kortizola. Također, baš kao što mnoge duhovne tradicije i prakse preporučuju, dobro je vježbati opraštanje. Znanstveno je potvrđeno da to smanjuje stres i bijes kod onih koji ga redovito prakticiraju. Usmjerite ga prije svega prema sebi, a onda prema drugima. Jednako je važno pobrinuti se za prehranu.
Dr. Gottfried preporuča ograničiti ili sasvim izbaciti konzumiranje alkohola i kofeina i da u prehranu uključite vitamin C. Studije su pokazale da vitamin C uspješno doprinosi smanjenju razine kortizola povećanog stresom. Ako ste dulje izloženi stresu, preporuka je uzimati i vitamin B5 i aminokiseline poput L-teanina, L-lizina u kombinaciji s L-arganinom i L-tirozin jer, kako navodi ova liječnica, pomažu poboljšanoj reakciji na stres.
Kao i kod uobičajene terapije, kad je riječ o određivanju doza, a posebno ako bi se u rješavanje hormonske neravnoteže uključili biljni lijekovi i bioidentični hormoni, potrebno je uzeti u obzir konkretno stanje i eventualnu dijagnozu i obavezno se posavjetovati s liječnikom ili nekim drugim medicinskim stručnjakom.
Do meditation or take a yoga class!
Meditation works along with deep breathing to reduce your heart rate and relieve stress -- wikihow.com
Imate li visok kortizol
Kortizol proizvodimo u velikoj količini ujutro, manje tijekom dana, vrlo malo navečer i minimalno dok spavamo. Ali stres taj red može poremetiti.
Stres napisan jezikom hormona glasi "kortizol". To je hormon koji, između ostalog, kontrolira i naš kapacitet da se nosimo sa stresom, ali njegov "val" bi se trebao dogoditi samo kad smo pod stresom, a onda se povuče...
Hormone je lako zamisliti kao domine - ako padne jedna, povući će i druge za sobom. Ako padne domino pločica zadužena za kortizol, vrlo vjerojatno pada i pločica hormona štitnjače i ona spolnih hormona. Iako se popularni mediji, primjerice, već dugo bave spolnim hormonima ili hormonima štitnjače, malo se govori o hormonu koji je upravo na udaru modernog nezdravog načina života - kortizolu.
Jedan od ključnih zadataka kortizola jeste povećati razinu glukoze u trenucima stresa kako bismo imali dovoljno energije za reakciju borbe ili bijega, tj. za nošenje s iznenadnom zahtjevnom situacijom. Ali ako stanje stresa postane trajno, energija se iscrpljuje, glukoza sve teže dolazi do stanica, pa može doći do naglog umora, iznenadne vrtoglavice, razdražljivosti i pada razine šećera u krvi.
Iako ga povezujemo sa stresom, u optimalnim uvjetima kortizol nam omogućuje da se nosimo sa svakodnevicom. On regulira naš krvni tlak, smanjuje upale, podržava rad imunološkog sustava.
Kortizol ima svoj prirodni dnevni ritam. U idealnom slučaju ga proizvodimo u velikoj količini ujutro, manje tijekom dana, vrlo malo navečer i minimalno dok spavamo. Razina kortizola u našem tijelu najviši je ujutro između šest i osam sati i upravo zahvaljujući toj jutarnjoj eksploziji kortizola ustajemo naspavani i puni energije. Do ponoći kortizol bi morao biti na najnižoj razini kako bismo mirno zaspali, imali čvrst i neprekinut san, a naše tijelo se oporavilo i iscelilo. Ali problem nastaje kada smo duže izloženi stresu.
Jabukovo sirće je pomoć u regulaciji nivoa šećera u krvi
Ako imate problema sa šećerom - to je pouzdano rješenje! Poznato je da je jabukovo sirće dobro za zdravlje i da može biti od pomoći u regulaciji nivoa šećera u krvi, podstiče gubitak tjelesne težine i poboljšava cirkulaciju krvi. Takođe se smatra korisnim za kožu zbog svojih antibakterijskih svojstava -- sanela.info-321
Tada se prirodni ritam lučenja kortizola može sasvim poremetiti - pa imamo nisku razinu jutarnjeg kortizola i povišeni nivo večernjeg, a to nas dodatno iscrpljuje. Ako smo budni do kasno u noć i ne možemo zaspati ili se budimo noću zbog lupanja srca, vrlo je vjerojatno da je razina kortizola u tijelu skočio.
Naše tijelo zato tijekom noći nije stiglo da se regenerira, ujutro se budimo umorni i samo će se najodvažniji oduprijeti sirenskom zovu kave. I tako vrlo brzo upadamo u krug stalnog iscrpljivanja.
Stres je neizbježan, sveprisutan i u sve većem porastu. Ali on može imati i pozitivan i negativan utjecaj.
Neki pri umjerenom razini stresa cvjetaju, dok se drugi pod njime slamaju. Ipak, dr Mark Hyman, autor pet bestselera, tvrdi da je čak 95 posto bolesti ili uzrokovano ili pogoršano stresom, a neki drugi izvori navode da je od 75 do 90 posto svih posjeta zdravstvenim ustanovama u SAD povezano sa stresnim uvjetima života.
Popularni načini kojima pokušavamo smanjiti posljedice stresa, poput prejedanja, ispijanja kave kako bismo preživjeli dan i redovite konzumacije alkohola i nikotina, ne samo da ne rješavaju neravnotežu kortizola nego stvaraju dodatne zdravstvene probleme. Iako većinom trenutno olakšanje, dubinski nas čine bolesnima.
U normalnim uvjetima naše tijelo proizvodi kratki val kortizola, objašnjava dr Gottfried u svojoj knjizi Hormonska ravnoteža. Naime, taj kratki val kortizola luči se samo kad smo pod stresom, djeluje blagotvorno i zaštitnički.
Stresna reakcija je prikladno zvono za uzbunu koje nam pomaže da brzo regujemo na prijeteću situaciju. Ali čim prijeteća situacija nestane, kortizol bi trebalo da se vrati na normalnu razinu. Ako vaš kortizol funkcionira pravilno i skladno, tako funkcionira i vaš alarmni sustav.
Ali kod mnogih žena se taj alarm - taj nalet kortizola - nikad ne isključuje. Klatno, koje bi trebalo nježno da se njiše, zaglavljuje se na strani alarma.
To znači da smo stalno u povišenom stanju napetosti i da smo stalno na oprezu. U kasnijim fazama dugotrajne izloženosti stresu razina kortizola može postati i previsok i prenizak i isto tako da se kreće između ta dva ekstrema, ponekad čak i u rasponu od nekoliko sati u istom danu. Naime, niska razina kortizola je posljedica dugoročno povišeneg razine kortizola i posljednja je faza rada preopterećenog sustava za regulaciju stresa.
A nevolja obično ne dolazi sama. Kako navodi dr Gottfried, žene koje dolaze u njenu ordinaciju s visokim i/ili niskim kortizolom istovremeno mogu patiti i od smanjenog lučenja hormona štitnjače ili, pak, disregulacije estrogena i progesterona. I tako nastaje naš domino efekt.
Među posljedicama niske razine kortizola jesu problemi sa elektrolitima, fibromijalgija, sindrom kroničnog umora, gubitak koštane mase i moguće frakture i izgaranje (burn-out sindrom), navodi dr Gottfried.
Povišeni kortizol može prouzročiti zdravstvene probleme među kojima su izrazito visoku razinu šećera u krvi, dijabetes i predijabetes (čak i mali porast razine kortizola, poput onog kad unosimo kofein, može povećati razinu šećera u krvi i otpornost na inzulin), pretilost i metabolički sindrom, a može doprinijeti i poremećaju raspoloženja i moždane aktivnosti, pa tako i depresiji, Alzheimerovoj bolesti i multipli sklerozi. Sporo zacjeljivanje rana, neplodnost i sindrom policističnih jajnika, pogoršanje sna i gubitak koštane mase kod žena u menopauzi također se mogu dovesti u vezu s povišenom razinom kortizola. (lovesensa.rs)
izvor: atma.hr
Komentariši