Sporazum SDP-HDZ 2012

Sporazum SDP-HDZ iz 2012. godine

A GDJE SU VAM "OSTALI"? - ANALIZA: Šta krije dogovor nove "šestorke" o promjenama Ustava BiH

• Podrška rješenjima iz dogovora SDP-HDZ znači da će predstavnici ostalih u Domu naroda PSBiH služiti samo za pokrivanje odluka koje se donose u ime konstitutivnih naroda

Implementacija presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučaju Sejdić-Finci, kojom se traži da predstavnici iz reda ostalih i nacionalnih manjina budu ravnopravni sa konstitutivnim narodima, predsjednicima nove vladajuće šestorke je u drugom planu.

To se da uočiti već na prvi pogled ako se analiziraju dogovorena programska načela predsjednika SDP, SNSD, SDS, HDZ, SBB i HDZ1990 u utorak 20. novembra 2012. godine, na sastanku u Mostaru.

Primarni cilj, vidljiv već pod tačkom 1. dogovora, jeste težište ustavne reforme prebaciti na rješavanje pitanja jednog konstitutivnog naroda - hrvatskog i to tako da se potpuno uruši građanski koncept, pa i po cijenu novih kršenja ljudskih prava.

Predsjednici šestorke obavezali su se da će izraditi i donijeti ustavna rješenja koja će osigurati punu ustavnu i institucionalnu jednakopravnost konstitutivnih naroda "na način koji će osigurati izbor legitimnih predstavnika u Predsjedništvo BiH i Dom naroda PSBiH - da predstavnici jednog naroda ne biraju predstavnike drugog naroda" - stoji u zaključcima.

Razgradnja umjesto jačanja države

Ovaj dogovor o cementiranju postojećih, pa i novih podjela po nacionalnim matricama, u okviru nove vladajuće šestorke povele su dvije socijaldemokratske stranke - SDP i SNSD. Što praktično znači da SDP, koji se hvali svojom multietničnošću, ubuduće računa samo na bošnjačke glasove, odnosno da će samo kandidati iz reda tog naroda biti "legitimni" predstavnici te partije u zakonodavnim tijelima.

Pripadnici ostalih, odnosno građani koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda BiH, pomenuti su kao da se radi o nebitnom, tehničkom pitanju ili spornom slučaju, iza konstitutivnih naroda, i to sa navodom "uključujući i usklađivanje Ustava BiH s odlukom Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga".

U potpisanom dogovoru o programskim načelima djelovanja stoji i da stranke (nove) šestorke potpuno reafrmiraju ranije dogovorene preuzete obaveze.

- "Ovim se, također, reafirmira i dogovor koji su postigle stranke iz Federacije BiH u odnosu na izbor Doma naroda - BiH i FBiH" - navedeno je u zaključku.

Time su predsjednici nove vladajuće šestorke reafrmirali skandalozni prijedlog sporazuma koji su u junu ove godine kao radni materi jal potpisali SDP i HDZBiH, a tiče se provedbe presude Evropskog suda za ljudska prava.

Oslobođenje je i polovinom jula ukazalo kako sporazum SDP i HDZ BiH nije usmjeren ka uspostavi jednakopravnosti ostalih sa konstitutivnim narodima, jer je iz njegovog sadržaja jasno da njihovi predstavnici ne bi u Domu naroda PSBiH imali ni svoj klub niti bi mogli uticati na donošenje odluka.

Prema tom prijedlogu, Dom naroda PSBiH imao bi 24 člana, i to po sedam iz bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, te tri iz reda ostalih koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici niti jednog konstitutivnog naroda (ostali).

- "Četrnaest članova Doma naroda čini kvorum, s tim da su prisutna najmanje po četiri bošnjačka, hrvatska i srpska izaslanika" - navodi se u sporazumu SDP-HDZ.

Dakle, tri predstavnika iz reda ostalih služila bi samo za pokrivanje odluka koje se donose u ime primarno konstituti vnih naroda.

Potpuni haos u FBiH

Sporazum SDP-HDZ, ko ji su ranije podržali i SBB i HDZ1990, a od mostarskog susreta i SNSD i SDS, u Federaciji pravi potpuni haos u načinu izbora delegata/izaslanika za Dom naroda Parlamenta FBiH

Umjesto dosadašnjih propisa prema kojim je izbor delegata utvrđen prema jasno defniranom broju mandata po kantonima, taj sistem bio bi zamijenjen načinom da "svaki politički subjekt koji ima zastupnike u zakonodavnom tijelu kantona iz konstitutivnih naroda i iz reda ostalih sudjeluje u raspodjeli mandata za Dom naroda Parlamenta FBiH".

Tako bi (Centralna) entitetska (sporazum SNSD-SDP predviđa da izbore provode entitetska i općinska izborna tijela) izborna komisija dodjelu mandata za Dom naroda Parlamenta FBiH vršila na veoma čudan način.

U praksi bi to izgledalo ovako:

Udio učešća svakog političkog subjekta u klubu konstitutivnih naroda i ostalih određuje se na način da se broj stanovnika Bošnjaka, Hrvata, Srba i ostalih u kantonu podijeli sa brojem stanovnika iz reda tih predstavnika. Tako dobiveni broj dijeli se sa brojem izabranih zastupnika u zakonodavnom tijelu kantona iz reda svakog konstitutivnog naroda, odnosno ostalih. Broj dobiven na ovaj način, a u svrhu dodjele mandata u Dom naroda Parlamenta FBiH, naziva se vrijednost glasa za svaki od konstituti vnih naroda, odnosno ostalih u kantonu" - navodi se u sporazumu.

To znači da bi izborna komisija zbrajala Srbe, Hrvate, Bošnjake i ostale po kantonima prema posljednjem popisu stanovništva, to dijelila na broj političkih subjekata kako bi se izračunao "njihov udio", pa sve to podijeljeno sa brojem predstavnika koji broji određeni kanton kako bi se došlo do "vrijednosti glasa".

Tako izdijeljena i podijeljena "vrijednost glasa" dijelila bi se prema formuli: 1, 3, 5, 7, 9... koja bi služila za raspodjelu mandata za Dom naroda Parlamenta FBiH, a nakon što se za svaki politički subjekt izvrši njihovo zbrajanje za sve kantone.

Odluke u Domu naroda Parlamenta FBiH do kojeg bi se došlo trostrukom podjelom i dvostrukim zbrajanjem donosile bi se natpolovičnom većinom glasova koja uključuje natpolovičnu većinu predstavnika svakog kluba konstitutivnih naroda.

Ostale, opet, niko ništa ne pita.

Optimizam zasnovanna podjeli fotelja

Potpredsjednik SDA Šemsudin Mehmedović kazao je kako je optimizam lidera šestorke nakon sastanka u Mostaru nerealan - "Sporazum i optimizam je samo na temelju ministarskih fotelja, a ne na osnovu volje i nekog napretka države BiH" - rekao je Mehmedović, naglasivši - "Što se tiče njihovog sporazuma o toj nekoj novoj parlamentarnoj većini, projektima koje treba da rade, mislim da tu nema mjesta optimizmu iz razloga što je zapravo ovo definitivno rušenje institucija BiH, ma kako oni to nazivali".

SDA odlučna u zaštiti državnih interesa

Blokirat će sporazumiz Mostara

Sulejman Tihić

• Pokušava se na jedan način, štetan za BiH, stvoriti podloga za treći entitet i Bošnjake svesti na političku manjinu u FBiH - smatra Tihić

SDA ni je dozvolila provođenje sporazuma u Karađorđevu, sporazuma Boban-Karadžić i sporazuma Abdić-Milošević, pa tako neće dozvoliti ni provođenje sporazuma koji su u Mostaru postigli lideri šestorke, kazao je jučer predsjednik ove stranke Sulejman Tihić.

S države na entitete

Dogovor u Mostaru je legalizacija dosada postignutih dogovora Zlatka Lagumdžije i Fahrudina Radončića s jedne strane i Dragana Čovića i Bože Ljubića s druge strane o provođenju presude Sejdić-Finci. A svi znamo šta to znači, tu nema rješavanja pitanja ostalih, nego se pokušava na jedan način, štetan za BiH, stvoriti podloga za treći entitet i Bošnjake svesti na političku manjinu u Federaciji BiH.

Dogovor je i legalizacija drugog sporazuma Lagumdžije i Milorada Dodika, koji predstavlja vraćanje nadležnosti s države na entitete u oblasti izbornog zakonodavstva, pra vosuđa, državne službe, Elektroprijenosa, javnih nabavki i ostalog.

Pitanje ekonomskog razvoja koje se spominje u zajedničkoj izjavi predstavlja tek uopćene fraze, pravce koji su ranije defnirani. Nema tu ništa konkretno. Žele samo prikriti loše strane sporazuma - istakao je Tihić, te dodao da će SDA po svaku cijenu spri ječiti realizaci je tih dogovora.

Dodao je da SDA to planiraju spriječiti upotrebom demokratskih mehanizama u Parlamentu BiH, kroz Dom naroda.

Bojkot sjednica

Ako ne uspijemo kroz amandmane i parlamentarnu proceduru zaustaviti provođenje tih sporazuma, imamo mehanizam u Domu naroda koji podrazumijeva napuštanje sjednica, odnosno nedostatak kvoruma i to ćemo raditi, ne u interesu stranke, nego u interesu države i zaustavljanja, odnosno pokušaja poništavanja reformskih procesa koje smo mi dugo godina vodili i legalizovali. Oni sada to žele poništiti i zbog toga smo spremni da koristimo i ovaj krajnji mehanizam, kazao je Tihić, te izrazio nadu da će sporazumi, na kraju, ostati mrtvo slovo na papiru.

Na konstataciju da je potrebno iz vršiti promjene u Federaciji BiH i riješiti pitanja ostalih u ovom entitetu Tihić je poručio:

Kada je u pitanju kategorija ostalih, nju u Federaciji, nažalost, ne tretira presuda Sejdić-Finci, ali mislim da bi analogno trebali i u FBiH to pitanje riješiti, posebno kada je u pitanju sastav Vlade kroz obavezan broj ministara iz reda ostalih.

Također, i kada je u pitanju izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije - da se ostavi mogućnost da jedan od njih bude iz reda ostalih.

Objavljeno: 22. nov 2012 | Almir Terzić, Jurica Gudelj, L. Rizvanović | Oslobođenje br. 23.687

 

Reuf Bajrović razočaran sporazumom SDP i HDZ

Sporazum SDP-HDZ je izdaja građanske BiH

Čoviċ, Lagumdžija i Dodik

Sporazum SDP-HDZ o provedbi presude Suda u Strazburu u slučaju Sejdić-Finci izazvao je žestoke reakcije organizacija civilnog društva, koje ovakav dogovor smatraju izdajom ideje građanske BiH. Ovim povodom oglasio se i Reuf Bajrović, politički analitičar i nekadašnji savjetnik predsjednika SDP Zlatka Lagumdžije za vanjsku politiku - njegovu analizu objavljujemo u cjelosti.

Odluka Predsjedništva SDP o prihvatanju sporazuma sa HDZ-om o provođenju presude Sejdić-Finci je za mene veliko razočarenje, jer predstavlja izdaju građanske ideje u BiH.

Nema nikakve sumnje da su promjene ustava iz ovog sporazuma pogubnije nego da se FBiH podijeli na dva entiteta.

Naime, s obzirom na to da se uvodi koncept "vrijednosti glasa", ukoliko bi ovaj sporazum prošao u Parlamentu BiH, Hercegovačko-neretvanski kanton, Zapadnohercegovački, Posavski i Kanton 10 bi sa 440.000 stanovnika imali više utjecaja u Domu naroda FBiH nego Zeničko-dobojski, Sarajevski, Tuzlanski i Bosanko-podrinjski kanton zajedno, koji imaju oko 1.500.000 stanovnika.

U praktičnom smislu bi HDZ i SNSD mogli ucjenjivati čitavu Federaciju BiH sa 15-ak posto osvojenih glasova ukupnog broja birača u FBiH. S obzirom na to da je danas na jedvite jade moguće doći do magične brojke od šest delegata u klubu Hrvata Doma naroda, zahvaljujući delegatu iz BPK, koji bi ovim sporazumom sigurno prešao u Hercegovinu, FBiH bi nakon primjene ovakvog sporazuma zauvijek bila talac dvaju HDZ-ova.

Također, sigurno je da bi se hrvatski delegat iz USK također rasporedio u dijelove BiH u kojima HDZ-ovi imaju većinu, time im osiguravajući 12 do 13 sigurnih delegata u Klubu hrvata.

Reuf Bajrović

Imajući ovo u vidu, sporazum SDP-HDZ ustvari nema nikakve realne veze sa provedbom presude Sejdić-Finci. Ovaj sporazum zloupotrebljava činjenicu da ta presuda kaže da se svi građani BiH moraju dovesti u isti pravni položaj sa pripadnicima konstitutivnih naroda, te uvodi potpunu dominaciju plemenske politike.

U slučaju da ovaj sporazum prođe, postojala bi gradacija u pravima građana prema etničkoj, političkoj i geografskoj osnovi. Srbin iz Drvara i Hrvat iz Širokog Brijega bi bili građani prvog reda. Na dnu ljestvice bi bili Bosanci i Hercegovci širom BiH, kao i pripadnici konstitutivnih naroda u kantonima gdje nisu u većini.

HDZ-ovi su zainteresovani za potpunu segregaciju po etničkom osnovu i njihov ideal je da društvo bude segregirano kao u Južnoafričkoj Republici prije ukidanja apartheida.

SAD su prije ukidanja robovlasništva u ustavu definisale vrijednost robova kao 3/5 vrijednosti slobodne osobe. Sadašnje rješenje bi de facto dovelo do različitog vrednovanja glasova građana, kao u SAD prije 200 godina.

Ovaj sporazum nema nijednu dobru stranu i treba mu se oduprijeti svim raspoloživim sredstvima.

Principijelnost Željka Komšića, Besime Borić, Hasana Bećirovića i Slobodana Popovića predstavlja nadu da će i drugi ljudi u SDP, makar oni u parlamentima, koji trebaju glasati za ovo, doći sebi i shvatiti pogubnost ovog prijedloga.

Također, odlučna i brza reakcija civilnog društva predstavlja veliki napredak za BiH. Svi građani BiH, uključujući i političke predstavnike, trebaju javno podržati planove civilnog društva da se ovom sporazumu odupru, ako treba i organizovanjem bojkota popisa.

Popis se može smatrati legitimnim samo u onoj mjeri u kojoj je prihvaćen od čitavog društva. Bojkot popisa od građana koji shvataju štetnost ovog sporazuma će zasigurno obesmisliti njegove rezultate i samim tim onemogućiti njegovo provođenje.

izvor: 23. jul 2012 | klix-ba