Ruski flert sa Hamasom - Rusija za HAMAS i HEZBOLLAH ima samo lijepe riječi, s razlogom
• Rusija preko Irana njeguje dobre odnose sa libanskim Hezbolahom. Pored toga, Moskva već neko vrijeme i za palestinski Hamas ima samo lijepe riječi. Sve to, sa konkretnim političkim ciljem
Kersten Knipp 03 sep 2017
Ruski ambasador u Iranu Luan Jagarjan je početkom augusta uputio lijepe riječi na adresu palestinskog Hamasa: "To nije teroristička organizacija. To je nacionalni pokret i politički reprezentant svih Palestinaca". Jagarjan je ovo izjavio u prisutnosti predstavnika Hamasa u Teheranu, Khaleda Kaddoumija. On je ove riječi čuo od Arapa, kojima su one u stvari bile i upućene. Jer, kod arapske javnosti, koja izražava svoju solidarnost sa Palestincima, stalno se preko "Palestinaca" može izvući politički kapital.
Rusija se prije ovoga dokazivala i djelima, a ne samo riječima. Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, Mikhael Bogdanov se u augustu 2016. susreće sa najvišim liderom Hamasa, Khaledom Maschalom u glavnom gradu Katara, Dohi. Oni su tamo razmijenili mišljenja o dešavanjima na Bliskom Istoku. Da li je tu bilo još nečega - javnosti nije poznato. Međutim, sama činjenica da su se njih dvojica sreli, šalje jaku poruku. Maschal je godinu dana prije toga razgovarao i sa ruskim ministrom vanjskih poslova, Sergejom Lavrovim.
"Moskva kao jedan od najvažnijih glavnih gradova svijeta"
U ovom novom, brižno pripremljenom jedinstvu između Rusije i Hamasa, korist nalaze obje strane. Hamas ovaj susret posmatra kao porast svog imidža na međunarodnoj pozornici, dok se njegove političke vođe nadaju i konkretnoj političkoj podršci:
Zbližavanje Rusije i Hamasa pokazuje da je Hamas ovisan o Moskvi, kao jednom od najvažnijih svjetskih političkih centara, kako bi držao na distanci "užasne Sjedinjene Američke Države", ali i Izrael, koji ga stalno napada - izjavio je savjetnik palestinske vlade u Gazi, Taysir Mohaisen nakon ovog sastanka.
S druge strane, koristi ovog prijateljstva za Moskvu su očigledne. Rusija u Hamasu vidi važnog partnera, koji ima mogućnost uticati na Palestince. I još nešto, dodaje Mohaisen:
Čini se kao da predsjednik Putin želi barem dijelom da obnovi sovjetsku imperiju i misli da su dobri odnosi sa Palestincima i Hamasom jedna od karata za ulazak na Bliski Istok.
Upravo zato Rusija, za razliku od SAD i EU, Hamas nije okarakterisala kao terorističku organizaciju.
Ruska politika između pragmatizma i oportunizma
Studija Rand korporacije pokazuje da je Rusija manje suzdržana u vanjskoj politici od Zapada. To joj omogućava fleksibilnu putanju, koja se vodi "kratkoročnim pragmatizmom" koji se još može nazvati i "oportunizam". Istovremeno Rusiji nedostaje ekonomske i vojne snage da bi zacrtala dugoročnu strategiju. Zato ona iskorištava sve političke prilike, gdje god da se one pojave. Čini se da Rusija prati ovaj kurs i u ophođenju sa Hamasom. Prema Hamasu, Moskva za razliku od Zapada, ne pokazuje nikakvu političku distancu:
Ako Rusija poboljša svoje odnose sa Hamasom, automatski će imati pristup ostalim islamističkim pokretima - kaže politolog Univerziteta Nablus Abdul Sattar Qassem za internet portal Al-Monitor.
Nije nikakva slučajnost da se ruski ambasador u Teheranu poslužio baš ovim riječima, kaže Sattar Qassem. On u izjavi vidi indirektnu pozivnicu Hamasu da se pridruži šiitskom antiizraelskom centru koji predvodi Teheran.
To što je Hamas sunitska organizacija, čini se manje važnim u ovoj računici.
Pritisak na Izrael
Savez sa Hamasom i vojna saradnja sa Iranom, za Rusiju je šansa da višestruko poveća svoj teg na vagi političkih odnosa u ovoj regiji. Hamas, koji se u suštini definira oružanim otporom prema Izraelu, značajno će ojačati kroz dobre odnose sa Rusijom. S druge strane, ovo će povećati snagu Rusije u odnosu na Izrael, a istovremeno i u odnosu na njegove zaštitnike - SAD. Ruski ambasador u Izraelu, Aleksandar Shein je također sredinom juna izjavio da njegova država ni Hezbolah, a ni Hamas ne smatra terorističkim organizacijama.
Novi odnosi sa Hamasom sugerišu da će Rusija i ubuduće ići putanjom, kojom se i dosada kretala. U odnosima sa Iranom, ono što može biti izazov, je zajednički angažman prema Siriji:
Zajedno sa libanskom terorističkom organizacijom Hezbolah, već se vrši veliki pritisak na Izrael. Hezbolah, kao saveznik Teherana, već je na granici sa Izraelom.
Rusija kao posrednik?
Izrael na ovaj pritisak reaguje diplomatskim sredstvima. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu prošle sedmice susreo se sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. To je bio šesti po redu sastanak ova dva političara, otkako je izbio rat u Siriji. Netanjahu je upozorio na posljedice prisustva iranskih vojnih snaga u neposrednoj blizini Izraela. Ako se teheranske trupe stacioniraju na Golanskoj visoravni, Izrael bi bio u velikoj opasnosti. Takva situacija mogla bi dovesti cijeli region u novi rat, upozorio je Netanjahu.
Kao rezultat veoma dobrih odnosa sa Hamasom, čini se da Rusija sada želi biti posrednik u sukobu u kojem je istovremeno i učesnik. Ova uloga Rusije će vjerovatno biti politički naplaćena. Samo je još uvijek je otvoreno - kako.
Objavljeno: 03 sep 2017 | dw-com
