(VIDEO) "Botovi" preuzeli dio političke komunikacije - Provjerili smo ko su i kako postati jedan od njih
• U razvijenim zemljama botovi su ustvari roboti. S obzirom na činjenicu da su ovakvi sistemi složeniji u naprednim državama, u našoj zemlji koristi se tradicionalni način.
Internet i društvene mreže odavno su sastavni dio svakodnevice, bilo da ih koristimo kao izvor informacija ili način komunikacije. Međutim, sve je učestalija pojava tzv. botova koje organizacije ili pojedinci koriste u cilju vlastite promocije ili negativnih komentara na račun protivnika. Takozvani "botovi", preuzeli su dio političke komunikacije, a mi smo provjerili ko su i kako postati jedan od njih.
Težinu govora mržnje na svojoj koži osjetila je profesorica Lejla Turčilo. Objašnjava kako unazad godinu dana prima brojne poruke uvrjedjeljivog sadržaja. Posljednji slučaj, prijavila je i nadležnim institucijama.
- Vidimo dakle da postoje sistemske hajke na ljude koji drugačije misle ili se usude reći da su neke stvari u našem društvu nepravilne i da se ne radi u skladu sa zakonom, ističe Lejla Turčilo, profesorica na FPN UNSA.
A sistemske hajke, automatizovani odgovori na društvenim mrežama, pristrasni komentari za određenog pojedinca ili organizaciju, koji su nerijetko istog sadržaja napisani sa nekoliko različitih adresa - način su na koji korisnici društvenih mreža mogu prepoznati tzv. botove.
- Botovi harangiraju protiv nekih ljudi i oni ne razvijaju dijalog, nego oni jednostavno targetiraju ljude, harangiraju i vrlo često se služe govorom mržnje, poručuje Enis Osmančević, komunikolog.
Takav govor nerijetko je slučaj u vrijeme predizbornih kampanja kada određeni politički subjekti na društvenim mrežama osiguraju da za kratak vremenski period imaju na stotine komentara koji podržavaju njihov rad ili u suprotnom, protukandidat je izložen brojnim optužbama.
- Bukvalno se u tim optužbama ne bira, čak i kada govorimo o sukobima unutar iste etničke grupe. Vrijeđaju se porodice, čast, fizički izgled. Osobe se nazivaju ružnim, debelim, mršavim. S druge strane za one koji se protažiraju prave se od njih nekakvi supermeni, kazao je Fedžad Forto, generalni sekretar Društva novinara BiH.
Jedan od svjetskih primjera kome su, prema brojnim tvrdnjama, internet botovi pomogli u pobjedi je sada već bivši predsjednik SAD-a Donald Trump, kojeg su twitter nalozi nakon trećeg kruga debate, objavili sedam puta više twitova od naloga koji su podržavali Hilary Clinton. Kada je riječ o zemljama regije, prema posljednjim dostupnim podacima, sa armijom botova prednjači srbijanski predsjednik sa 43 miliona tvitova podrške u vrijeme predizborne kampanje.
- Neke stranke instruiraju svoj podmladak, kako da otvara različite profile i kako da harangira. Odnosno dobijaju gotove narative koje plasiraju u javnu komunikaciju društvenih mreža, rekao je Osmančević.
U razvijenim zemljama botovi su ustvari, roboti, odnosno kombinacija softvera i hardvera koji su unaprijed programirani da daju određene komentare. S obzirom na činjenicu da su ovakvi sistemi složeniji, u našoj zemlji koristi se tradicionalni način.
U BiH ovaj posao najčešće obavljaju aktivisti koji su plaćeni od pojedinaca ili organizacija.
Jedan od načina za rješenje ovakvih slučajeva je, uređenje komunikacijskog prostora, transparetnosti medijskog vlasništva. Dok do toga ne dođe, naredni put kada na nekoj od društvenih mreža pročitate komentar i pomislite nije moguće da pojedinci zaista ovako razmišljaju, sjetite se da su možda u pitanju internet botovi kojima su takvi komentari plaćeni zadatak.
Objavljeno: 10. sep 2021 | Belma Kaljanac
