Komšić: Schmidt preferira rješenje Fuleovog modela, što je vrlo opasno po budućnost BiH
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio je u utorak kako se u razgovoru s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom nije suglasio o ishodu izbornih reformi, navodeći da njemački političar zagovara model koji bi vodio stvaranju etničkih izbornih područja:
Mogu reći da se nismo složili u vezi s nekim stvarima, naročito kada je riječ o rješenjima za izmjene Izbornog zakona. Moj dojam je da on preferira rješenje Fuleovog modela, što je vrlo opasno po budućnost BiH, jer predstavlja jednu vrstu stvaranja etničkih teritorija - rekao je Komšić.
On je jedini dao izjavu za medije nakon sastanka na kojemu je uz visokog predstavnika Schmidta nazočio i posebni predstavnik Europske unije u BiH i voditelj Izaslanstva EU u Sarajevu Johann Sattler.
Uz posredovanje tadašnjeg povjerenika EU za proširenje Štefana Fülea, političari iz BiH su pokušavali postići dogovor o izbornoj reformi na temelju prijedloga iz njegova ureda da se članovi Predsjedništva BiH i izaslanici za gornji, nacionalni koncipirani Dom naroda dominantno biraju s područja u kojemu pojedini konstitutivni narod ima većinu.
Komšić je pojasnio kako je zatražio provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava, te je zatražio da se u BiH Izborni zakon izmijeni na način kako je to u Njemačkoj kako bi se zaštitila samo prava pojedinaca, ali ne i konstitutivnih naroda.
Po Komšićevu mišljenju Schmidt još uvijek nema sve informacije oko izborne reforme.
Polazim od pretpostavke da Christian Schmidt ima pravo na svoj politički stav i da je možda došao s predodžbama koje ne odgovaraju realnosti i da se stvari drukčije događaju. Rekao sam mu da ima ovlasti i za nametanje Izbornog zakona, ali da snosi odgovornost za posljedice - dodao je predsjedavajući BiH Predsjedništva.
Nedavno je upravo na jednome političkome skupu u Njemačkoj Schmidt ustvrdio kako Komšić predstavlja Hrvate iako su za njega uglavnom glasovali Bošnjaci, te se otvoreno zauzeo za poštivanja prava konstitutivnih naroda u izbornoj reformi sukladno Daytonskom mirovnom sporazumu.
Posljednjih nekoliko mjeseci predstavnici više zapadnih administracija, uključujući SAD i EU pokušavaju posredovati u izmjeni Izbornoga zakona kako bi se otklonila diskriminacija prema manjinama, ali i otklonila mogućnost da 3,5 puta brojniji Bošnjaci preglasavaju Hrvate, što se dogodilo u nekoliko navrata.
Svi ti pokušaji završili su bez uspjeha, a međunarodni dužnosnici nastoje ohrabriti domaće političare, ponajprije čelnika vodeće hrvatske i bošnjačke stranke HDZ BiH Dragana Čovića i SDA Bakira Izetbegovića da postignu dogovor u ovoj godini kako bi se izbori 2022. godine održali po novim pravilima.
Objavljeno: 14. sep 2021 | S. S./Hina
