• Danima traju pregovori lidera političkih stranaka u BiH sa američkim i evropskim predstavnicima u Neumu o izmjenama Izbornog zakona. Isforsirana tajanstvenost ili posljednja šansa za dogovor
Američko-evropska diplomatija, očigledno je riješena da ne napusti BiH dok se ne postigne dogovor oko Izbornog zakona. Danima su delegacije iza zatvorenih vrata u jedinom primorskom gradu u zemlji, odakle dolaze samo uopštene informacije da su pregovori u toku i da se pitanje izmjena Izbornog zakona BiH, konačno treba okončati.
- "Možemo biti svjedoci ozbiljnog angažmana o brojnim pitanjima", rekla je u jednoj od pauzi sastanka direktorica za zapadni Balkan pri Evropskoj službi za spoljne poslove, Angelina Ajhorst, te dodala da je to za sada sve što može reći.
Optimistični pesimizam
- "Opredjeljenje je prisutno, ostajemo uvjereni optimisti da će se nastaviti s radom", rekla je Ajhorst.
Ne postoji zvanični prijedlog o kojem se raspravlja, potvrdili su iz američke delegacije na čelu sa Metju Palmerom. Utvrđuju se, kaže on, činjenice i analizira stanje. Međutim, da bi konačno iz svega mogao da izađe neki konkretan prijedlog krunisan dogovorom, malo ko vjeruje.
Pregovori koji su počeli u četvrtak u Neumu, okupili su predstavnike stranaka iz Federacije BiH. Na njima učestvuju predstavnici HDZ-a BiH, na čelu sa Draganom Čovićem, predstavnici SDA Bakir Izetbegović i Šefik Džaferović, predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić, Denis Zvizdić u ime stranke Narod i pravda, te američko-evropska delegacija, koja posreduje u cijelom procesu. SDP BiH, Demokratska fronta i Naša stranka (NS), odbili su učešće.
- "Mi smo se nadali da će pritisak ovih ljudi koji su uloži ogroman napor, biti da se BiH pomjeri naprijed. Nažalost, bili smo prisiljeni od početka, rješenje tražiti u malom krugu, koji je bio omeđen da prijedlog ne smije zadirati u RS i da prijedlog mora zadovoljiti Dragana Čovića", rekao je poslanik u državnom parlamentu, Peđa Kojović (NS).
Šta se nudi
Sporna pitanja su izbor članova Predsjedništva BiH i izbor u domove naroda, o čemu su stavovi bošnjačkih i hrvatskih predstavnika, potpuno susprostavljeni. Hrvatka strana je u pregovore ušla kako bi osigurala legitimno predstavljanje hrvatskog naroda, posebno kada je riječ o Predsjedništvu BiH. U posljednjem prijedlogu Hrvatskog narodog sabora (HNS), navedeno je da bi parlament Federacije trebao potvrđivati članove Predsjedništva koji osvoje najviše glasova, a da Dom naroda u kojem se odluke donose enitetskom većinom, može da blokira izbor ukoliko se ne radi o "legitimnom" predstavniku jednog naroda. U tom slučaju, potvrđuje se drugi sa liste, sa najviše glasova.
- "Osigurati, ono što mi kažemo, legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda ali uz to sve, napraviti i ograničene izmjene Ustava, kako bi se sve to moglo sprovesti", rekao je Dragan Čović, prvi čovjek HDZ-a.
Ipak, prijedlog SDA nema nikakvih dodirnih tačaka sa hrvatskim prijedlogom, s obzirom da se njemu traži brisanje etničkih prefiksa za izbor članova Predsjedništva, što se traži i presudom Suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci. Hrvati taj model odbacuju. Takođe, prijedlog SDA ide u pravcu smanjenja ovlaštenja Doma naroda na nivo Vijeća naroda u RS, što bi samo ostavljalo mogućnost pokretanja vitalnog nacionalnog interesa.
Opšti izbori po važećem zakonu
- "Gdje je izlaz iz svega ovog? To je spremnost HDZ-a i HNS-a da nemaju pravo na veto i blokadu na sto odsto tema koje se odnose na Federaciju. Jer oni to sada rade. Ako bude te spremnosti, za precizno definisanim vitalnim nacionalnim interesom, a da ne spriječavaju volju većine, kada je u pitanju federalni Parlament, može se naći rješenje i za sve ostalo", kaže lider SDA, Bakir Izetbegović, navodeći da ako dogovora ne bude, da će se izbori održati po postojećem sistemu.
Zanimljivo, u jeku pregovora i tajanstvene predstave u Neumu, gdje novinarima nije dozvoljen pristup, a informacije cure na kašičicu, visoki predstavnik Kristijan Šmit kaže da je "moderan izborni zakon, koji osigurava izbore u skladu sa odlukama Evropskog suda za ljudska prava, u interesu svih". Ipak, izbori će biti održani, kako god pregovori završili.
- "U slučaju da ne bude izmjena Izbornog zakona, izbori će biti održani na jesen 2022. godine u skladu sa odredbama postojećeg zakona. O tome nema pregovora. Demokratija funkcioniše po unaprijed određenim pravilima, a pogotovo izbori ne smiju da postanu predmet političkog manevrisanja", rekao je Šmit trećeg dana pregovora u Neumu.
Međutim, samo nekoliko časova kasnije, Šmit se oglasio sa novim saopštenjem u vezi sa pregovorima. Kako se navodi u saopštenju iz OHR-a, Šmit je optimističan i mišljenja je da su razgovori u Neumu na dobrom putu.
- "Kao što sam juče rekao, Izborni zakon sa kojim se slože svi, koji uključuje uravnoteženu zastupljenost svih konstitutivnih naroda u državnim institucijama, kao i uvažavanje Ostalih, poštujući volju birača, biće prihvaćen. Zahvaljujem predanim posrednicima Ajhorst i Palmer, i cijenim spremnost svih uključenih da predstave nacrt koji poštuje različitosti i demokratske principe u BiH, uz očuvanje evropske perspektive za njene građane. Nadam se da će iz Neuma stići dobre vijesti za poboljšanje Izbornog zakona", poručio je Šmit.
Nacionalni prefiksi
Od predsjednika stranaka sa sjedištem u RS, u Neumu nema nikoga. Stav, uglavom svih političkih partija iz ovog entiteta, je jedinstven, a njega je još prije desetak godina u pregovorima o ustavnom reformi sa Sulejmanom Tihićem (SDA), predložio Milorad Dodik (SNSD). On se odnosi na brisanje prefiksa "srpski" kada je riječ o izboru člana Predsjedništva, što ni tada nije prošlo jer bošnjačka strana tada nije prihvatala parcijalne izmjene Ustava, već su se dogovori vodili oko "paketa" ustavnih promjena. Danas je za SDA i stranke iz RS, prijedlog o brisanju nacionalnog prefiksa prihvatljiv, ali nije za HDZ BiH.
Indirektni ili direktni izbor članova Predsjedništva, elektorski model sa podjelama Federacije na dvije izborne jedinice samo na taj dan, sve su to nezvanični prijedlozi koji treba da pomire stavove SDA i HDZ BiH. Ukoliko dogovora ne bude, HNS bi kako je najavljeno, trebao donijeti konačnu odluku o eventualnom bojkotu opštih izbora, iako ne postoji nikakva pravna prepreka za održavanje izbora po važećem izbornom zakonu.
Objavljeno: 30. jan 2022 | dw-com Dragan Maksimović
