Čekajući potez - Schmidtove greške u koracima: Kako je "zaboravio" da postoje i domaće institucije
Komšić tvrdi da je Schmidt požurio s izmjenama jer se očekuje nova presuda iz Strazbura
Christian Schmidt je propustio pružiti priliku domaćim institucijama
Od kada su mediji "provalili" plan visokog predstavnika Christiana Schmidta prije četiri dana, on je ubrzo napustio BiH i podršku za korištenje Bonskih ovlasti počeo tražiti po Njemačkoj s ciljem šire podrške članica EU.
Već je poznato da Schmidtovo nametanje podržavaju Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija, dok je Evropska unija protiv izmjena Izbornog zakona BiH na ovakav način.
Kako saznajemo, mnogi zamjeraju Schmidtu jer je napravio nekoliko "grešaka u koracima", prvenstveno jer je propustio pružiti priliku domaćim institucijama da sami pokušaju donijeti odluke i riješiti određena pitanja. Svi dosadašnji razgovori o izmjenama izbornog zakona su bili neformalni, od sarajevskih do neumskih sastanaka.
Bivši visoki predstavnik Valentin Inzko je, naprimjer, godinama pozivao domaće institucije da zabrane negiranje genocida i ratnih zločina, a zatim se ta tačka pronašla i u državnom parlamentu gdje nije dobila podršku u više navrata. Tek tada je Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona.
Za razliku od Inzka, Schmidt ima plan nametnuti izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje se tiču Federacije BiH, a da prije toga ta tema nikada nije bila u Federalnom parlamentu.
Također, Schmidt javnosti nije ponudio mogućnost da se upozna sa potencijalnim izmjenama zakon i ustava, čime je također prekršena jedna od nepisanih procedura. Tek kada su mediji počeli roviti i istraživati ovu temu došlo je do pritiska političkih stranaka i javnosti te analiziranja dokumenta. Tome u prilog ide i činjenica da je razgovarao s nekim političkim liderima, a da im nije govorio o svojim namjerama.
Ono što je veoma važno po ovom pitanju jeste da visoki predstavnik djeluje na osnovu Poglavlja 7 Povelje UN-a - Intervencionizam gdje se kaže da prvo treba pružiti priliku domaćim institucijama, a tek onda intervenisati.
Dalje, u nacrtu koji je procurio u javnost, Schmidt definiše i izmjene instituta zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Taj institut postoji na svim nivoima vlasti, dakle i na državnom i entitetskom, no pitanje koje se postavlja Schmidtu glasi kako će intervenisati samo u ustav jednog entiteta, ako se zna da je visoki predstavnik zadužen za implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma, prema Aneksu 10, a entitetski ustav nije dio tog teksta, za razliku od države BiH.
Ako bi i htio definisati listu u vezi s zaštitom vitalnog nacionalnog interesa, to je prvo trebalo uraditi na državnom nivou, a zatim je spustiti na oba entiteta. U ovom slučaju se stvara vakum i konfuzija za sudije Ustavnog suda BiH koji će imati jednu listu za FBiH, drugu za RS i treću za državni nivo.
Kada je visoki predstavnik Wolfgang Petrich pravio amandmane na entitete ustava, početkom 2000-tih godina, to je rađeno na osnovu odluke Ustavnog suda i urađeno je u oba entiteta odmah prema sporazumu i političkom dogovoru.
Pitanje koje se također postavlja jeste kako je Schmidt došao do cifre od 3 posto za uvođenje cenzusa za svaki kanton u Federaciji BiH. Zašto to nije bilo manje od tri posto ili više od tri posto i kako se došlo do tačno tri posto? Takve osnove nema niti u ustavu niti igdje. Očigledno da se do tri posto cenzusa došlo gledajući rezultate izbora tamo gdje idu u korist HDZ-a.
I za kraj, još jedna greška u koracima. Visoki predstavnik ima namjeru koristiti rezultate popisa iz 2013. godine. Prema evropskim pravnim standardima, građani su trebali prije popisa biti informisani da će ono što napišu biti korišteno i na ustavne odnose. Dakle, ne mogu se korisitit podaci ukoliko građani nisu pravovremeno znali da će odnosno reflektirati na promjene ustava.
Objavljeno: 22. jul 2022 | klix-ba
Komšić tvrdi da je Schmidt požurio s izmjenama jer se očekuje nova presuda iz Strazbura
• Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić navodi kako razlog "žurbe Christiana Schmidta i HDZ-a BiH" da se donesu izmjene Izbornog zakona leži u iščekivanju novih presuda Suda za ljudska prava u Strazburu
- "Christian Schmidt i HDZ BiH svjesni su toga da će Evropski sud za ljudska prava prihvatiti apelaciju Zlatana Begića koju je uputio u Strazburg, a odnosi se na nejednaku vrijednost glasa i konstitutivnost kao i toga da bi Ustavni sud BiH također mogao prihvatiti moju apelaciju kada je riječ o proglašavanju neustavnim odredbi koje se tiču vitalnog interesa, a na kojeg se ne mogu pozivati oni koji ne pripadaju konstitutivnim narodima", rekao je Komšić.
On naglašava i to da je iz Evrope već jednom stigla jasna poruka da se Hrvatska ne smije miješati u unutrašnja pitanja BiH, ali da to Schmidt zanemaruje.
- "Evropski sud za ljudska prava nedavno je odbio miješanje Republike Hrvatske u apelaciju Zlatana Begića. Time je najveća pravna instanca u Evropi doslovno poručila da se Hrvatska ne može miješati u unutarnja pitanja BiH, s čime se Schmidt gazeći međunarodno pravo, očito ne slaže. Tu je i apelacija Slavena Kovačevića koja je također jako važna i odluka po njoj proizvodi značajne pravne posljedice. Zato u panici pokušavaju da nametnu izmjene izbornog zakona i Ustava koje će BIH odvesti u dalje podjele. Njima je savršeno jasno da su pravo i istina na strani jednakosti svih građana, i zato ne smiju da čekaju te odluke. Sva žurba koja je obuzela Schmidta i HDZ BiH leži u tome", napisao je Komšić.
On insistira na tome da Schmidt i HDZ pokušavaju preduhitriti odluke evropskog suda.
- "Pokušava se nametnuti rješenje nakon kojeg ne bi bilo povratka nazad jer bi tad bilo apsolutno nemoguće implementirati presude iz Strazbura kao ni presude Ustavnog suda BiH, a naročito one iz Strazbura koje idu u korist ideje građanske države. Ta ideja se nastoji dotući doslovno u sudijskoj nadoknadi", zaključuje Komšić.
Objavljeno: 22. jul 2022 | klix-ba
