Empatija na Balkanu čvrsto je omeđena granicama nacije
• Bosna i Hercegovina bit će i dalje država pod međunarodnim protektoratom s ograničenim unutrašnjim suverenitetom i to ne zbog neke naročite želje Washingtona, Bruxellesa ili Berlina da se bave tim poslom, već zbog elementarne nesposobnosti i nevoljnosti lokalnih političkih klasa da gledaju na BiH očima onih drugih te na taj način napokon pokrenu procese stvarnoga mirenja
Prema Hrvatskoj enciklopediji empatija je "kognitivno razumijevanje čuvstava i položaja druge osobe npr. situacije u kojoj se nalazi, patnje koju podnosi, ugroženosti koju doživljava" i/ili "emocionalno uživljavanje u osjećaje druge osobe" koje omogućuje gledanje svijeta "njezinim očima".
Balkanski ratovi završili su prije više od dva desetljeća, ali nekoliko recentnih epizoda pokazuje da je kognitivno razumijevanje "drugih" i "drugačijih" identično vremenu koje je tim ratovima i prethodilo. Iako je od 1991. do 2000. u tim ratovima ukupno stradalo 130.000 ljudi svaka nacija i dalje zbraja i oplakuje samo svoje žrtve bez ikakve empatije barem za civilne žrtve drugih.
Više od tri četvrtine svih žrtava stradalo je u BiH, njih 100.000, a 11.000 osoba tamo se i dalje vodi kao "nestalo". Prvi svjetski rat počeo je nakon atentata u Sarajevu, u Drugome svjetskom ratu BiH je imala 317.000 stradalih (izračun Vladimira Žerjavića), odnosno trećinu ukupnih jugoslavenskih žrtava pa su tamošnji prošlotjedni ratni bubnjevi ipak morali biti zapaženi.
Nacionalisti ogrezli u korupciji i klijentelizmu
Nakon što je predsjednik Sarajevske Demokratske Akcije, Bakir Izetbegović na predizbornoj tribini njegove stranke u Hadžićima kazao da su se Bošnjaci "prebrojali" te da imaju "mnogo lovaca, mladih ljudi i instruktora na dronovima", javio se Milorad Dodik objavom na Twitteru u kojoj je požar gasio benzinom ustvrdivši da "nas Srbe nitko neće prebrojavati, pa ni muslimani, ali trebaju znati da nas je dovoljno."
Takva retorika ponukala je i američko veleposlanstvo u Sarajevu da putem Twittera obznani svoju "šokiranost i zgroženost" liderima koji pozivaju na etničke podjele i potiču etničke napetosti poručivši građanima BiH da umjesto trenutačnih zaslužuju lidere koji će biti istinski posvećeni suradnji i kompromisu.
Nije pitanje što građani BiH zaslužuju, pravo je pitanje zbog čega već tri desetljeća biraju iste nacionalne, ili bolje kazano nacionalističke stranke ogrezle u korupciji i klijentelizmu.
Prijetnja novim ratom u BiH
BiH je međunarodni protektorat koji se pokazao uspješnim samo u pacifikaciji te zemlje, ali u svemu ostalome BiH je ostala zarobljena država ograničenoga unutrašnjeg suvereniteta koji će takvim i ostati sve dok Washington i Bruxelles budu procjenjivali da bi njegovo puno uspostavljanje moglo dovesti do novoga rata.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu Zapad je postao vrlo osjetljiv na sve etničke konflikte u kojima je moguće rusko miješanje, a BiH je upravo školski primjer takvoga rizika. Zbog toga je postojeći status quo moguće promijeniti samo novim dogovorom temeljenim na međusobnim kompromisima onih koji predstavljaju Bošnjake, Srbe i Hrvate, a budući da trenutačno u BiH takvih političkih lidera jednostavno nema, što primjećuje i američko veleposlanstvo u Sarajevu, u doglednoj budućnosti nikakve bitne promjene nisu izgledne.
Istinsko mirenje nikada nije ni započelo
Zašto je u BiH nakon završenih ratnih sukoba izgradnja međusobnoga povjerenja bila toliko neuspješna da istinsko mirenje realno nikada nije ni započelo, to je pitanje bez jednoznačnoga odgovora. Ili drugačije kazano, oni koji politički predstavljaju većinsko izborno raspoloženje Bošnjaka, Srba i Hrvata na to pitanje daju dijametralno suprotne odgovore upravo zbog izostanka svake empatije za one "druge".
Bošnjaci, kojih je prema posljednjem popisu stanovništva bilo nešto više nego Srba, Hrvata i ostalih zajedno, uvjereni su da su jedino oni u potpunosti lojalni BiH kao svojoj domovini.
Budući da Milorad Dodik ponekad najavljuje secesiju Republike Srpske i raspad BiH i dva puta dnevno, a Dragan Čović sudjeluje u političkom životu Republike Hrvatske kao da je ovdašnji partijski šef, trebalo bi imati barem malo razumijevanja za te strahove Bošnjaka.
Lažni demokratski napredak
Istovremeno, Bošnjaci su u poziciji da zbog svoje brojčane nadmoći i tvrdnje da oni, za razliku od Srba i Hrvata, nemaju druge domovine, nude samo lažni demokratski napredak jer za njih je demokracija isključivo vladavina većine, ali ne nužno i zaštita prava ostalih naroda i raznih manjina.
Tako se i u BiH na jelovniku našla neliberalna demokracija na koju Srbi i Hrvati nisu iz više-manje sličnih razloga odgovorili ponudom politike jačanja građanskih prava i obranom temeljnih vrijednosti liberalne demokracije - očekivati tako nešto od para Dodik-Čović bilo bi ipak previše - već nacionalističkim secesionizmom prikriveno ili otvoreno podržanim iz Beograda i Zagreba.
Franjo Tuđman dao je u srpnju 1993., znači u jeku rata u BiH, intervju za pariški Libération. Iako su protekla tri desetljeća u kojima je broj Hrvata smanjen za jednu trećinu ključne teze iz toga novinskog intervjua i dalje su okosnica hrvatske politike prema BiH.
Tuđman zagovarao konfederalizaciju
Tuđman je tada ustvrdio da je "jedina mogućnost da Bosna i Hercegovina opstane kao samostalna država njezina konfederalizacija. To ne mora značiti stvaranje čistih etničkih država, jer su Srbi i Muslimani izvršili etničko čišćenje, ali jedina mogućnost da opstane kao država je njeno pretvaranje u konfederalnu zajednicu. Ako to ne prođe, onda razumije se, nema ni njene perspektive jer će se stvoriti tri zasebne države ili će se dijelovi BiH pripojiti matičnim zemljama... U Bosni i Hercegovini žive narodi koji pripadaju trima različitim civilizacijama." (sic!)
Ako Tuđmanovu sintagmu "matične zemlje" prepoznamo kao polaznu i po njemu samorazumljivu zajedničku konstantu hrvatske i srpske politike prema Hrvatima i Srbima u BiH ostaje i dalje nejasno na koju je zemlju Franjo Tuđman mislio kao "matičnu zemlju" tada Muslimana, a kasnije Bošnjaka jer BiH graniči još samo s Crnom Gorom, a od Brčkoga do Kapikula na bugarsko-turskoj granici je 1870 km.
Zemlja s tri različite civilizacije
Njegova toksična i lažna tvrdnja da u BiH žive narodi koji pripadaju "trima različitim civilizacijama" nije već više od dva desetljeća dio hrvatske službene politike, ali je česta poštapalica Milorada Dodika.
Bosna i Hercegovina bit će i dalje država pod međunarodnim protektoratom s ograničenim unutrašnjim suverenitetom i to ne zbog neke naročite želje Washingtona, Bruxellesa ili Berlina da se bave tim poslom, već zbog elementarne nesposobnosti i nevoljnosti lokalnih političkih klasa da gledaju na BiH očima onih drugih te na taj način napokon pokrenu procese stvarnoga mirenja.
Bez toga procesa i bez međunarodne skrbi nova krvava epizoda vrlo je izgledna, a barem za početak bilo bi poželjno da Zagreb i Beograd prestanu koristiti politiku prema Bosni i Hercegovini u svojim unutarnjim političkim obračunima dokazujući i na taj način tko je veći Hrvat ili Srbin i tko više štiti nacionalne interese.
Objavljeno: 01. avg 2022 | telegram-hr Goranko Fižulić
