Neutemeljeno: Schmidt ne može nametati izmjene koje se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH
Tokom konferencije za medije održane 24. oktobra 2022. godine predsjednik HDZ-a BiH i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Dragan Čović dotakao se i izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Odgovarajući na pitanje novinara na koji će se način implementirati rješenja koje je nametnuo visoki predstavnik, a koja se odnose na raspored mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, Čović je ustvrdio i da je Christian Schmidt trebao izvršiti i izmjene koje se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH.
Ja sam rekao što sam mislio oko tog nametanja izmjena Izbornog zakona. On je trebao ugraditi u sebe, ta izmjena, i izbor člana Predsjedništva, pa bi to bila cjelina. Nije i, nažalost, time ćemo se morati baviti narednih mjesec-dva dana intenzivno...
-- Dragan Čović, 21.10.2022.
U kontekstu Čovićeve tvrdnje da je visoki predstavnik u BiH trebao izvršiti i izmjene koje se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH, prije svega treba podsjetiti da je izbor tog organa izvršne vlasti regulisan Ustavom BiH, koji je ujedno i Anex IV Dejtonskog sporazuma.
U vezi s tim, i Ustavu BiH navodi se da se Predsjedništvo BiH sastoji od tri člana, i to jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno s teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno s teritorije Republike Srpske.
Govoreći o izboru i trajanju mandata, u članu V dalje se navodi:
a) Članovi Predsjedništva biraju se neposredno u svakom entitetu (tako da svaki glasač glasa za popunjavanje jednog mjesta u Predsjedništvu), u skladu sa izbornim zakonom kojeg donosi Parlamentarna skupština. Međutim, prvi izbori će se održati u skladu sa Aneksom 3. Opšteg okvirnog sporazuma. Bilo koje upražnjeno mjesto u Predsjedništvu će biti popunjeno od strane odgovarajućeg entiteta, u skladu sa zakonom koji će donijeti Parlamentarna skupština.
b) Mandat članova Predsjedništva koji su izabrani na prvim izborima traje dvije godine; mandat članova izabranih nakon toga će biti četiri godine. Članovi Predsjedništva mogu biti birani još jedan uzastopni mandat, a nakon toga nemaju pravo izbora u Predsjedništvo prije isteka četvorogodišnjeg roka.
Ustav BiH
Jedini, Ustavom BiH, odnosno Dejtonskim mirovnim sporazumom predviđeni način da se izmjeni Ustav, pa time eventualno i način izbora i/ili sam sastav Predsjedništva BiH, naveden je u članu X, "Izmjene i dopune", Ustava BiH, u kojem se kaže da "ovaj Ustav može biti mijenjan i dopunjavan odlukom Parlamentarne skupštine, koja uključuje dvotrećinsku većinu prisutnih i koji su glasali u Predstavničkom domu".
Visokim predstavnicima u BiH putem tzv. bonskih ovlasti, o kojima je Istinomjer u više navrata pisao, data su ovlaštenja da mogu smijeniti s dužnosti javne zvaničnike/ce koji krše zakonski preuzete obveze i Dejtonski mirovni sporazum te nametnu ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela BiH. Međutim, da Christian Schmidt nema ovlasti da vrši intervencije u Dejtonski mirovni sporazum, te time ni njegov Anex IV, jasno je i iz ovlasti koje proističu iz njegovog mandata, a koje su istaknute i na zvaničnoj stranici OHR-a.
Da nema mandat da mijenja Ustav BiH, u više navrata potvrdio je i sam Schmidt.
- "Kao visoki predstavnik moj mandat je da štitim i nadgledam provedbu Općeg okvirnog sporazuma za mir, koji se često naziva Dejtonskim sporazumom", izjavio je tako u intervjuu za Oslobođenje u septembru ove godine aktuelni visoki predstavnik te, pored ostalog, naglasio:
To je jedinstven mirovni sporazum, jer se u njemu nalazi Ustav ove zemlje. Kao visoki predstavnik ne mogu mijenjati Dejtonski sporazum ili mijenjati Ustav BiH. Ustav može mijenjati jedino Parlament Bosne i Hercegovine, koji biraju građani ove zemlje, i donijeti izmjene koje su u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava. Ove presude su donesene u predmetima Sejdić-Finci, Zornić kao i druge slične presude. Spreman sam pomoći onima koji pozivaju nadležne organe da osiguraju što hitniju provedbu ovih odluka. Žalosno je što građani BiH više od decenije čekaju na ove prijeko potrebne izmjene, koje su ključne za evropske integracije. Moraju se preduzeti odlučne mjere kako bi se stalo u odbranu ljudskih prava i međusobnog poštovanja. Tome ću doprinijeti u okviru nadležnosti koje imam.
-- Christian Schmidt, 17.9.2022.
Nešto ranije, u augustu, Schmidt je na pitanje ima li spremnu već neku odluku za deblokadu Federacije BiH za portal Klix odgovorio da na tome radi, ali i podsjetio zašto, kako je rekao, nije fokusiran na provedbu presude "Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine".
Znam da time ne dajem odgovore na sve sudske presude koje su do sada donesene, bilo da je riječ o državnom Ustavnom sudu, Federalnom ili Evropskom sudu za ljudska prava. Pitali su me zašto se fokusiram na presudu "Ljubić", a ne na presudu "Sejdić-Finci". Mislim da je ovo razumno pitanje. Jako sam opredijeljen tome da se provede i odluka iz predmeta Sejdić-Finci kao i druge odluke koje se tiču statusa Ostalih i istovremeno da se razmotri sami Ustav. Ali ja nemam ovlasti da mijenjam državni Ustav, to je Aneks IV Dejtonskog sporazuma, ja sam tu da tumačim Dejtonskim sporazum, a ne da ga mijenjam.
-- Christian Schmidt, 19.8.2022.
S obzirom na činjenice, tvrdnju Dragana Čovića da je Christian Schmidt trebao izvršiti i izmjene izborne legislative koje bi se odnosile na izbor članova Predsjedništva BiH Istinomjer ocjenjuje neutemeljenom.
Objavljeno: 24. okt 2022 | istinomjer-ba
Neistina - Čovićev neistiniti odgovor na nepostavljeno pitanje
Prošlo je više od dvije godine od kako je pet članova CIK-a u ovo tijelo izabrano u skladu sa članom 2.5. stav (6) Izbornog zakona BiH. Iako su i Sud BiH i OSCE utvrdili da je zakonska procedura ispoštovana u tom slučaju, predstavnici HDZ-a BiH su najglasniji u negiranju legitimnosti CIK-a.
U Vitezu je 19.8.2022. godine završen dvodnevni zatvoreni sastanak HDZ-a BiH na kojem su doneseni Izborni program HDZ-a BiH, te Strategija HDZ-a BiH za predstojeće Opšte izbore. Na konferenciji za medije koja je uslijedila nakon sastanka, predsjednik HDZ-a Dragan Čović je dao odgovor i na jedno nepostavljeno pitanje o Centralnoj izbornoj komisiji (CIK).
Što se tiče Središnjeg izbornog povjerenstva, niste pitali, odgovorit ću vam, to nije institucija uspostavljena sukladno zakonu i nelegitimna je i nelegalna i nema nikakvo povjerenje hrvatskih predstavnika Hrvatskog narodnog sabora. Međutim ona je tu gdje jeste i sve njene odluke mi prihvaćamo, ali nećemo šutiti. Znači nismo se pomirili da ona tu djeluje. Ja ne očekujem da išta urade, ned'o bog da nešto urade, mogu i ovako kazati (...) SIP treba kroz svoje instrumente pratiti izborni proces, na bilo koji način ne uplitati se u izborni proces, a svjesni smo da i zadnja izmjena Izbornog zakona, koji je uradio visoki predstavnik, daje ogromne ovlasti takvim ljudima, za koje od starta, od imenovanja, govorimo da su urađeni mimo zakona i mimo Ustava BiH. Procedure su sve prekršene kad se imenovalo predstavnike Središnjeg izbornog povjerenstva.
-- Dragan Čović, 19.8.2022.
Osporavanje legitimiteta članova CIK-a koji su imenovani kroz Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, nešto je o čemu, kako je i sam Čović rekao u svom obraćanju, predstavnici HDZ-a ne šute. Tako se Istinomjer ranije bavio sličnim tvrdnjama državnog ministra pravde Josipa Grubeše, te zamjenice predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBIH Borjane Krišto.
Podsjećamo, 11. marta 2020. godine Predstavnički dom PSBiH imenovao je Vanju Bjelicu-Prutinu, Jovana Kalabu, Suada Arnautovića i Ahmeta Šantića za članove/ice Centralne izborne komisije BiH nakon što je u novembru 2019. godine istekao mandat Branku Petriću, Novaku Božičkoviću, Suadu Arnautoviću i Ahmetu Šantiću. Komisija za izbor članova CIK-a, u koju su bili/e imenovani/e Milan Tegeltija, Borjana Krišto, Nebojša Radmanović, Berina Alihodžić, Stjepan Mikić, Irena Hadžiabdić i Safet Softić, kasnila je s procedurom i kandidatskom listom, što je, prema odredbama Izbornog zakona, ostavilo mogućnost Predstavničkom domu PSBiH da imenuje navedene članove/ice. Željko Bakalar je za člana CIK-a izabran u Predstavničkom domu PSBiH 20.5.2020, nakon što Kolegij nije postigao saglasnot o tome.
Sud BiH je u aprilu 2022. godine donio prvostepenu presudu koja demantuje Čovića i njegovu tvrdnju da su članovi CIK-a imenovani mimo zakona.
Naime, bivši član CIK-a Branko Petrić osporavao je izbor aktuelnih članova CIK-a, kao i pravo Predstavničkog doma PSBiH da imenuje članove CIK-a BiH bez prethodno provedene konkursne procedure. Sud Bosne i Hercegovine odbio je tužbu 21.4.2022. godine.
U obrazloženju presude se, između ostalog, navodi da je, prema članu 2.5. stav (6) Izbornog zakona BiH, Predstavnički dom PSBiH ovlašten da imenuje članove CIK-a BiH s liste kandidata, a ako se "ova lista ne dostavi Predstavničkom domu PSBiH u roku od 30 dana prije isteka mandata CIK-a BiH, Predstavnički dom PSBiH predlaže i imenuje članove CIK-a BiH".
S obzirom na to da je Petriću mandat istekao u novembru 2019. godine, a da Predstavnički dom BiH nije dobio listu kandidata ni do marta 2020, u Predstvnčkom domu se okupila većina potrebna za imenovanje kako je opisano u članu 2.5. stav (6) Izbornog zakona BiH..
Vrijedi spomenuti da je i prije donošenja presude Suda BiH, u februaru 2022, šefica Misije OSCE u BiH Kathleen Kavalec potvrdila da nema ništa sporno u načinu na koji su imenovani članovi CIK-a.
Mi smo provjerili to i vidjeli da, kao prvo, sve pravne procedure za izbor i imenovanje članova su ispoštovane. Znam da su neke stranke dovele u pitanje taj proces, ali sudovi su odlučili da nije bilo nikakvih nezakonitih radnji. Iz naše perspektive oni su vrlo profesionalni. Centralna izborna komisija radi veoma konstruktivno. Imamo dobre odnose s njima i podržavamo njihov rad. Iz naše perspektive vidimo ih kao jednog potpuno zakonitog i vrijednog partnera sa kojim sarađujemo.
-- Kathleen Kavalec, 24.2.2022.
S obzirom na to da je imenovanje članova i članica CIK-a u Predstavničkom domu PSBiH u skladu s Izbornim zakonom BiH, što je potvrdila presuda Suda BiH, tvrdnju Dragana Čovića da CIK nije uspostavljen u skladu sa zakonom, kao i da su "sve procedure prekršene" kada su imenovani članovi CIK-a, Istinomjer ocjenjuje neistinitom.
Objavljeno: 24. okt 2022 | istinomjer-ba
