ANALIZA - Umjesto prosvjeda protiv izgradnje, Trgovska gora može biti šansa za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u BiH
• Kako se kaže prvo treba pospremiti vlastitu kuću pa onda gledati je li i kako to radi jedna pristojno uređena europska država, kakva je Hrvatska, zar ne!?
M. L. 21 avg 2023
Tek nakon što je završila priča oko izgradnje Pelješkog mosta iz BiH su krenule nove otrovne strelice, a koje si tiču još jednog za Hrvatsku važnog projekta - Trgovske gore. Naime, ministar za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara BiH Sevlid Hurtić ispalio je kako je za rješavanje problema izgradnje skladišta za radioaktivni otpad na Trgovskoj gori kojeg je pokrenula Republika Hrvatska, potrebna jaka medijska kampanja, uključujući i konferencije za tisak u Beču i Strasbourgu, kako bi se taj strateški projekt minirao!
Kojeg li politikantstva! Jer je li se ministar koji nije ni nadležni ministar možda zapitao! Kako radioaktivni materijal zbrinjava BiH i je li ga uopće zbrinjava na odgovarajući, zakonom propisan način i štiti li dobro svoje građane od radioaktivnog, nezbrinutog i razbacanog radioaktivnog materijala nakon razornog rata u BiH?
Kako se kaže prvo treba pospremiti vlastitu kuću pa onda gledati je li i kako to radi jedna pristojno uređena europska država, kakva je Hrvatska, zar ne!?
Kako i na temelju čega i kojih alternativnih činjenica ministar to procijenio nije otkrio javnosti, ali diletantski tvrdi kao da je odlagalište radioaktivnog otpada smetlište na nekakvoj livadi, te predstavlja izravnu prijetnju po život i zdravlje za 250 tisuća stanovnika dijela BiH.
Projekt Trgovske gore postoji više od 40 godina
Nameće se i pitanje li je dotični ministar uopće čuo ili znao da je Trgovska gora bila odabrana kao najpovoljnija lokacija u bivšoj državi Jugoslaviji za radioaktivni otpad iz svih njenih republika? I da projekt Trgovske gore postoji od prije više od 40 godina! Kako to da onda nije bio štetan?
Sumnjamo da zna! A nije ministar dobacio do Beča i Strasbourga, ali je novinarima govorio što namjerava poduzeti kako bi spriječio susjednu Hrvatsku da na svom suverenom teritoriju realizira projekt izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada (RAO) u bivšoj vojarni Čerkezovac na Trgovskoj gori, gdje bi se skladištio radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško (NEK).
Hurtić je, kao ekonomista i ministar za ljudska prava i izbjeglice, ocijenio kako radijacija nema barijere, i ne može očekivati da će pogoditi samo BiH te želi da se svi angažiraju kako ne bi dogodio "novi Černobil".
Ovakve nebuloze mogu samo da štete samom ministru jer se upušta kao diletant u materiju koju ne zna i pokazuje elementarnom neznalicom što je nuklearna elektrana, a što skladište niskoradioaktivnog otpada!?
Izgraditi sigurno odlagalište u BiH
Zato on očekuje da se angažiraju svi građani BiH, a potporu je već dobio od ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca, ministra prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske Bojana Vipotnika, te predstavnici lokalnih zajednica Novi Grad, Prijedor, Kostajnica i Kozarska Dubica.
Zasigurno bi bilo puno bolje, ali i puno korisnije da ministar Hurtić sa ministrom Košarcem pokrenu inicijativu u Vijeću ministara BiH da se osiguraju odgovarajuća sredstva za dosljedno provođenje u praksi Zakona o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti u Bosni i Hercegovini, izradi sigurno skladištenje radioaktivnog otpada u BiH, uspostavi registar izvora jonizirajućeg zračenja te osigura odgovarajuća zakonom propisana inspekcijska kontrola radioaktivnih lokacija i organizacija koje ga posjeduju u oblasti industrije, građevinarstva i zdravstva!
Izuzetno sigurna građevina
No, činjenica je i to kako kao svaka država tako i Hrvatska, članica Europske unije, mora uspostaviti nacionalni sustav za sigurno zbrinjavanje svojeg radioaktivnog otpada u Centaru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u Trgovskoj gori.
Institut građevine Hrvatske (IGH) prethodno je uradio stručna sondiranja strukture bunkera JNA, bušio zidove kako bi se utvrdila statika i integritet objekta, te nisu utvrđeni nikakvi nedostaci za tu vrstu objekta prema zahtjevima i standardima IAEA uzimajući u obzir i seizmičke parametre za najjače potrese koji uostalom i nisu mogući na ovoj lokaciji! Kako trenutno stvari stoje, gradnja skladišta počet će 2025. godine, a trebalo bi biti će otvoreno 2026. godine, dok se prvi spremnici s otpadom iz NE Krško na toj lokaciji očekuju tijekom 2027. godine. Procjena je da će cijela investicija biti oko 220 milijuna eura s PDV-om, što uključuje predobradu radioaktivnog otpada, izgradnju centra, njegov rad u idućih 30-ak godina i naknadu lokalnoj zajednici, općini Dvor, od oko milijun eura godišnje.
A kako nam je potvrdio i jedan od vodećih stručnjaka s bogatim iskustvom u toj oblasti u BiH, riječ je o izuzetno sigurnoj građevini za sve vrste radioaktivnog zračenja s debelim betonskim zidovima od 2 metra i sarkofazima od olova u koje se pohranjuje radioaktivni otpad i oni su sigurni i od najjačih poznatih zemljotresa i ne mogu se razoriti!
Osim toga, svako odlagalište nuklearnog otpada odobrava Međunarodna agencija za nuklearnu energiju/IAEA iz Beča, te kontrolira i nadzire ovu vrstu objekta. Za odobrenje ili ne puno se ne pita niti Hrvatska a niti BiH, jer IAEA postupa kao neovisna institucija sukladno odredbama međunarodnih konvencijama, protokola i ugovorima čije su potpisnice i Hrvatska i Bosna i Hercegovina.
BiH se treba baviti nuklearnim otpadom
Zapaženo je i elementarno nepoznavanje odredbi Espoo o procjeni utjecaja na okoliš u prekograničnom kontekstu koja se ne odnosi na ovu vrstu objekata. Espoo konvencija se primjenjuje na objekte koji mogu imati utjecaja na okoliš susjednih država od industrijskih, energetskih i infrastrukturnih objekata, pogona i postrojenja, rafinerije nafte, zračne luke, termoelektrane i hidroelektrane, ceste, željezničke pruge, naftovodi i plinovodi velikog promjera ili cjevovodi za prijevoz kemikalija, itd.), što se što se protura u BH javnosti, ili su neznalice po srijedi!
Prema mišljenju neovisnih stručnjaka, bila bi puno bolje da se vlast u Bosni i Hercegovini bavi našim radioaktivnom otpadom, na način kao što se bavi Hrvatska! Nažalost mi ni ne znamo, nakon toliko razorenih objekata i građevina sa radioaktivnim gromobranima, istrošenim izotopima kobalta, iridija s primjenom industrijskoj radiografiji, nezaštićenim lokacija osiromašenog urana, itd., gdje se odlaže u BiH radioaktivni otpad iz industrije i medicinskih ustanova.
Prema vjerodostojnim izvorima, u BiH trenutno postoji oko 800 zatvorenih radioaktivnih izvora te nekoliko tisuća zatvorenih radioaktivnih izvora kategorije 5, odnosno detektora dima i kalibracijskih izvora. Također, postoji oko 270 zatvorenih radioaktivnih izvora koji su instalirani u gromobranima širom BiH, koje je potrebno demontirati i uskladištiti u cilju poboljšanja radijacijske sigurnosti. Izvori iz gromobrana predstavljaju opasnost za stanovništvo u slučaju njihovog obaranja ili neovlaštenog demontiranja i neadekvatnog skladištenja, a na što je upozoreno u godišnjem izvještaju Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DARNS), onome za 2018.godinu, te naglašava kako u BiH trenutno postoje samo privremena skladišta radioaktivnog materijala!
To su sve pitanja koja treba razmotriti na konstruktivan način i sa susjednom Hrvatskom, a ne treba otvarati na bez pravih argumenata međudržavne problema dok ni sami ne štitimo dobro svoje vlastito stanovništvo u Bosni i Hercegovini.
No, da bi se to dogodilo treba imati znanje, odvažnost i političku volje. Lakše je djelovati destruktivno i populistički, a da li se svjesno i u korist vlastite štete!?
A kada se sagledaju izjave ministra Hurtića i onih koji ga podržavaju sve podsjeća na obrazac prljave kampanje koju je vodio četverostruki uzurpator hrvatske pozicije člana Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji je prijetio tužbama BiH protiv izgradnje Pelješkog mosta, kojeg je Hrvatska također gradila na svom suverenom teritoriju kao i sada skladište na lokalitetu Trgovske gore.
Objavljeno: 21 avg 2023 | hms-ba
