Od narkomanije, balkanski dileri dobro žive
31 jul 2018 balkans-aljazeera-net Hatidža Dedović
Bosanskohercegovačke porodice imaju velike probleme, ali nijedan ih ne pogodi kao droga koja se uvuče u dom. Zlo narkomanije ih zaskoči nespremne, preplašene i uznemirene. Od ove teme najradije bi da pobjegnu, nerado o ovome i pričaju, jer i sami teško nalaze riješenje za spas svoga djeteta. Zato, najviše šute, od muke i bruke: "Bolje je da drugi za to ne saznaju!"
Zašto droga
Opće poznate su adoloscentne krize. Njih skoro niko ne može da izbjegne. Osjetljivo razdoblje samo više pojačava njihovu potrebu za bijegom, surova stvarnost ih tjera na mogućnost za zloupotrebu droga.
Uzroci koji ih dovode do svijeta narkomanije, kod svakoga su drugačiji. Loša ekonomska situacija i klimavi odnosi u porodici mogu da budu jedan od uzroka. Jer, tinejdžer ukoliko mu je porodičan život stresan i pun sukoba, obično je nezadovoljan. Nezaposlenost roditelja, siromaštvo, labilan karakter i povodljivost, želja da bude 'in' u grupi vršnjaka...
U adoloscenciji, čopor vršnjaka je uvjek rizičniji, od uloge dobra pravog roditelja." Raja", kroji svoje ciljeve i vrijednosti, i uvlači u belaj. Ona i ucjeni samo jednom rečenicom, najčešće ovom: "Ako ne budeš konzumirao drogu sa nama, nećeš više biti sa nama". A, ako dijete nema čvrst karakter, on je ucjeni i podložen. Mamac zla, jeste ta grupa u kojoj on želi biti viđen, jer i u njoj su devijantni učenici koji ga lukavo uvlače u svijet iluzije. A, kada tinejdžer zaluta u tu grupu, teško iz nje izađe. Roditelji, pazite na grupe koje su uklete! Jer, one oblikuju ponašanje vašeg djeteta.
Autoritet roditelja
Ankete su zaista pokazale, da mladi ljudi nisu impresionirani roditeljima. Pogotovo onima koji su nepravedni i nezainteresovani za svoju djecu, kao i onima što nameću svoj autoritet. Onaj roditelj koji previše koristi fizičko kažnjavanje, izaziva, a da toga i nije svjestan negativan, emocionalan stav svog dijeteta. Previše zabrana, ne vode putu samopoštovanja. I ako se ne slažete sa svojom ženom, očevi, raspravljajte se van prisustva svog tinejdžera. Nije dijete krivo za vaše nezadovoljstvo i svađe.
Nije krivo ako mu se roditelji razvedu, niti zbog smrti ili gubitka npr. majke. Jer, vaše frustracije i napetosti, mogu da ga odvodu, tamo gdje ne želite, u svijet haluscinacije, prijatnog, a lažnog raspoloženja psihostimulativnog sredstva.
"Čarobne pilule" mogu na kratko da poprave raspoloženje vašeg djeteta, ali to nije rješenje, to je lađa kojom se nigdje ne stigne.
Droga stiže do odredišta
Od ponude i potražnje narkotika ni legalno, kao i ilegalno tržište, nije imuno. Jer, ko god hoće doći će do droge, sve i da želi od nje da utekne, stići će ona zaobilaznim putem do njega. Narkomanija je postala pošast modernog doba, normalna stvar, sindrom krize morala. Od zla i nesreće teško se utekne, žalosno je, a istinito, što je narkomanija postala finansijska sila u brojnim državama. Od narkomanije, balkanski dileri dobro žive, a, to je surova realnost i BiH. Nevolja naše zemlje je što je historijska meta tranzitnog balkanskog puta. Droga je ulazila i još dolazi u BiH.
Teško je tačno reći koliki je broj ovisnika u BiH, sigurno je i mnogo veći od statistika zdravstva, policije i pravosuđa. Ono što je zaista alarmantno i zabrinjavajuće, što mi u BiH imamo već vojsku adoloscentskih ovisnika.
Po sve agresivnijem ponašanju i samih tinejdžera, vidljiv je njen naslućujući učinak. Tužno je, a istinito što djeca, slobodno vrijeme više i ne koriste u čitanju knjiga. Sve manje se bave plesom, sportom, muzikom, slikarstvom, učenjem stranih jezika... Izlaz iz dosade vide u narkoticima, nargili, alkoholi... A, roditelji od trke za zaradom, kasno i uoče, izmijenjeno djetetovo ponašanje. Većinom je to, prekasno, jer iluziorni svijet narkomanije lažnom predstavom uništi do tada normalan život njegovog djeteta. Prevari i njega, zabrinutog i brižnog roditelja.
Podaci Federalne uprave policije
Statistički podaci Federalne uprave policije od januara do marta ove godine, pokazuju da je evidentiran broj povećanja krivičnih djela zloupotrebe opojnih droga na području FBiH za 97 (ili 30, 50 posto), te povećanje broja prijavljenih za 119 ili 34, 59 % u odnosu na isti period 2017. godine. Prema podacima FUP-a, u prva tri mjeseca ove godine, zaplijenjeno je više od deset kilograma droge, najviše marihuane, potom amfetamina i ostalih droga, ali u manjim količinama. Zavod za bolest ovisnosti Kantona Sarajeva, opominje i roditelje da je adoloscentska narkomanija ozbiljno uznapredovala. To je činjenica, stvarnost, od koje razuman čovjek ne treba da se udaljava, protiv zla i ovisnosti treba i državna strategija, ali tinejdžeru, najviše treba ljubav i pomoć roditelja ili staratelja.
Zar, nam nije dosta i unesrećenih migranata, a kamoli uzavrele vojske adolescentske narkomanije BiH? Mi ni stigmu o ovisnosti nismo prevazišli, kako ćemo gluhi, slabi i nemoćni, da pomognemo djetetu da izađe iz mraka i straha. Kako ćemo, ako ćutimo, znamo i gledamo? Ne dozvolimo da vojska adoloscentske narkomanije, krade djecu BiH,od puta dobra i roditelja.
Hatidža Dedović završila je Filozofski fakultet u Sarajevu. Profesorica je historije i aktivistica. Interesovanja su joj religije, ljudska prava i umjetnost. Radovi su joj objavljeni u drugom dopunjenom izdanju zbornika Feministička čitanja društvenih fenomena Feminističke škole "Žarana Papić". Za pjesmu "Duša" nagrađena je trećim mjestom književnog žirija.
Objavljeno: 31 jul 2018 | balkans-aljazeera-net | Hatidža Dedović
