Između HDZ-a i DF-a: Kako je Ministarstvo odbrane BIH zaštitilo ratnog zločinca 27 sep 2022
• Iako optužen, a kasnije i osuđen za Ratni zločin protiv civilnog stanovništva - uposlenik Ministarstva odbrane BIH Jozo Perić nije suspendovan s pozicije u Odsjeku za sigurnost i kontraobavještajne poslove. Razloge za ovaj podatak treba tražiti u institucionalnoj zaštiti koju je Jozi Periću omogućila Marina Pendeš kao i indolentnosti sadašnjeg ministra Sifeta Podžića prema propustima u Ministarstvu odbrane BIH
• Ključno je pitanje, kako je Jozo Perić od trenutka potvrđivanja optužnice 2017. godine do danas obavljao ključnu poziciju u sektoru za obavještajne poslove Ministarstva odbrane BIH obzirom da nije mogao proći sigurnosnu provjeru
• Osobe iz sigurnosnih službi koje se spominju kroz izvještaje o ratnim zločinima u Livnu učestvovale su u švercu oružjem, naftom kao i drugom robom koji se upravo preko ovog terena odvijao na osnovu političkog dogovora vrha Herceg Bosne i Republike Srpske
27 sep 2022 arhiva-tacno-net Predrag Blagovčanin
Sredinom 2010. godine aktualiziraju se istrage za ratne zločine počinjene protiv srpskog civilnog stanovništva u Livnu iz perioda 1993. godine.
Raniji izvještaji MUP RS, a kasnije i istrage Federalne uprave policije, identificirale su niz prijeratnih pripadnika policijskih agencija koji su se sumnjičili za nezakonita privođenja i mučenja civila u zgradi policije i osnovnoj školi Ivan Goran Kovačić.
Kao najodgovornije za ova dešavanja, istrage FUP i MUP RS fokusirale su Jozu (Blaža) Perića, početkom rata šefa Službe državne bezbjednosti SDB (UDB) u Livnu, inspektora iste službe Jozu (Ante) Perića kao i policajca Službe javne bezbjednosti Livno Tomislava Garića.
Po individualnoj i komandnoj odgovornosti prijavljeni su i tadašnji načelnik Službe državne bezbjednosti Livno, a kasnije i visokopozicioniran pripadnik SIPA Anđelko Hrgić te tadašnji načelnik Centra javne bezbjednosti Livno Stipe Barun.
Prema iskazima svjedoka u fizičkoj torturi privođenih civila posebno se isticao Jozo (Ante) Perić nekadašnji inspektor u Službi državne bezbjednosti u Livnu, a sadašnji uposlenik Ministarstva odbrane BIH.
Istrage u ovim predmetima dovele su do podizanja optužnice. Optužnica Tužilaštva BIH koja se tiče Joze Perića potvrđena je 2017. godine, a Sud BIH suđenje za kazneno djelo Ratni zločin protiv civilnog stanovništva dodjeljuje Kantonalnom sudu u Livnu.
Danas, skoro trideset godina nakon rata u Livnu nema sugovornika koji su javno spremni govoriti o ulozi tadašnjih bezbjednosnih struktura u ratnim i posljeratnim dešavanjima u ovom gradu. Više sugovornika portala TačnoNet koji su anonimno pristali razgovarati naglašavaju da su ratni kadrovi u Livnu duboko involvirani u šverc naftom i oružjem na ovom području u periodu 1992-5. godina:
Osobe iz sigurnosnih službi koje se spominju kroz izvještaje o ratnim zločinima u Livnu učestvovale su u švercu oružjem, naftom kao i drugom robom koji se upravo preko ovog terena odvijao na osnovu političkog dogovora vrha Herceg Bosne i Republike Srpske. Nakon rata zaštićeni su i postavljeni u obavještajne, policijske i političke strukture upravo zbog svojih saznanja i dokumentacije koja bi mogla otvoriti niz pitanja o ranom profiterstvu i političkim odnosima.
Velika je zgrada Ministarstva odbrane BIH
Jozo Perić formiranjem zajedničkog Ministarstva odbrane BIH pozicionira se na mjesto šefa Odjela za sigurnost i kontraobavještajne poslove.
Ovaj odjel djeluje u sklopu sektora za obavještajno - sigurnosne poslove koji za cilj ima uspostavu sistema prikupljanje obavještajnih podataka za Ministarstvo odbrane, Zajednički štab, Operativnu komandu kao i druge bezbjednosne civilne strukture.
Na ovoj poziciji dočekao je i potvrdu optužnice za ratni zločin.
Iako je Zakon o državnim službenicima BIH jasno dao smjernice da u ovakvim slučajevima službenik mora biti suspendiran s radnog mjesta do okončanja postupka to se u slučaju Joze Perića nije dogodilo.
Tadašnja ministrica ove institucije, Marina Pendeš, istaknuti kadar HDZ, propustila je priliku da u ovom slučaju ispoštuje zakonom predviđene mjere.
Marinko Šiljegović tadašnji pomoćnik ministrice za obavještajno sigurnosni rad ističe da Ministarstvo odbrane BIH funkcioniše na principu zaštite kadrova u zavisnosti od njihove stranačke i nacionalne pripadnosti:
Po Zakonu o zaštiti tajnih podataka lica protiv koga je pokrenut sudski proces oduzima se dozvola za pristup tajnim podacima. On je imao tu dozvolu. Ja sam za ministricu pripremio rješenje kojim mu se oduzima ta dozvola. Nakon toga, lice kojem je oduzeta dozvola premješta se na drugu poziciju na kojem nema taj pristup.
Kada je došlo do toga Marina Pendeš je odbila da to učini.
Marina Pendeš, čiji je mandat na poziciji ministrice odbrane BIH obilježen nizom afera poput uknjižbe perspektivne vojne imovine, upošljavanjem neadekvatnih kadrova kao i trasiranjem autoputa preko vojnog aerodroma Ortiješ, odbila je da govori za portal TačnoNet.
Kodeks institucionalne šutnje
Krajem 2019. godine nakon izbora novog saziva Vijeća ministara umjesto Marine Pendeš na poziciju prvog čovjeka Ministarstva Odbrane BIH dolazi kadar DF Sifet Podžić.
Prema informacijama portala TačnoNet Ministarstvo odbrane BIH pod vodstvom Sifeta Podžića također je propustilo priliku da udalji Jozu Perića s pozicije u Odjelu za sigurnost i kontraobavještajne poslove.
Umjesto suspenzije, sredinom 2022. godine Ministarstvo odbrane BIH obraća se Agenciji za državnu službu BiH sa zahtjevom za proglašenjem prekobrojnim svog uposlenika Jozu Perića. U odgovoru Ministarstva odbrane BiH koji je stigao na našu adresu nakon skoro dva mjeseca - nisu jasno precizirani razlozi zbog kojih je Jozo Perić umjesto suspenzije proglašen prekobrojnim:
Poslije izdatog naloga za provjeru, te osiguranja relevantnih podataka, Sektor za upravljanje personalom je u skladu sa činjeničnim stanjem pokrenuo postupak o utvrđivanju prekobrojnosti iz razloga koji su utvrđeni važećim propisima. Postupak je još uvijek u toku.
Muhamed Smajić dugogodišnji sekretar ove institucije i ključna figura procesa u ovom ministarstvu nije mogao razgovarati na temu suspenzije Joze Perića, jer kako je naveo "trenutačno se nalazi u Mostaru".
Podsjećamo, Muhamed Smajić jedan je od ključnih svjedoka u sudskom procesu protiv nekadašnjeg ministra odbrane, a sadašnjeg ministra sigurnosti Selme Cikotića koji je optužen da je u periodu od 2009. do 2011. godine zloupotrijebio funkciju ministra odbrane tako što je nezakonito pogodovao kupcu, hrvatskoj kompaniji "Scout" prilikom izvoza i prodaje viškova zastarjelog naoružanja, municije i vojne opreme.
Bingo! Imamo ratnog zločinca!
Ključno je pitanje, kako je Jozo Perić od trenutka potvrđivanja optužnice 2017. godine do danas obavljao ključnu poziciju u sektoru za obavještajne poslove Ministarstva odbrane BIH obzirom da nije mogao proći sigurnosnu provjeru?
Iz OSA nisu odgovorili na ovo pitanje dok su nas iz Ministarstva sigurnosti BIH uputili na Ministarstvo Odbrane BIH.
Iz Ministarstva odbrane BIH ističu da je u ovom slučaju zakazala komunikacija unutar nadležnih sektora:
Nadležni sektor za poslove praćenja važnosti sigurnosnih dozvola nije o oduzimanju sigurnosne dozvole upoznao Sektor za upravljanje personalom.
Nakon promjene na čelu Ministarstva, dat je nalog za provjeru faktičkog stanja u vezi imanja i važnosti sigurnosne dozvole za državnog službenika Jozu Perića za pristup tajnim podacima.
U međuvremenu Ministarstvo odbrane je zatražilo provjeru statusa predmeta po optužnici protiv državnog službenika Joze Perića. Informacije od nadležnog suda će implicirati daljnje postupanje u vezi statusa Joze Perića u saradnji sa Agencijom za državnu službu.
U martu 2022. godine Vrhovni sud FBIH proglasio je Jozu Perića krivim da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva te mu odredio kaznu od godinu dana zatvora.
Iz Kantonalnog suda u Livnu ističu da je branilac Joze Perića uložio žalbu trećestupanjskom Vijeću koje još uvijek nije donijelo odluku u ovom predmetu.
U ovom trenutku Jozo Perić je još uvijek uposlenik Ministarstva odbrane BIH.
Zarobljene institucije
Institucije u BiH nemaju tačan broj optuženih, pa i osuđenih za ratne zločine, koji su na javnim funkcijama. Radi se o “nekoliko desetina, možda čak i stotina”. Denis Bećirović iz Socijaldemokratske partije SDP podnosio je ranije inicijativu za izmjenu zakonskog rješenja, ali su delegati Doma naroda Parlamenta BiH odbili usvojiti izmjene Izbornog zakona - te su na taj način omogućili da presuđeni ratni zločinci budu čak i birani na izborima. Ne radi se samo o odgovornosti za ratne zločine - to su osobe koje sprečavaju reforme u BiH
-- oslobodjenje-801705
Objavljeno: 27 sep 2022 | arhiva-tacno-net | Predrag Blagovčanin
Urednik portala Tačno.net Predrag Blagovčanin dobitnik nagrade za istraživačko novinarstvo
05 okt 2023 tacno-net
Urednik portala Tačno.net Predrag Blagovčanin dobitnik je nagrade za istraživačko novinarstvo za istraživanje koje tematizira institucionalnu i političku podršku osuđenim ratnim zločincima u BiH. Ovu nagradu dodjeljuju EU i Thomson Media.
Objavljeno: 05 okt 2023 | tacno-net
