Član Predsjedništva BiH - Željko Komšić obratio se na sjednici Venecijanske komisije, govorio o izboru sudija u Ustavni sud BiH
• Na 139. Plenarnoj sjednici Venecijanske komisije Željko Komšić se požalio na nepreciznosti odredbi u Ustavu BiH
• 21 jun 2024 klix-ba N. Ž.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se na 139. Plenarnoj sjednici Venecijanske komisije, a kao razlog je naveo nepreciznost odredbi Ustava BiH koje se tiču minimalnih kvalifikacija za izbor sudija u Ustavni sud naše zemlje.
Komšić je na početku istakao da se Ustav BiH može protumačiti na brojne sporne načine.
Želim da istaknem činjenicu da je Ustav Bosne i Hercegovine, kao Aneks 4 dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i da je pisan terminologijom anglo-saksonskog prava što u domaćem pravnom ambijentu, u kojem postoji isključivo kontinentalno pravo i njegov terminološki aparat, izaziva niz loših i proizvoljnih interpretacija.
Jako je teško jedan dokument pisan anglo-saksonskim terminima provoditi u ambijentu kontinentalnog prava, pa tako cijeli niz termina na temelju različite percepcije bude pogrešno interpretiran. Naša je namjera da koristimo isključivo termine i način implementacije kontinentalnog prava, što će biti moguće tek kada Ustav Bosne i Hercegovine reformišemo u toj mjeri da on bude pisan i prilagođen kontinentalnom pravu. Dozvolite mi, sada, da ukratko obrazložim razloge podnošenja moga zahtjeva za Mišljenje Venecijanske komisije - rekao je Komšić.
Dalje je govorio o razlozima za podnošenje zahtjeva Venecijanskoj komisiji u kontekstu izbora sudija u Ustavni sud BiH.
Prvi razlog, svakako, ogleda se u relativno nepreciznim odredbama Ustava Bosne i Hercegovine koje utvrđuju minimum kriterija za izbor sudija u Ustavni sud Bosne i Hercegovine što je, nažalost, u prethodnim slučajevima zloupotrebljeno do te mjere da su birane osobe bez bilo kakvog pravosudnog iskustva.
Potpuno smo svjesni da u Evropi postoji različita praksa izbora sudija u ustavne sudove, ali da ipak postoji nešto što možemo nazvati preovlađujućom praksom ili praksom koja je prisutna u najvećem broju zemalja Evrope. Svakako smo svjesni da postoje toliko specifični slučajevi u pojedinim zemljama u kojima je moguće izabrati lica za sudije ustavnih sudova koja uopće nisu pravnici, ali isto tako smatramo da to nije odgovarajuća praksa koja se može primijeniti u Bosni i Hercegovini - dodao je.
Naveo je da je BiH "krhka demokratija koja nije potpuna niti uspostavljena u cijelosti", te da Ustavni sud BiH mora biti "krajnja sudska instanca koja, pored pravnih pitanja, treba da zaštiti i demokratiju u Bosni i Hercegovini."
U prethodnoj praksi donošenja odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u čemu su učestvovala lica koja su birana za sudije ali koja uopće nisu imala nikakvo pravosudno iskustvo, donošene se odluke koje su izazivale značajne tenzije i prouzrokovale dugogodišnje političke i pravne probleme u Bosni i Hercegovini.
To su najčešće bile odluke koje su se ticale izbornog sistema u Bosni i Hercegovini u kojima je Ustavni sud Bosne i Hercegovine donosio jako čudne odluke, koje su čak sadržavale argumente za etničke podjele u zemlji kojima se učvršćuje diskriminacija. Dozvolite da posebno naglasim kako je takva praksa neprihvatljiva.
Objavljeno: 21 jun 2024 | klix-ba | N. Ž.
