Komšić u New Yorku: U BiH se trenutno pokušava nametnuti rasna diskriminacija
• Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić pozvao je Ujedinjene narode da štite međunarodni poredak u BiH
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić rekao je da jedina vodilja daljeg političkog razvoja Bosne i Hercegovine mora biti poštivanje vrijednosti ljudskih prava, obraćajući se na generalnoj debati 76. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku.
Bosnu i Hercegovinu potresa jedna od najvećih političkih kriza nakon završetka rata 1995. godine, izazvana intervencijom bivšeg Visokog predstavnika Valentina Inzka u Krivični zakon BiH, čime je postalo kažnjivo nijekanja ratnih zločina i veličanje ratnih zločina. Na takvu intervenciju Visokog predstavnika političari u BiH su različito reagirali, a čelnik vladajuće partije iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik zaprijetio je odcjepljenjem od BiH.
Kriza u BiH se razvijala od ranije između ostalog i zbog polemike oko izmjena Izbornog zakona BiH.
Susjedna Hrvatska i stranke bosanskohercegovačkih Hrvata traže promjenu Izbornog zakona do izbora 2022. kojima bi se, onemogućilo da neki Hrvati budu izabrani u vlast uz podršku brojnijih Bošnjaka.
Bošnjačke i građanske stranke pak insistiraju da je primarno potrebno primijeniti presude Evropskog suda za ljudska prava po kojima BiH diskriminira građane koji nisu Hrvati, Srbi ili Bošnjaci jer se ne mogu kandidirati za državnog Predsjedništvo.
Jačanje etničkih politika u BiH
Komšić je rekao da "jačanje etničkih politika u BiH, temeljenih na isključivosti i etno-šovinističkim tendencijama, uz porast vjerskih netrpeljivosti i urušavanje sekularizma u regionu Zapadnog Balkana izaziva veliku zabrinutost", prenijela je novinska agencija Anadolija.
Rekao je kako se u BiH trenutno pokušava nametnuti rasna diskriminacija po osnovu etničkog porijekla nekog čovjeka, prema to predstavlja jedan od oblika rasne diskriminacije kako je to utvrđeno u tački 1. Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije koju su Ujedinjeni narodi usvojili 1966. godine.
Da je ovo još složenija priča, govori nam i taj podatak da nam se pokušava nametnuti, čak i diplomatskim aktivnostima na međunarodnoj sceni, postojanje diskriminacije i nejednakosti građana Bosne i Hercegovine, kroz isticanje etničke pripadnosti dijela građana, tražeći veća prava za etničke zajednice koje susjedne zemlje podržavaju, ali uvijek na štetu temeljnih ljudskih prava. To znači kako se kolektivna prava, koja nisu dijelom međunarodnih pravnih akata, stavljaju iznad ljudskih prava pojedinaca. Dozvolite da konstatujem kako je tako nešto neprihvatljivo u ovom vremenu - rekao je Komšić.
Pored toga, nastavio je, kroz diplomatske aktivnosti raznih aktera traži se dodatna diskriminacija na etničkoj osnovi, kako bi unutar tih etničkih zajednica stvorili atmosferu za proces samoopredjeljenja, sa konačnim ciljem disolucije ili raspada Bosne i Hercegovine i pripajanje dijelova njenih teritorija susjednim zemljama.
Obaveza UN-a je da štiti međunarodni poredak
Komšić je rekao da Ujedinjeni narodi imaju obavezu da štite međunarodni poredak, kroz zaštitu akata međunarodnog prava, a jedan od njih je i Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima.
Ako sama međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini želi odustati od implementacije Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, onda se sa pravom postavlja pitanje - da li je Univerzalna deklaracija uopće potrebna ako je njena implementacija selektivna? Da li je uopće potrebno općenito pričati o zaštiti ljudskih prava ukoliko na konkretnom slučaju Bosne i Hercegovine, gdje Ujedinjeni narodi još uvijek imaju izvršni mandat kroz Ured visokog predstavnika, ne pokažemo primjerom da smo spremni stati iza zajedničkih vrijednosti kao što je zaštita ljudskih prava i jednakost svakog građanina u odnosu na nekog drugog i različitog - rekao je Komšić i dodao:
Uz sve razlike političkih pogleda unutar Bosne i Hercegovine, pa i međunarodne zajednice predstavljene kroz Vijeće za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini koje asistira visokom predstavniku smatram da jedina vodilja daljeg političkog razvoja moje zemlje kao zaloga očuvanja mira i njene budućnosti, mora biti poštivanje vrijednosti ljudskih prava. Svi njeni ljudi, bez obzira na njihov identitet, etnicitet, vjerska opredjeljenja ili odsustvo istih, moraju imati ista prava. U suprotnom ćemo završiti s "orvelovskim društvom" u kojem se prihvaća da su neki, ipak, važniji od drugih, a to uvijek dovodi u opasnost stabilnost jednog društva i podriva mir i sigurnost. Sa ovog mjesta pozivam institucije Ujedinjenih nacija da istraju na vrijednostima zaštite ljudskih prava u svakom segmentu svojih aktivnosti.
Objavljeno: 22. sep 2021
