Otvorene kritike - Javni proglas: Slučaj "Schmidt protiv budućnosti BiH"
Radna grupa za BiH - Pismo O'Brienu: Schmidt da se povuče iz predmeta "Kovačević"
• 25 okt 2024 vijesti-ba, Krug99
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt ne djeluje u skladu s mandatom i demokratskom praksom savremenog svijeta - glasi poruka proglasa intelektualaca i javnih ličnosti Krug 99.
1. Intelektualci, javne ličnosti, akademska zajednica, većina građana, nevladine organizacije, među kojima i Asocijacija nezavisnih intelektualaca - Krug 99, nisu protiv institucije OHR-a, već protiv politike kojom se sprečava demokratska budućnost BiH. Aktuelni Visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, ne djeluje u skladu s mandatom i demokratskom praksom savremenog svijeta. Svojom sveukupnom politikom implementacije civilnog dijela Daytonskog mirovnog sporazuma u BiH, a posebno svojim intervencijama: (a) na izborni zakon u BiH u izbornoj noći (u oktobru 2022,) u korist etnocentričkog, a na štetu građanskog ustavno-političkog uređenja države, (b) suspenzijom ustava FBiH na 24 sata (2023.), (c) suprotstavljanjem presudi Evropskog suda za ljudska prava Slaven Kovačević protiv BiH, Christian Schmidt proizvodi dugoročno ogromnu štetu svim građanima, državi Bosni i Hercegovini, EU i internacionalnoj zajednici.
2. Kao Visoki predstavnik internacionalne zajednice u BiH, Christian Schmidt podržava i zastupa retrogradnu, konzervativnu etnocentričku politiku, kako u vanjsko-političkim tako i u unutar bosanskim političkim odnosima, a u kolaboraciji sa etnocentrističkim vlastima. Zbog toga on mora biti zamijenjen.
3. Christian Schmidt, kao Visoki predstavnik, politikom etnocentrizma u BiH vodi građane, stanovništvo BiH, u međusobni politički izolacionizam, diskriminaciju, segregaciju, političku i ustavno-pravnu nejednakost, međusobno nepovjerenje, s jedne, kao i u bosnoskepticizam, s druge strane: (a) u sumnju građana u mogućnost ustavno bolje BiH, (b) u bilo kakvu demokratsku budućnost države, bolji i perspektivniji život građana.
4. Budući da se presudom Evropskog suda S. Kovačević protiv BiH ukida ustavno-pravna i politička diskriminacija u aktuelnom Ustavu BiH, suprotstavljanjem ovoj presudi, Christian Schmidt u BiH djeluje antievropski, zaustavljajući BiH i njene građane ka savremenim demokratskim standardima, ka pravnoj i političkoj jednakosti građana država Evropske Unije.
5 Christian Schmidt proizvodi euroskepticizam kod građana, stanovništva BiH, prema nužnosti jačanja i obaveznosti zapadnih vrijednosti u BiH: (a) stvara besperspektivnost građanima BiH; (b) ukida njihovu nadu da će bilo kada postati dio građanstva EU; (c) relativizira napore organa vlasti BiH u ispunjenju uvjeta za ulazak BiH kao države u EU, bilo kada.
6. Svojim miješanjem u odluke Evropskog suda u presudi S. Kovačević, Christian Schmidt: (a) vrši politički pritisak na Sud; (b) proizvodi skepticizam prema Sudu; (c) stvara percepciju da taj Sud donosi presude pod političkim pritiskom, u konkretnom slučaju njegovim, kao visokim internacionalnim političkim autoritetom, te političkim pritiskom Hrvatske kao članice EU.
7. Nije više nikakva misterija da Christian Schmidt u BiH provodi i prema BiH vodi velikodržavne, hegemonističko-neokolonijalističke političke agende Hrvatske i Srbije, te više djeluje kao njihov tajni visoki predstavnik, nego kao Visoki predstavnik internacionalne zajednice.
8. Kao visoki predstavnik Hrvatske, Christian Schmidt, promjenama izbornog zakona u BiH : (a) vrši etničku teritorijalizaciju FBiH, čime stvara političke izborne osnove ponovne uspostave trećeg, Hrvatskog entiteta u BiH; (b) uvodi etničku diskriminaciju nejednakosti biračkog glasa Bosanskih Hrvata u odnosu na birački glas Bošnjaka, itd.
9. Kao visoki predstavnik Srbije u BiH, Christian Schmidt: (a) ne poduzima mjere u skladu sa svojim ovlaštenjima protiv odgovornih predstavnika organa vlasti Republike Srpske za iredentizam i separatizma; (b) ne reagira na Deklaraciju Svesrpskog sabora kao antibosanskom i antidejtonskom pravnom dokumentu.
10. Cristian Schmidt se ne protivi presudi Slaven Kovačević, kao i prema pet prethodno donesenih presuda protiv BiH iste važnosti, zato što je pravno, sa aspekta ljudskih prava, neosnovana. On ne spori da je ustav BiH diskriminatoran po pitanjima iz presude. Ali, on plaši Evropski sud za ljudska prava opasnostima koje mogu nastupiti njenom implementacijom, što je nespojivo sa smislom suda.
11. Suprotstavljanjem presudi Evropskog suda S. Kovačević protiv BiH, Christian Schmidt indirektno ukida sve njegove presude donesene protiv ustavne diskriminacije građana u BiH, odbacuje da presude moraju imati konkretne posljedice, proglašava ih štetnim po BiH. On time: (a) dovodi u pitanje sve već punopravne presude Evropskog suda protiv etničke političke i ustavne diskriminacije ljudi u BiH; (b) održava političke i ustavno-pravne nejednakosti građana sadržane u aktuelnom Ustavu BiH; (c) štiti i zamrzava sve tekovine dva UZP-a protiv BiH; (d) izjednačava branioce BiH i agresore na BiH; (e) zamrzava, na ko zna koliko dug period, bosansko ratno političko uređenje; (f) toleriše, promovira, priziva političke ucjene i nasilje u unutarnjim političkim odnosima kod bosnofobičnih političkih snaga.
12. Države članice PIK-a nemaju konsenzus o učešću Cristiana Schmidta na Evropskom sudu protiv prvostepene presude Slaven Kovačević protiv BiH.
PRIKLJUČITE NAM SE!
Navedo je u saopćenju.
Objavljeno: 25 okt 2024 vijesti-ba, Krug99
Radna grupa za BiH - Pismo O'Brienu: Schmidt da se povuče iz predmeta "Kovačević"
• 21 okt 2024 vijesti-ba, Radna grupa za BiH
Grupa Bosanaca i Hercegovaca i Amerikanaca porijeklom iz BiH pod nazivom "Radna grupa za BiH", koja okuplja bh. i strane intelektualce i aktiviste, uputila je pismo pomoćniku državnog sekretara SAD-a za Evropu i Evroaziju Jamesu O'Brienu kao reakciju na, kako su naveli, djelovanje visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta u vezi s presudom u "predmetu Kovačević protiv Bosne i Hercegovine".
Mi, Radna grupa za Bosnu i Hercegovinu, koju čine osobe koje su preživjele genocid i zagovornici, formalno Vas molimo da obratite pažnju na nedavne poteze Christiana Schmidta, visokog predstavnika u BiH. Schmidt je intervenisao, uz navodnu podršku američkog ambasadora u BiH, što je bio neprimjeren pokušaj da se poništi odluka Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) u predmetu 'Kovačević protiv Bosne i Hercegovine' - navode članovi ove grupe u pismu upućenom O'Brienu.
Napominju da je u predmetu Kovačević Sud utvrdio da zbog "kombinacije teritorijalnih i etničkih uslova", podnosilac žalbe ne može glasati za kandidata po svom izboru za Predsjedništvo BiH i Dom naroda BiH. Ova ograničenja predstavljaju "diskriminatorno postupanje u suprotnosti sa Članom 1., Protokola 12".
Sud je utvrdio da postojeći izborni sistem u BiH jača 'etničke podjele u zemlji i potkopava demokratski sistem'. Predmet Kovačević se tiče ostvarivanja prava na glasanje kao stuba demokratije - poručuju iz Radne grupe za BiH te podvlače da je presuda u predmetu Kovačević u skladu s prethodnim nalazima Suda "da su Ustavom BiH kršena temeljna ljudska prava zacrtana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima".
Članovi Radne grupe u pismu u koji je Fena imala uvid, naglašavaju da Ustav BiH daje pravo kandidovanja za najvišu političku funkciju u zemlji isključivo pripadnicima tri konstitutivna naroda - Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. U predmetu Sejdić-Finci protiv BiH, Sud je utvrdio da je uskraćivanje prava Roma i Jevreja da se kandiduju na izborima za te funkcije "diskriminatorsko" i predstavlja kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima. Sud je obrazložio da, iako se koncept "konstitutivnih naroda" možda činio neophodnim za okončanje brutalnog sukoba obilježenog genocidom, "diskriminacija temeljena isključivo na rasnoj pripadnosti osobe objektivno se ne može opravdati u današnjem demokratskom društvu".
Slično tome, kako podsjećaju iz Radne grupe, ako se neko ne izjasni kao pripadnik jednog od tri konstitutivna naroda, nema pravo kandidovanja na izborima za navedene dužnosti.
U predmetu Zornić protiv BiH, Sud je također presudio da je takva nepodobnost diskriminirajuća. Sud je, podvlače iz Radne grupe, insistirao da "nakon više od osamnaest godina od završetka tragičnog sukoba više ne može postojati nijedan razlog za zadržavanje osporenih ustavnih odredbi". Sud je očekivao da će se demokratski dogovori postići bez daljnjeg odgađanja te je insistirao na tome da se svaki građanin BiH ima pravo kandidovati na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda bez diskriminacije na temelju etničke pripadnosti.
S obzirom na dosljednu prirodu ovih presuda, predlažemo da visoki predstavnik, umjesto da intervenira u nastojanju da ospori presudu u predmetu Kovačević, treba provoditi presude Evropskog suda za ljudska prava kako bi se unaprijedili ljudska prava, demokratija i vladavina prava u BiH. Neprovođenje presuda Suda ne samo da odgađa potrebne demokratske i ustavne reforme, već isto tako udovoljava etnonacionalističkim interesima i jača etničke podjele koje bi mogle dovesti do budućih sukoba - upozoravaju iz Radne grupe.
Apeluju na Sjedinjene Američke Države da podrže očekivanja Evropskog suda za ljudska prava da BiH pređe u demokratsko društvo u kojem se poštuju ljudska prava i vladavina zakona. Takve demokratske i ustavne reforme su, kako ocjenjuju, neophodne za pristupanje BiH Evropskoj uniji.
U tom smislu, bilo bi važno da Sjedinjene Američke Države kao članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, ali i ostale članice Upravnog odbora savjetuju visokog predstavnika da se povuče iz sudjelovanja u predmetu Kovačević protiv BiH - poručili su iz Radne grupe za BiH.
Evropski sud za ljudska prava je 29. augusta 2023. godine donio presudu u predmetu Kovačević protiv Bosne i Hercegovine, koji se odnosi na pravo glasa građana BiH koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici "konstitutivnog naroda" u BiH na parlamentarnim i predsjedničkim izborima na državnom nivou.
Kovačević se Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu žalio navodeći da mu je ugroženo aktivno biračko pravo jer kao neko ko živi u entitetu Federacija BiH može da glasa isključivo za Hrvata i Bošnjaka kada bira članove Predsjedništva BiH.
Sud je presudio da su prava Slavena Kovačevića prekršena.
Zahtjev za preispitivanje presude BiH je podnijela tom sudu 5. oktobra prošle godine, a žalbu su uputile vršiteljice dužnosti agentica BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava Monika Mijić i Jelena Cvijetić. Veliko vijeće to suda će odlučivati o žalbi BiH kada će biti donesena i konačna odluka.
Objavljeno: 21 okt 2024 FENA vijesti-ba, Radna grupa za BiH
