Slučaj "Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine": Za sutra je zakazana rasprava pred Velikim vijećem
• Pred Velikim vijećem Evropskog suda za ljudska prava za sutra je zakazana rasprava u slučaju Slaven Kovačević protiv BiH, gdje je ranije utvrđeno da su apelantu prekršena prava
• 19 nov 2024 oslobodjenje-ba, Amela Lončarić
Za sutra je zakazana rasprava pred Velikim vijećem (sastoji se od 17 sudija) Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu u slučaju Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine.
Podsjećamo, ESLJP je krajem augusta prošle godine donio presudu prema kojoj su Kovačevićeva prava prekršena i utvrđeno je da je diskriminisan. Kovačević (izjašnjava se kao pripadnik Ostalih) Sudu se žalio na to da mu je ugroženo aktivno biračko pravo i da kao neko ko živi u Sarajevu, u FBiH, može da glasa isključivo za Hrvata i Bošnjaka kada bira članove Predsjedništva BiH. Sud je potom utvrdio da je aktivno biračko pravo Kovačevića prekršeno, jer mu nije dozvoljeno da zbog etničkog ili teritorijalnog uvjeta na izborima glasa za kandidate za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvo BiH koji bi na najbolji način štitili njegove interese.
Sud, također, navodi da trenutni politički sistem koji preferira etničku pripadnost ugrožava demokratiju, te da bi BiH trebala preći sa sistema etničkog predstavljanja na sistem građanskog političkog predstavljanja. U tom smislu, prilikom korištenja aktivnog biračkog prava, bilo čija etnička pripadnost kao glasača ne može se i ne smije koristiti, jer se time direktno podriva demokratija. Presudom je konstatovano da je Predsjedništvo BiH državna institucija i da bi svi građani morali imati pravo da biraju sve članove Predsjedništva, a da bi se ta diskriminacija otklonila, nužno je imati jednu izbornu jedinicu prilikom izbora članova Predsjedništva i delegata u državni Dom naroda.
Zahtjev za preispitivanje presude BiH je podnijela Sudu 5. oktobra prošle godine, a žalbu su uputile v. d. agentica BiH pred ESLJP-om Monika Mijić i Jelena Cvijetić, koje su žalbu temeljile na izdvojenom mišljenju sutkinje Gabriele Kucsko-Stadlmayer iz Austrije.
Harun Išerić, viši asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, kaže za Oslobođenje da se suština presude ogleda u tome da građani naše zemlje ne smiju biti prisiljeni da glasaju po etničkim kriterijima.
Dakle, nijedan građanin ne smije biti primoran da glasa isključivo za kandidate zbog njihove etničke pripadnosti. U zaključku, građanima BiH, bez obzira gdje žive, mora biti omogućeno da biraju Bošnjaka ili Hrvata ili Srbina ili Ostalog za člana Predsjedništva ili Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, naglasio je Išerić.
Zbog sadašnjeg izbornog zakonodavstva u našoj zemlji, ESLJP je zajedno sa odlukom u slučaju Kovačević donio šest presuda protiv BiH, a Ustavni sud BiH jednu. U svim dosadašnjim presudama Sud je naveo kako je država dužna da ukine diskriminatorske odredbe u Ustavu i Izbornom zakonu BiH, što do danas nije urađeno.
Ako Veliko vijeće Suda u Strasbourgu donese presudu identičnu onom Vijeća, za očekivati je da presuda u predmetu Kovačević bude dodana u grupu predmeta Sejdić i Finci, gdje je čeka sudbina ostalih sudskih odluka u ovoj grupi predmeta: iščekivanje političkog dogovora u Parlamentarnoj skupštini BiH o amandmanima na Ustav BiH. Ono što će dati na njenom značaju jeste činjenica da će je donijeti sudska formacija Velikog vijeća, čije su presude najautoritativnije. U svakom slučaju, izvršenje presuda ESLJP-a, posebno u slučajevima u kojima se traži donošenje generalnih mjera - promjene propisa (zakona i Ustava) i prakse, posebno one koja je duboko ukorijenjena u pravnom sistemu države članice Vijeća Evrope (VE), donošenje propisa, odnosno uređenje određenog pitanja, može predstavljati dugotrajan i iscrpan proces. Taj proces se provodi pod nadzorom Komiteta ministara VE koje samostalno donosi odluku o tome da li je neka presuda izvršena ili nije, pojašnjava Išerić.
Profesor ustavnog prava Nurko Pobrić kaže za naš list da će, ako presuda bude potvrđena, to biti još jedna u nizu presuda koje nisu provedene još od 2009. godine, a prva je bila Sejdić-Finci.
Logično bi bilo zaključiti da i ova, ako bude potvrđena, neće biti provedena i to je nekako logično očekivanje. Ali, čuda se dešavaju, ističe Pobrić.
Osvrćući se na neprovođenje presuda ESLJP-a, naš sagovornik kaže da tu postoji očita neodgovornost ljudi koji su na vlasti, odranije pa do sada.
Međutim, ne provode se one tako brzo ni u nekim drugim zemljama, ali je još teža situacija u pogledu neprovođenja presuda Ustavnog suda BiH. To je nešto što se približava anarhičnom stanju - provodi se ono što se hoće, a ne ono što se mora. Neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH je krivično djelo, ali je pitanje ko je izvršilac. Kad je u pitanju pojedinac, nije problem. Ako odluku suda mora da izvrši parlament, treba da donese zakon koji je oglašen neustavnim, kako ćete onda krivično goniti čitav parlament i to se postavlja kao faktički problem, a pravosuđe još nema ustanovljenu sudsku praksu ni u naznakama, zaključuje Pobrić.
Inače, ovaj slučaj prate brojne kontroverze i zavrzlame, a jedna od njih je da se Kovačević ranije različito izjašnjavao, kao Hrvat i kao Srbin. Kako su mediji pisali, kada se izjašnjao kao Hrvat, Kovačević je uz bh. stekao i državljanstvo Hrvatske, zbog čega je ESLJP pozvao Hrvatsku da se uključi u slučaj Kovačević s ciljem njegove zaštite, jer ima hrvatsko državljanstvo.
Marina Pendeš, delegatkinja HDZ-a u državnom Domu naroda, prilikom gostovanja u jednoj TV emisiji, između ostalog je kazala kako Kovačevića, koji je savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, treba krivično goniti.
Kao osoba koja se nekad izjašnjava kao Srbin, nekad kao Hrvat, zar to nije manipulacija? Šta je to? To je krađa identiteta, to je lažno predstavljanje i to treba krivično goniti, poručila je.
Veliki problemi
Šef bh. diplomatije Elmedin Konaković se, pak, nada potvrđivanju presude.
Prvo ću da kažem da dajem snažnu podršku cjelokupnoj ideji i priči o tome kako bi presuda Kovačević, nadam se, bila potvrđena. Ona bi trebala još jednom potvrditi da BiH trebaju nužne reforme i da BiH nije uređena u skladu s EU standardima, da se mora ići ka građanskom, a reducirati ovo etničko koje BiH očito pravi velike probleme.
Nadam se da će presuda biti potvrđena, jer je očito da se radi o diskriminaciji, kao i u prethodnim presudama koje su potvrdile najveći stepen diskriminacije na prostoru Evrope i svijeta, jer ljudi ne mogu zbog nepripadnosti određenim etničkim grupama ostvarivati svoja aktivna i pasivna biračka prava, rekao je on.
Objavljeno: 19 nov 2024 oslobodjenje-ba, Amela Lončarić
