Primorac trasirao promjene - Hercegovac autor čistke u USAID-u zbog kontroverznih projekata, uključivo BiH
Ko je Trampov Hrvat koji stoji iza gašenja USAID: Tražio je da se Srbija kazni a povezan je i sa kontroverznim "projektom 2025"
• Jedan od ključnih ljudi iza konzervativne vizije USAID-a je Max Primorac, utjecajni američki Hrvat hercegovačkog podrijetla i bivši zamjenik administratora USAID pri završetku prvog Trumpova mandata
• 05 feb 2025 vecernji-ba, Zoran Krešić
Administracija Donalda Trumpa pokrenula je temeljitu reformu Agencije za međunarodni razvoj (USAID), institucije koja je izvorno zamišljena kao ključni instrument američke međunarodne pomoći, ali se tijekom godina pretvorila u alat ideološke agende ljevice, piše Večernji list BiH. USAID, osnovan 1961. za vrijeme administracije Johna F. Kennedyja, prvotno je imao cilj poticanja ekonomske stabilnosti i borbe protiv komunizma, no pod administracijama kojima su upravljali "demokrati" sve je više postajao platforma za financiranje globalnih inicijativa koje su povezane s realiziranjem novih ideoloških politika, a mnogo manje s izvornom idejom. Ova agencija, umjesto da potpomogne ekonomski razvoj i stabilnost, danas služi kao politički alat za nametanje zapadnih ideoloških vrijednosti zemljama koje ovise o američkoj pomoći. Financirajući projekte koji potiču promicanje LGBTQ+ prava, rodne ideologije i klimatskog aktivizma, a u BiH i izbornih reformi, pa i energetskih projekata bliskih određenim lobijima, USAID se udaljio od svoje izvorne misije te se pretvorio u instrument geopolitičkog preodgajanja.
USAID promašio misiju
Jedan od ključnih ljudi iza konzervativne vizije USAID-a je Max Primorac, utjecajni američki Hrvat hercegovačkog podrijetla i bivši zamjenik administratora USAID-a pri završetku prvog Trumpova mandata. Primorac je trenutačno analitičar u The Heritage Foundationu, moćnom konzervativnom think tanku, koji je pripremio Projekt 2025. - plan za reformu američke vlade. Njegova analiza, predstavljena u Poglavlju 9 Projekta 2025., donosi sveobuhvatne preporuke za povratak USAID-a njegovoj izvornoj svrsi, prije svega, privremenoj humanitarnoj pomoći i poticanju ekonomske samodostatnosti umjesto stvaranja trajne ovisnosti i financiranja ideoloških projekata. Primorac naglašava da je ključno osloboditi USAID od dominacije nevladinih organizacija koje koriste američka sredstva kako bi promovirale vrijednosti koje nisu u skladu s nacionalnim interesima SAD-a. Prema Primorčevoj analizi, USAID se pod administracijom Joea Bidena preusmjerio na financiranje projekata koji nemaju nikakve veze s ekonomskim razvojem ni humanitarnom pomoći, već služe za promoviranje progresivne agende. Među projektima koji su izazvali najviše kontroverzi nalaze se milijunske donacije za promicanje rodne ideologije, LGBT aktivizma i klimatskih politika koje potiskuju fosilna goriva umjesto da potpomognu energetski razvoj u zemljama u razvoju. Financiranje projekata, poput 70.000 dolara za DEI mjuzikl u Irskoj, 47.000 dolara za transrodnu operu u Kolumbiji, 2 milijuna dolara za LGBT aktivizam u Gvatemali te 6 milijuna dolara za turizam u Egiptu samo su neki od primjera kako USAID rasipa sredstva američkih poreznih obveznika. Trumpova administracija odlučna je u vraćanju USAID-a njegovim pravim ciljevima, a planirane reforme uključuju smanjenje proračuna na razinu prije pandemije, eliminaciju financiranja progresivnih ideoloških programa, ukidanje Diversity, Equity and Inclusion (DEI) politika te obnovu konzervativnih vrijednosti kroz pro-life politike. Posebna pozornost bit će posvećena jačanju antikineskih strategija kroz ulaganja u slobodna tržišta i digitalnu sigurnost kako bi se suzbio kineski utjecaj u zemljama u razvoju. USAID će također smanjiti financiranje UN-a i SZO-a, dviju institucija koje su se pokazale netransparentnima i politički pristranima. Glasnogovornica Karoline Leavitt naglasila je kako su pojedini projekti USAID-a, poput financiranja DEI programa u Srbiji, klasičan primjer zloupotrebe novca američkih poreznih obveznika. Prema njezinim riječima, USAID je "godinama bio izvan kontrole, trošeći milijarde dolara na sumanute i politički motivirane projekte umjesto na stvarnu pomoć". Kao dio temeljite revizije planira se smanjenje financiranja UN-a i SZO-a, institucija koje su se pokazale netransparentnima i neučinkovitima u upravljanju globalnim krizama. Revizijom su otkrivene sumnjive isplate, poput 50 milijuna dolara za "kondome u Gazi", koje su obustavljene tek nakon neovisne provjere. Ove mjere imat će dalekosežan utjecaj na smjer međunarodne pomoći, uklanjajući projekte koji služe kao politički alat globalističkih organizacija.
Projekti u BiH
USAID je financirao brojne projekte u Bosni i Hercegovini, no mnogi od njih bili su usmjereni na nevladine organizacije, "demokratizaciju" i LGBTQ+ inicijative umjesto na ekonomski razvoj. USAID je financirao i izradu studije vezane uz Južnu plinsku interkonekciju. Trumpove reforme značit će prekid donacija i preusmjeravanje sredstava prema projektima koji donose stvarne ekonomske koristi. Fokus će biti na projektima koji podupiru privatni sektor, ekonomski rast i jačanje trgovinskih odnosa sa SAD-om umjesto na stvaranje trajne ovisnosti o stranoj pomoći. Trumpova administracija, uz The Heritage Foundation i konzervativne stručnjake poput Maxa Primorca, priprema temeljitu rekonstrukciju USAID-a kako bi se smanjila birokracija i netransparentno trošenje, povezao međunarodni razvoj s američkim interesima, ukinula progresivna ideološka agenda i ojačala ekonomska strategija protiv Kine. Max Primorac naglašava da je USAID izvorno zamišljen kao alat za pomoć i razvoj, ali je pod Bidenovom administracijom postao sredstvo za globalni ideološki inženjering. Njegova analiza u Projektu 2025. već se operacionalizira za povratak USAID-a u skladu s konzervativnim vrijednostima američke javnosti, pa će se fokusirati isključivo na projekte koji podržavaju ekonomski razvoj i geopolitičku stabilnost.
Objavljeno: 05 feb 2025 vecernji-ba, Zoran Krešić
Ko je Trampov Hrvat koji stoji iza gašenja USAID: Tražio je da se Srbija kazni a povezan je i sa kontroverznim "projektom 2025"
• Prema pisanju mnogih hrvatskih i bosanskih medija, Maks Primorac, lobista i istraživač koji je radio za brojne trustove mozgova u Americi, jedan je od glavnih ljudi koji stoji iza reforme USAID-a, odnosno njegovog defakto ukidanja
• 07 feb 2025 nova-rs, NovaRs
Administracija predsednika Donalda Trampa od polovine januara najavljuje značajne promene u mnogim sferama političkog i geopolitičkog delovanja Sjedinjenih Američkih Država, a jedna od njih je i reforma Agencije za međunarodni razvoj (USAID).
Agencija za međunarodni razvoj (USAID) osnovana je kao ključni instrument američke geopolitike u okviru međunarodne pomoći, sa ciljem podsticanja ekonomske stabilnosti i borbe protiv SSSR-a, odnosno samog komunizma.
USAID je osnovao Džon F. Kenedi, a tokom decenija rada finansirao je brojne projekte širom sveta. U kontekstu aktuelne reforme, pretočene u "Projekat 2025", dokumentu koji su sastavili ljudi bliski Trampovoj administraciji, a koji je izazvao brojne reakcije, posebno se ističe Maks Primorac, Hrvat poreklom iz Hercegovine.
Hrvatski T portal navodi da je Primorac već u prethodnom Trampovom mandatu u Beloj kući radio na reformi USAID kao jedan od njegovih najviših funkcionera i dodaje da mediji u BiH pišu da je blizak Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ), a neki u Hrvatskoj ga povezuju i sa premijerom Andrejem Plenkovićem.
Tokom prethodnog mandata Donalda Trampa, Primorac je bio visoki zvaničnik zadužen za reviziju agencije i službenika u okviru redovne reforme USAID-a. Pretpostavlja se da je upravo on značajan autor i inicijator reforme USAID-a predviđene kontroverznim "Projektom 2025", piše Radio Sarajevo.
Maks Primorac je analitičar za The Heritage Foundation, organizaciju koja je pripremila ovaj dokument.
Šta donosi reforma USAID-a prema Primorčevim smernicama?
Kako Primorac navodi u jednom od poglavlja "Projekta 2025", "pod Trampovom administracijom, USAID se fokusirao na okončanje potrebe za stranom pomoći, stavljajući zemlje na put ka samoodrživosti. Agencija je restrukturisana kako bi odražavala ovaj strateški pristup razvoju, pojednostavila procedure nabavke i diverzifikovala bazu partnera, povećala nagrade za lokalne organizacije i poboljšala interno upravljanje".
Međutim, prema njegovim tvrdnjama, "Bajdenova administracija je deformisala agenciju, tretirajući je kao globalnu platformu za sprovođenje političke i kulturne agende u inostranstvu, koja promoviše abortus, klimatski ekstremizam, rodni radikalizam i intervencije protiv percipiranog sistemskog rasizma. Odbacila je decenijama dvostranački konsenzus o stranoj pomoći i vodila politiku koja je u suprotnosti sa osnovnim američkim vrednostima, antagonizirajući naše partnere u Aziji, Africi i Latinskoj Americi", tvrdi Primorac.
On dalje navodi da je američka pomoć "odvojena od reformi slobodnog tržišta, koje su ključni kamen ekonomske i političke stabilnosti", te da je Bajdenova administracija udružila snage sa globalnim institucijama kako bi "nametnula diktate centralnog planiranja u neviđenim razmerama". Takođe, smatra da su "rasipna povećanja budžeta, koja je tražila administracija i koja je odobrio Kongres, premašila kapacitete USAID-a da odgovorno troši sredstva", čime je američka strana pomoć, prema njemu, "pretvorena u masivan i otvoren globalni program koji koristi i finansira progresivna levica".
Ključni ciljevi reforme
U daljoj analizi, Primorac ističe da bi konzervativna administracija trebalo da smanji globalni otisak USAID-a, vraćajući budžet agencije na nivo iz 2019. godine, pre pandemije koronavirusa. Takođe, navodi da bi trebalo "deradikalizovati" programe i strukture USAID-a i nadograđivati konzervativne reforme koje su bile pokrenute tokom Trampovog mandata.
Kao glavne prepreke i probleme reforme, Primorac navodi: usklađivanje strane pomoći sa spoljnom politikom Sjedinjenih Država, suočavanje sa kineskim ekonomskim usponom, klimatske promene, diverzitet, jednakost i inkluzivnost.
Posebno ističe potrebu za refokusiranjem "rodne jednakosti na žene, decu i porodicu", umesto onoga što naziva "brisanje ženstvenosti kroz politike i prakse pola i roda Demokratske partije". Takođe, dodaje i potrebu za zaštitom života u misijama, kao i očuvanjem verskih sloboda.
Šta je pisao o Srbiji
Inače, Primorac je prošle godine napisao članak za Hil, zajedno sa Gordanom Akrapom, a u kojem je kritikovao srpske vlasti zbog veza sa Rusijom.
"Nijedna akcija Rusije ne bi bila moguća, međutim, bez podrške njenog regionalnog zastupnika Srbije, koja ostaje privržena ideologiji Velike Srbije koja je uzrokovala nasilni raspad bivše Jugoslavije. Srbija je nedavno organizovala 'Svesrpsku skupštinu', tvrdeći da je 'srpski narod jedinstvena celina'. Ovo je kopija Putinove doktrine ruskog sveta, koja opravdava agresiju protiv zemalja u kojima živi ruska manjina. Ovo predstavlja direktnu pretnju za susede Srbije, u kojima žive srpske zajednice u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Kosovu i Severnoj Makedoniji. Srpski šovinizam je naterao muslimanske lidere Bosne i Hercegovine da obnove stare odnose sa Islamskom Republikom Iran, izdaju pro-Hamasove izjave i ugoste iranskog ministra spoljnih poslova. Srpska pravoslavna crkva, igrajući istu destruktivnu ulogu kao i njen ruski pandan, pojačava ove podele. Decenijama su Evropa i SAD nastojale da pomognu Srbiji da uđe u 21. vek. Samo SAD su joj pružile pomoć od preko milijardu dolara. Vreme je da se prizna da je taj napor propao i da se Beograd kazni za svoje mahinacije", navedeno je u članku.
Tražio je i da EU kazni Srbiju.
"Srbija još uvek nije uvela sankcije Rusiji, kao što je to uradila Evropa, već je nedavno potpisala sporazum o slobodnoj trgovini sa Komunističkom Kinom. Njeni labavi imigracioni zakoni omogućili su teroristima da kontrolišu operacije krijumčarenja ljudi u Evropu. Dokle god ne promeni svoj kurs, Evropska unija bi trebalo da ukine Srbiji bezvizni režim za putovanje u ostatak Evrope", navodi se u članku.
Šta je pisao o Bosni
O Primorcu su hrvatski mediji prvi put detaljnije pisali 2017. kad je Institut za stabilizaciju i tranziciju (IST), think-tank u kojemu je tada radio, objavio analizu o stanju u Bosni i Hercegovini, u kojoj dramatično upozorava na to da bi kriza u toj zemlji mogla dovesti i do oružanih sukoba.
Kako je T portal tada pisao, u studiji pod nazivom "Propala država u srcu Evrope", koja je izazvala veliko zanimanje javnosti, navodi se da su ključni problemi Bosne i Hercegovine "srpski separatizam i bošnjački unitarizam" i da rešenje leži u formiranju trećeg entiteta i organizovanju zemlje kao federacije tri etničke republike.
Studija je bila nepotpisana, odnosno autor je bio "neimenovani gostujući saradnik", što je bilo prilično neobično jer su svi ostali radovi koji su tamo objavljeni uredno potpisani.
"Hrvatski čovek za vezu sa Trampom"
Na sajtu Ko je ko u hrvatskoj nauci Instituta Ruđer Bošković novinari T portala su tada (sajt danas nije dostupan) pronašli da se Primorac školovao na Univerzitetu Čikago, na kojem je stekao titulu magistra međunarodnih odnosa, da bi kasnije doktorirao na Katoličkom univerzitetu Amerike na polju međunarodne politikologije.
Tada se bavio konsaltingom, a jedno vreme bio je i zaposlen i u Stejt departmentu i sarađivao s Univerzitetom Čikago.
Kompanija "Between two rivers", za koju je radio 2017, promoviše poslovne mogućnosti zainteresovanima na područjima poput Iraka, Avganistana, Ukrajine i Balkana.
Jutarnji list je, pak, potkraj 2024. pisao kako je Primorac "naš čovek za vezu s Trampom", koji je, navode, "i premijera Plenkovića spojio s izabranim predsednikom".
Objavljeno: 07 feb 2025 nova-rs, NovaRs
