Ambasador BiH u Njemačkoj Damir Arnaut za Fokus: Amerika je završila s Dodikom, u BiH imaju novi posao
• O dilu s Amerikancima znam puno više nego što javno mogu reći. U SNSD-u su sami sebe kontaminirali. Schmidt ima ključnu podršku Njemačke. Liderima Trojke sam sve rekao o uticaju Vojina Mijatovića i o Sevlidu Hurtiću
• 01 dec 2025 fokus-ba, A.DUČIĆ
Ambasador BiH u Njemačkoj Damir Arnaut u intervjuu za Fokus otkrio je niz zanimljivih detalja o odnosu Sjedinjenih Američkih Država prema Miloradu Dodiku, koji je na putu da postane politički penzioner. Govorio je, između ostalog, i odnosu Njemačke prema visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu, potezu Staše Košarca, djelovanju stranaka Trojke, te o radu Ambasade BiH u Njemačkoj.
:: Kako biste ocijenili kratku posjetu ministra vanjskih poslova Njemačke Bosni i Hercegovini, njegove sastanke i poruke koje je odaslao? Može li se na osnovu ove posjete i poruka ministra Wadephula zaključiti kakav odnos ima Njemačka prema trenutnim političkim prilikama u BiH?
Može u potpunosti jer je cijela posjeta, od simbolike do konkretnih izjava, bila pažljivo dizajnirana upravo da detaljno predoči taj odnos. Bosna i Hercegovina je bila prva stanica na turi šest država Zapadnog Balkana, a prvi sastanak u Sarajevu je bio sa Visokim predstavnikom Schmidtom. To su bile suptilne poruke o prioritetima, kako u cijelom regionu tako i u samoj Bosni i Hercegovini. A potom je ministar Wadephul i jasno iznio njemačku politiku: sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine su strateški njemački interes, podrivanje Daytona neće biti tolerisano, a OHR i Schmidt kao visoki predstavnik imaju čvrstu podršku Berlina. Te poruke su dijelom predočene javno, nakon susreta sa Schmidtom, a još rezolutnije i sa dodatnim detaljima koji sada nisu za javnost i tokom susreta sa članicom Predsjedništva BiH Cvijanović.
Potez Staše Košarca sa nacističkim šljemom osmišljen i koordiniran u vrhu SNSD
:: Šef njemačke diplomatije je podržao OHR i visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta. Je li ova podrška dovoljna za djelovanje visokog predstavnika kao i do sada budući da se uveliko spominje njegov odlazak naredne godine odnosno smanjeno korištenje Bonskih ovlasti. Kakav je Vaš stav po ovom pitanju?
Ta podrška je ključna. Schmidt ne predstavlja Njemačku, ali kao Nijemac i pri tom još uticajan njemački političar, apsolutno je neophodno da ta zemlja svom snagom stoji iza njega. A u kombinaciji sa činjenicom da Njemačka, kao vodeća sila u EU, predvodi tu podršku u saradnji sa drugim EU zemljama i Velikom Britanijom, siguran sam da je i dovoljna. Sve to i još puno toga je vrlo jasnim riječima preneseno gđi. Cvijanović.
Zbog toga nemam dileme da je potez Staše Košarca sa nacističkim šljemom samo tri dana kasnije osmišljen i koordiniran u vrhu SNSD-a kako bi se kontriralo tim porukama i pokušao napraviti razdor između Berlina i Washingtona. Cilj je, naime, prikazati Schmidta kao kontroverznog ili, po njihovim riječima, "kontaminiranog". Reakcija američke Ambasade je pokazala da su sami sebe kontaminirali, a o pogledima na sve to u Berlinu da i ne govorim. Ukratko, Schmidt ostaje Visoki predstavnik u doglednoj budućnosti, ovdje se niko ne zamara sa špekulacijama o suprotnom ishodu, podrška za OHR kao ključni element Daytona je potpuna, što uključuje i Bonske ovlasti kada je njihovo korištenje potrebno.
:: Budući da imate bogato iskustvo ne samo na političkoj sceni BiH već i u bh. diplomatiji, te da imate odlične kontakte s nizom diplomata, posebno u SAD, možete li dati Vaš stav o posljednjem potezu Ureda za kontrolu stranaca (OFAC) američkog Ministarstva finansija koji se tiče BiH. Dakle, radi se o ukidaju sankcija Miloradu Dodiku, članovima njegove porodice, gotovo svim funkcionerima SNSD-a i nizu drugih povezanih osoba. Riječ je o nesvakidašnjem potezu kojim se u paketu ukidaju sankcije desetinama osoba koje su dospjele na crnu listu pa se postavlja pitanje da li je to rezultat "Dodikovog dila s Amerikancima" ili su urodile plodom ogromna plaćanja lobistima u SAD?
O ovom znam puno više nego što mogu javno reći. Ukratko, rezultat je to dila. Lobisti su pomogli samo u mjeri da prenesu Dodikovu poruku da je on raspoložen da napravi dil, prevashodno s ciljem zaštite njegove porodice i političko-poslovnog kruga. Iz javno dostupnih informacija o putovanjima možete zaključiti kada i s kojim Dodikovim ljudima su se pregovori dešavali. Oni su, naravno, pokušali istrgovati puno više, ali su na kraju dobili samo ovo što su dobili: ukidanje sankcija. I tu treba biti potpuno jasan, to su američke sankcije. Amerika ih uvodi i skida radi sebe. One ne služe da se nekoga kazni ili ponizi, već da se putem njih ishode američki interesi. I to je Amerika u ovom slučaju u potpunosti ostvarila, a Dodik je dobio puno manje nego, recimo, sirijski al-Shaara koji je do jučer bio pod sankcijama zbog ratovanja protiv Amerike a danas posjećuje Bijelu kuću, dok je Dodik politički penzioner.
Amerika je završila sa Dodikom
:: Kako ste doživjeli stavove koji su stizali od visokih zvaničnika SAD u periodu koji je slijedio? Podsjetit ću na izjavu ambasadorice SAD u UN-u sa sjednice Vijeća sigurnosti o tome da su sankcije skinute zbog povlačenja antiustavnih zakona u NSRS te da "SAD više ne vode politiku izgradnje nacija". Nedugo nakon toga senator Grassley upozorio je na to da Dodik očito nije "uočio svoje greške" te da će to SAD pratiti. Nešto slično je izjavio i bivši ambasador u BiH Michael Murphy kazavši u kontekstu ponašanja Dodika da "Trump ne voli biti prevaren".
Ko dobro poznaje Ameriku zna da ta zemlja funkcioniše na principu "OK, what's next?" (šta je iduće). Oni su završili sa Dodikom i već su potpuno fokusirani na posao sa južnom interkonekcijom, koja je stvarni prioritet, dok je Dodik bio dosadna smetnja. Ako se ta dosadna smetnja vrati sada kada se na Zapadnom Balkanu vrši prekonfiguracija strateške energetske politike za narednih 50 godina, a što uključuje i pitanje NIS-a, američka reakcija će ličiti na ono što uradite kada vam nešto zuji oko glave. Nacistički šljem je primjer toga i pokazatelj da Dodik nije shvatio poruku i da nastavlja testirati. Nakon oštre i za njega potpuno iznenađujuće reakcije američke ambasade vidjet ćemo hoće li to i dalje raditi.
:: Uzimajući sve ovo čega smo se dotaknuli u dosadašnjem toku razgovora, kako Vam izgleda trenutna politička scena u BiH i šta se uopće može očekivati do narednih općih izbora? Stranke Trojke, primjerice, poodavno su javno u izjavama isključili saradnju sa SNSD-om koji je krucijalni faktor u državnoj vlasti u svim segmentima. Opozicione stranke SDA i DF agresivno napadaju svaki potez Trojke, možda i više nego poteze SNSD-a i HDZBiH. Mnogo toga je blokirano, ali ni korupcijskih afera čiji su akteri najviši zvaničnici na svim nivoima čini se nikada nije bilo više.
Ja sam o davanju četvrtog delegata, što je SNSD tada učinilo nezaobilaznim, uticaju Vojina Mijatovića, Sevlidu Hurtiću i mnogim temama rekao sve što sam imao reći u novembru i decembru 2022., kako javno tako i u direktnim razgovorima sa sva tri lidera Trojke. Nijedan me nije ozbiljno shvatio. I onda sam otišao raditi ono što jako dobro znam i gdje mogu dati pozitivan doprinos. Istovremeno, nemam strpljenja za kritike onih koji su četvrtog delegata dali četri godine prije toga i sarađivali sa istim strankama i pojedincima.
:: Vratimo se opet na vanjsku politiku. U New Yorku se desio jedan vrlo značajan događaj, otkrivanje spomenika "Cvijet Srebrenice" uz prisustvo najviših zvaničnika BiH na čelu sa članovima Predsjedništva BiH Željkom Komšićem i Denisom Bećirovićem, te bh. ambasadorom u UN-u Zlatkom Lagumdžijom. Vaš stav o ovom događaju? Gledate li ga u kontekstu svega onoga što se u posljednje vrijeme desilo na vanjskopolitičkom planu BiH?
To zaista treba gledati u kontekstu strateški osmišljenih vanjskopolitičkih ciljeva koje je Bećirović postavio na samom početku svog mandata. A nije ih postavio svojevoljno, već kroz konsultacije sa širokim krugom relevantnih ljudi. U tom krugu su bile Majke Srebrenice i one su tražile Rezoluciju i spomenik u UN-u. Bećirović je to uvrstio u kategoriju uspostave globalne kulture sjećanja na genocid u Srebrenici. Kao i sa drugim ciljevima, uključujući vraćanje fokusa na blisku saradnju sa NATO i EU članicama, delegirao je zadatke, ali i pažljivo selektirao individue za ključna mjesta u diplomatskoj mreži. Da pojednostavim, postavio je jasne prioritete i dobro uštiman orkestar.
Njemačka je odlučila da bude sponzor Rezolucije još u novembru 2023. i to na nivou njemačke Vlade, ne samo Ministarstva vanjskih poslova, što pokazuje kako značaj, tako i osjetljivost pitanja. Ogroman je uspjeh što je Srbija tek u aprilu saznala za ovu inicijativu, što je rezultat ne samo dobro uštimanog orkestra, već i Bećirovićeve procjene da je neophodno da taj orkestar bude malobrojan i disciplinovan. Njegova čak tri susreta sa tadašnjim kancelarom Scholzom prije usvajanja Rezolucije su osigurale da Njemačka ostane fokusirana na ovo pitanje, a susreti sa brojnim drugim svjetskim liderima da bude usvojena. Naime, da je glasanje imalo odgođeno što je Srbija pokušavala, a Bećirović doslovno obišao svijet da osujeti, Rezolucija nikada ne bi bila usvojena ili bi u najboljem slučaju bila značajno razvodnjena.
Bundestag više od sat vremena posvetio komemoraciji genocida u Srebrenici
:: Kako biste u najkraćem opisali djelovanje Ambasade BiH u Njemačkoj od momenta vašeg stupanja na ambasdorsku funkciju do danas? Kakvi su planovi za naredni period?
Fokus sam od starta stavio na Bundestag. Ovaj zakonodavni organ ima izuzetan uticaj na kreiranje njemačke vanjske politike, u znatno većoj mjeri nego parlamenti drugih zemalja. A sistem je takav da su gotovo svi ministri istovremeno i članovi Bundestaga. Rezultiralo je to strahovito intenziviranom razmjenom posjeta na najvišem nivou u ove dvije godine, kao i iznimno povećanim profilom Bosne i Hercegovine u njemačkom političkom životu. Zaista smo kao mala zemlja i mala Ambasada iznadprosječno prisutni u tom diskursu.
Ove godine je Bundestag više od sat vremena posvetio komemoraciji genocida u Srebrenici - prvi put u istoriji Njemačke da je godišnjica nekog međunarodnog zločina osim Holokausta bila na dnevnom redu. Na prijemu povodom Dana državnosti BiH, u veleljepnom zdanju Predstavništva pokrajine Sachsen bilo je 14 članova Bundestaga. Puno veće zemlje ne dobiju ni pet na ovakvim prijemima koji su prilika da se puno toga dogovori u relaksiranoj atmosferi. No već idućeg dana sam rekao "OK, šta je iduće" i već se fokusiram na konkretizaciju obrazovne saradnje na polju kulture sjećanja.
Objavljeno: 01 dec 2025 fokus-ba, A.DUČIĆ
