Stolac je hrvatski prostor, Mostar stolni grad Hrvata a Thompsonove pjesme spajaju ljude
• "U Stocu mogu živjeti svi jedni pored drugih, a ja ću ga uvijek doživljavati onako kako sam rekao", kaže Čović
Član predsjedništva BiH i prvi čovjek HDZ-a BiH, Dragan Čović komentirao je za N1 aktualnosti na bh. političkoj sceni. Komentirajući rezultat HDZ-a na lokalim izborima 2016. godine tvrdi da su u HDZ-u zadovoljni rezultatima.
- "Očekivali smo da ćemo u Srednjoj Bosni popraviti rezultat, imamo 18 načelničkih mjesta, možda dobijemo još jedno ili dva nakon glasova iz vana. U Općinskim vijećima imamo većinu, u Srednjoj Bosni brojnost je podijeljena, ali bez predstavnika HDZ-a neće se moći napraviti većina. Mogli smo proći bolje u Busovači, Novom Travniku i Jajcu - ali čekamo glasove iz vana, pa se možda stanje promijeni", kazao je Čović.
Prvi čovjek HDZ-a posjetio je i Stolac, grad koji je u fokusu javnosti nakon lokalnih izbora 3. listopada. Buru je podigla i njegova izjava da je "Stolac hrvatski prostor".
- "Naravno, na neke izjave i aktivnosti treba reagirati. Prema Stocu se ide kao prema potrebi da on padne, kako su govorile prije izbora neke bošnjačke stranke, i neke stranke ljevice. Nezamislivo je da u Stocu, koji ima baštinu na ponos - da mi uoči ulaska u EU imam scene da se kandidat za načelnika tuče, i to neki pokušavaju opravdati", kaže Čović.
Istaknuo je i to da se određeni broj građana pokušavao iz Mostara formalno prebaciti u Stolac, koristeći situaciju da u Mostaru nema izbora. "Incidenti su mnogo više od incidenta, smatra Čović.
- "To je udar na državu. Ako se ne reagira, to će na narednim izborima postati pravilo ponašanja", dodaje uz zaključak: "U Stocu mogu živjeti svi jedni pored drugih, a ja ću ga uvijek doživljavati onako kako sam rekao".
A epilog cjelokupnih događaja?
- "Ja mislim da će država morati dati odgovor. Očekujem da se SIP očituje, jer imaju dovoljno relevantnog materijala. Pravna država mora odgovoriti, moraju se sankcionirati osobe koje su činile to što su činile", izjasnio se Čović.
Dio izbornih mjesta će biti okvalificirani kao valjano završeni, da će na tim mjestima biti priznati rezultati - kazao je. "To će poslati poruku svima onima koji su radili to što su radili, gdje je bilo uništavanja materijala - tamo će se izbori ponoviti".
- "Je li moguće da će osoba koja će danas biti kandidat, koja je proizvela sve probleme moći ponovo biti kandidat. To je neprihvatljiv standard, i to će BiH moći odvesti u krajnost koju nitko ne želi", naglasio je Čović.
Jučer su Stolac posjetili i dužnosnici hrvatske vlade, Božo Petrov i Miro Kovač - koji su se očitovali o svim događajima u Stocu.
- "Razgovarao sam nekoliko puta s našim ljudima u Stocu, sreo sam se s obitelji Raguža koji je još u bolnici, koji je pretrpio teror. Razgovarao sam s građanima Stoca. Želja je da se situacija primiri, da se živi. Od Stoca se ne smije praviti slučaj, o posjeti dužnosnika ne razmišljam, čuli smo s samo kratko telefonom", ispričao je gostujući u programu N1.
Čović je inače pobornik inicijative da se lokalni i opći izbori u naredna dva izborna procesa održe zajedno, jer će to prema njegovom mišljenju olakšati put ka EU, jer bi mandat od četiti godine bio dovoljno dugo razdoblje da se ljudi na vlasti aktivno bave životom i svim pitanjima.
- "Želim ovu ideju poslati na parlamentarnu proceduru, i to bi bilo korisno uraditi, jer šest mjeseci pred izbore sve stavimo u drugi plan", naglasio je Čović. Pojasnio je kako će insistirati na tome da se izgrednici u Stocu kazne, i da je neprihvatljivo da SDA traži alibi za one koji su sudjelovačli u nemirima tijekom izbornog dana.
Za spomenutu incijativu oko izbora, nada se da će se pred parlamentom naći u 11. mjesecu.
Čović je kazao da BiH mora biti federalno uređena zajednica, i to će brzo doći na dnevni red. "U naredne dvije godine moramo promijeniti izborno zakonodavstvo, pitanje Grada Mostara se mora riješiti, slučaj Sejdić-Finci...sve to ima veze s članovima Predsjedništva i to će biti primarni zadatak".
U kojoj mjeri će se naredne dvije godine raditi na EU putu - ostaje da se vidi, jer trenutno BiH je potrebna masa onih ljudi koji žele raditi na tome. "Da bi se Ustav promijenio morate imati dvotrećinsku većinu u oba doma. Među tri konstitutivna naroda je Dom naroda i koncipiran. Potrebne su izmjene Ustava koje će pratiti odluke Ustavnog suda i Suda u Strazburu", pojasnio je.
Što se Republike Srpske tiče - hoće li doći do reorganizacije to odlučuju isključivo građani.
- "Kada budemo razgovarali o tome, moramo uvažavati razmišljanja ljudi na terenu. RS ima jednostavnu strukturu, u FBiH je složenije, pa ćemo vidjeti kako će se to odvijati", kaže Čović.
U Mostaru još nema izbora. Mnogi okrivljuju SDA i HDZ u prvom redu. Dvije vladajuće stranke u FBiH se ne mogu dogovoriti, a kada možemo očekivati rješenje - Čović kaže: Uvjeren sam da se moramo dogovoriti. Da bi se izbori održali - samo trebamo provesti odluku Ustavnog suda. Svakako da mi planiramo do kraja godine, ili do kraja siječnja riješiti odluke Strazbura i Mostara, kako bi se oslobodilo političko djelovanje i približavanje EU putu. Izbori u Mostaru da se održe do kraja godine.
Koliko Srbija i Hrvatska trebaju da se miješaju u odnose unutar BiH?
- "Prvim susjedima ne možete postavljati uvjete. Oni će dati svoje gledište oko ključnih stvari, oni su potpisnici Daytona i to su države u kojima žive narodi koji žive u BiH, dijele državljanstva. Mi moramo preuzeti odgovornost za BiH. Predstavnici stranaka moraju preuzeti odgovornost za BiH i organizaciju života. Sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom držati najvišu razinu suradnje", izjavio je član Predsjedništva BiH za N1.
Objavljeno: 10. okt 2016 | vecernji-ba
Kako je Stolac postao "hrvatski prostor": "Presudilo mi je ime i prezime, bilo je dovoljno to što sam Mustafa"
U zoru, 28. jula 1993. godine, pripadnici Vojne policije HVO-a došli su na vrata kuće Mustafe Dizdara. Naoružani do zuba, odveli su ga, bez ikakvog povoda i objašnjenja, u prostorije nekadašnje Koštane bolnice u Stocu i od tog dana njegov život postaje pakao.
- Presudilo mi je ime i prezime. Bilo je dovoljno to što sam Mustafa - kazao je za Faktor Mustafa Dizdar, prisjećajući se ljeta 1993. godine.
On je samo jedan od oko 3.500 Bošnjaka koji su od maja do oktobra 1993. godine prošli kroz logor "Koštana bolnica", u kojem su pripadnici Vojne policije HVO-a zlostavljali i mučili logoraše. Njih oko 100 nisu uspjeli živi napustiti prostorije nekadašnje bolnice.
- U samo jednoj prostoriji nas je bilo 50 ili 60 sigurno. To su male prostorije. Ne znam ni sam koliko sam dugo bio ovdje. Nisam znao da li je dan ili noć. Ovdje je dosta ljudi ubijeno. Mučili su nas na različite načine. Priključivani smo na struju. Spoje nam napon na uši, pa krv udari na nos, na mozak. Mene su pendrecima tukli, nema čime nisu. Ovo ovdje je moje mjesto, ovaj zid ovdje. Ovdje su me izvodili, okrenutog leđima i raširenih nogu. Onda oni udaraju, od nogu, bubrega, glave - prisjeća se Dizdar, pokazujući nam tačno mjesto na kojem je preživljavao najstrašnije torture.
Nakon "Koštane bolnice", odveden je u zloglasni logor "Dretelj" kod Čapljine, gdje ga je, kako je kazao, čekala samica i nastavak mučenja. Stolački Bošnjaci, odnosno oni koji su preživjeli "Koštanu bolnicu", su uglavnom završavali u "Dretelju". Tako je većinski bošnjački Stolac postao "hrvatski prostor", kako ga je nedavno nazvao predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.
Upravo je Čović prije nekoliko dana poručio da pravnom institutu "udruženi zločinački poduhvat" nije mjesto u Haškom tribunalu ili bh. pravosudnim institucijama. Dizdara i hiljade njegovih sugrađana su, Čovićevom logikom, u logore odvodili, mučili, ubijali i protjerivali pojedinci.
- Oni su se smjenjivali u mučenju. Glavni u grupi je bio jedan Matić, Petar Matić se zvao. On je osuđen simbolično na 2,5 godine zatvora, a toliko je zla napravio ovdje. Boško Bošković, naprimjer, živi normalno u Dubravama dole. Kao i ostali. To je čitav jedan udruženi zločinački poduhvat - kaže Dizdar.
Danas, više od dvije decenije kasnije, zločinci slobodno šetaju ulicama Stoca, sjede u općinskim institucijama, na drugačiji način upravljaju životima žrtava.
- Pravosuđe je nula. Ja sam zajedničku tužbu pokrenuo zbog ovog što se dešavalo u Stocu. Vratio sam se 2003. godine, kada sam obnovio kuću. Viđam ljude koji su činili zločine i sve je nekako na silu. Ja poslovno sa njima radim, ali imam na umu šta su mi uradili. Ja ne mogu izdvojiti niti jednoga od njih da nešto nije uradio i da nije dao doprinos zlostavljanju. Ne postoji niti jedan. Svi su oni učesnici u ovome svemu - ogorčen je naš sagovornik.
Poslijeratni pokušaji da u Stocu dođe do pomirenja između Bošnjaka i Hrvata su uglavnom bili neuspješni. Jedna strana, ona koja je bila odgovorna za zločine, nije bila zainteresirana za to.
- Imao sam nekoliko sastanaka sa njima, kao mir i pomirenje. Međutim, mene je to uvrijedilo. Niko od Hrvata se nije pojavio. Jedino je iz Bijelog Polja došao jedan Hrvat. Niti jedan iz Stoca nije došao. Ja sam im tada rekao: "Dobro, sve je uredu, ali ja ne vidim ovdje niti jednog svog komšiju koji mi je ovo napravio". Niti jedan stranac koji je došao ovdje da me maltretira iz Hrvatske nije znao moje ime i prezime. Jedino je znao onaj moj komšija - kaže Dizdar.
Uprkos svemu, Stolac sve više počinje ličiti na ono što je nekada bio, a sve manje na "hrvatski prostor".
- Oni su skloni preseljenjima. Sami idu. Oni su stalno išli, vijekovima tako. Jednom su mi rekli da su oni dosta godina išli, a da smo mi Bošnjaci sad na red došli da se selimo. Međutim, Stolac se vraća i može postati ono što je nekada bio. Može, ali našom upornošću i našim jedinstvom. Ima toga danas u Stocu. Sve je više omladine. Vidim po djelima koje rade. Ova "Koštana bolnica" će ostati kao spomen kuća zločina koje su napravili - zaključuje Dizdar.
Objavljeno: 24. jun 2017 | faktor-ba
