04. august 1993 - 20 godina od zatvaranja i maltretiranja stolačkih civila
Stolac Lebensraum - Ubij bližnjeg svog!
Objavljeno: 19. jul 2013
Dvadeseta, jubilarna, godišnjica (ili obljetnica) krvavih zločina u Koštanoj bolnici Stolac dolazi u posebno vrijeme. Stočani, i Hrvati i Bošnjaci, sve su umorniji od svojih heroja i viteza i sve su spremniji da osluškuju kroz kakve su patnje tokom rata prošli oni drugi. Koštana bolnica Stolac po tome nosi posebnu simboliku - ona je normalnim je ljudima liječilište a zvirima beštimju mučilište. Ovi zadnji sada samo okreću glavu - a sami sebe pitaju, da niko ne čuje, "do kad ovako?".
Za zločine u Koštanoj bolnici Stolac do sada su osuđeni:
- Niko Obradović na 3 godine zatvora (2009)
- Petar Matić na 2 godine zatvora (2009)
- Ante Krešić na 2 godine zatvora (2007)
- Vlatko Jarak na 1 godinu zatvora (2012)
- Dragan Krešić je u bjekstvu
- a suđenje Veselku i Ivu Ragužu još uvijek traje
U prilogu iz serijala Otisci - 15 godina poslije, rađenog u produkciji XYFilms-a iz Sarajeva, navedene su sudske presude za zločine u Stocu, izrečene do kraja 2007. godine i potresna svjedočenja sudionika pakla iz Koštane bolnice Stolac.
Osim što je trebalo 20 godina da se počne govoriti o zločinima u Koštanoj bolnici Stolac, stolačke Bošnjake zgrozio je i spisak primljenih uposlenika u novom Domu za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i drugih osoba u Stocu. Za njegovatelja u novootvorenom Domu primljen je osuđeni ratni zločinac Ante Krešić. Među 31 primljenim na posao u Domu za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje je i osuđenik za ratne zločine počinjene nad Bošnjacima u tom gradu.
Krešić je član stolačkog HDZ-a, te je posao u Domu dobio premda je osuđivana osoba. Ravnatelj Doma u Stocu Nikica Markić nije želio odgovarati na upite. Ocjenio je sam po sebi da je mučitelj, inače njegov kućni prijatelj, za Dom spreman.
Iako posebna, sa svojom simbolikom, Koštana bolnica Stolac samo je jedan u nizu zvjerstava pred kojima ugledni hrvatski domoljubi u Stocu danas moraju okretati glavu. U Stocu je tokom obrambenog domovinskog rata, na tisućljećnim kulturno-povijesnim raskrižjima, porušeno staro jezgro grada - stara čaršija sa tepom (tržnicom), kulturno-istorijski kompleks Begovina, sve četiri islamske bogomolje (džamije) (Alipašina, Careva, Uzinovićka i Ćuprijska), galerija "Branko Šotra", Turkovića kula, Đulhanumin konak, kompleks Ada i Behmenluk, spomenik graditeljskog naslijeđa visoke kategorije Hamam iz 17. stoljeća, Gradska kafana, gradske cjeline Ćuprija, Podgrad, Zagrad, Uzinovići i mnoge druge građevine koje su plijenile svojom ljepotom ili značajem.
Svoja tisućljećna kulturno-povijesna raskrižja stolački su Hrvati (a bogami i Srbi) vječno zatrovali najbarbarskijim zvjerstvima od kojih će njihovi potomci vječno crvenjeti pred svojim susjedima iliti komšijama. Od srpskih granata ispaljenih sa Hrguda u ljeto 1992. godine izgorio je prelijepi hotel "Bregava", napravljen po projektu vrsnog arhitekte Zlatka Ugljena.
U svojoj stoljećima dugoj istoriji, od Ilira, Grka i Rimljana pa do novijih vremena, Stolac nije zapamtio takva divljaštva i razaranja. Divljački je rušeno i divljački je paljeno sve što se dalo uništiti i vandalizirati. U vrijeme kad se Hrvati Hercegovine najviše razmeću svojim tisućljećnim kulturno-povijesnim raskrižjima - biser Hercegovine razoren je huliganstvom i nekulturom kakvu grad nije vidio u svojoj dugotajnoj povijesti.
Svi Bošnjaci, muškarci, stolačke općine iliti opštine, uhapšeni su i odvedeni u brojna mjesta zatočenja, odakle su deportovani u druge logore po Hercegovini, od Dretelja, Grabovine, Gabele, Heliodroma do Ljubuškog pa dalje u inostranstvo. Prošli su najgore torture i zlostavljanja. Koštana bolnica u Stocu, nekad čuvena po liječenju koštanih oboljenja, 1993. pretvorena je sabirni logor - na vječnu sramotu hrvatskih potomaka u Stocu. Kroz taj sabirni logor prošlo je preko 3.500 ljudi. Mnogi su zvjerski ubijeni. Njihova krv ostaće vječna mrlja na odori svešteničkoj, dobre župe Svetog Ilije Proroka.
U Općini Stolac je ubijeno preko stotinu Bošnjaka. Kroz logore su prošli skoro svi muškarci od kojih mnogi maloljetni dječaci.
izvor: detektor.ba-2020