Kovačević odgovorio Schmitu: Očito nam žele zabraniti demokraciju, visoki predstavnik ide iz laži u laž!
Dokumenti Suda u Strazburu razotkrivaju visokog predstavnika: Schmidt sam tražio da se uključi u predmet Kovačević. Preko Zagreba hitno putuje u London da sa britanskim advokatima priprema rušenje presude
• Dokumenti Suda u Strazburu razotkrivaju visokog predstavnika: Schmidt sam tražio da se uključi u predmet Kovačević. Preko Zagreba hitno putuje u London da sa britanskim advokatima priprema rušenje presude
• Dokument iz Evropskog suda za ljudska prava u Strazuburu potvrđuje da je OHR obmanuo javnost kada je saopćio da je Sud pozvao Schmidta da se obrati kao "prijatelj Suda"
• 12 okt 2024 index-ba
Nakon što je Christian Schmidt gostujući na Face TV govorio i o svom miješanju u slučaju Kovačević pred Sudom u Strazburu oglasio se i sam apelant Slaven Kovačević. Njegovu reakciju prenosimo u cjelosti.
Gledajući nastup Visokog predstavnika na jednom televizijskom kanalu, u vezi predmeta "Kovačević", bez obzira koliko se on trudio da govori "diplomatskim" jezikom, vidno je da on ide iz laži u laž.
Tokom emisije, malo je on "prijatelj suda" malo je "treća strana" govoreći da je to uobičajena praksa, a zapravo se radi o još jednoj laži.
Visoki predstavnici, stvarno, jesu bili pozivani pred Europskim sudom za ljudska prava (ECHR) u svojstvu "amicus curiae" ili prijatelj suda u onim predmetima gdje su Visoki predstavnici nametali određene zakone, pa ih je (ECHR) pozivao da pojasne te nametnute zakone u odnosu na predmete koji su bili u toku.
U konkretnom slučaju "Kovačević" bilo koji od prethodnih ili sadašnji Visoki predstavnik nije, niti je mogao, nametati odredbe Ustava Bosne i Hercegovine koje su osporene u mojoj tužbi, jer je to izvan njegovog mandata, tako da ga ECHR nije pozvao da ponudi mišljenje kao "prijatelj suda" već je on to sam tražio, svojim dopisom putem britanske advokatske kuće, da se pojavi kao "Treća strana" i ponudi mišljenje kako se sadašnji etnički sistem treba zadržati, pa makar to bila i diskriminacija.
Ostaje naravno pitanje, ko plaća tu britansku advokatsku kuću i to je pitanje za PIC i one koji finansiraju rad OHR-a. S druge strane, neću komentirati šta je on ponudio u svome "mišljenju" iako je namjera jasna da se pod američkom floskulom "multietnički karakter" učini paritetna ili jednaka raspodjela vlasti između konstituentnih naroda i time ostanu etničke podjele što je stalni izvor destabilizacije u zemlji, jer ostaje samo još otvoreno pitanje, postoji li takva praksa u bilo kojoj europskoj zemlji, a znamo da ne postoji, jer bi to bilo na štetu ili uzurpaciju demokracije, jednog od tri osnovna načela Vijeća Europe kojeg je naša Bosna i Hercegovina članica.
Zapravo je priča obratna, vraćanje ka demokraciji i odustajanje od etničkih politika, omogućuje nam stabilizaciju odnosa u zemlji. Možda nam Visoki predstavnik i dio internacionalne zajednice žele zabraniti demokraciju jer joj kao fol kao društvo nismo još uvijek dorasli?
Pa zbog toga tražim da kroz zaštitu aktivnog biračkog prava, ostvarimo punu demokraciju, što je osnovni zahtjev moje tužbe (na jeziku ECHR-a se to prevodi kao aplikacija) sa ciljem korekcije samo dva člana Ustava Bosne i Hercegovine koji nam oduzimaju aktivno biračko pravo svim građanima Bosne i Hercegovine, a time i punu demokraciju.
Odgovor na ovo pitanje, ne znam, iako se odgovor sam po sebi nameće, oni nam očito žele zabraniti demokraciju. Naposljetku, nije ovo samo moja priča ili moja stvar, ovo je nešto što se tiče svih nas, iako u narednom periodu očekujem različite udare na mene i moj integritet (znam ko su sponzori takvih aktivnosti), što ću spremno i odlučno dočekati.
Posebno se želim zahvaliti svima vama koji mi priđete na sarajevskim ulicama ili kroz medije, ove društvene ili one pisane i elektronske, kako biste iskazali vašu podršku i date mi dodatnu snagu da na ovom putu istrajem.
Obećavam vam da ću ići do kraja, nije me strah ničega, posebno različitih miševa i njihovih devijantnih formi ili pokušaja da mi naruše ugled putem manipulacija, Visokog predstavnika ponajmanje, jer ovo nije samo moja borba za normalnu i demokratsku državu Bosnu i Hercegovinu, ovo je naša zajednička borba, u kojoj sam ja, samo taj, koji je na prvoj borbenoj liniji u ime svih nas. Idemo do kraja, pa šta košta, neka košta - navodi Kovačević.
Objavljeno: 12 okt 2024 index-ba
Dokumenti Suda u Strazburu razotkrivaju visokog predstavnika: Schmidt sam tražio da se uključi u predmet Kovačević. Preko Zagreba hitno putuje u London da sa britanskim advokatima priprema rušenje presude
• Dokument iz Evropskog suda za ljudska prava u Strazuburu potvrđuje da je OHR obmanuo javnost kada je saopćio da je Sud pozvao Schmidta da se obrati kao "prijatelj Suda"
• 25 sep 2024 istraga-ba, Avdo Avdić
Visoki predstavnik Christian Schmidt ove sedmice putuje u London gdje bi, sa advokatima iz kancelarije Blackstone, trebao dogovarati detalje o rušenju presude Kovačević pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, saznaje IstragaBa. Kako bi prikrio tragove, Schmidt u London putuje preko Zagreba. Nakon toga bi se visoki predstavnik, po povratku, u Bosnu i Hercegovini, trebao sastati sa kadrovima HDZ-a BiH. Sastanci bi trebali biti održani u Čapljini.
IstragaBa u posjedu je dokumenta Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu koji je 16. septembra upućen advokatskoj kancelariji Blackstone iz Londona. U dokumentu je jasno navedeno da je Christian Schmidt tražio da se OHR uključi u predmet Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine.
Potvrđujem primitak vašeg pisma od 13. septembra 2024., u kojem tražite dopuštenje u ime Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu da intervenirate kao treća strana u postupku pred Sudom u gore navedenom predmetu (Pravilo 44. stavak 3. (a) Poslovnik Suda).
Obavještavam vas da vam je predsjednik Velikog vijeća odobrio, u skladu s pravilom 44. stavkom 3. Poslovnika Suda, da podnesete pisane i usmene podneske Sudu u ime Visokog predstavnika. Podnesci se moraju podnijeti na jednom od službenih jezika Suda, engleskom ili francuskom", navedeno je u dokumentu kojeg je potpisao zamjenik registrara Velikog vijeća Johan Calleweart.
Visoki predstavnik će pristati da Evropskom sudu za ljudska prava pruži nezavisne informacije u svojstvu 'prijatelja suda' (Amicus Curiae), kako su visoki predstavnici i ranije činili u mnogim drugim predmetima. To je uobičajena praksa. Visoki predstavnik ne zauzima stranu nego daje svoj doprinos kao konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma kako bi pružio informacije o dejtonskom okviru - saopćeno je iz OHR-a.
Dakle, Sud u svom dopisu advokatskoj kancelariji u Londonu piše da je Schmidt tražio da se uključi u ovaj predmet, dok OHR saopćava da je Schmidt "pristao".
U skladu s Pravilom 44. stavkom 5., predsjednik Velikog vijeća naredio je da vaš podnesci, koji ne smiju biti duži od deset stranica strojopisa, trebaju stići u Sud najdalje do 7. oktobra 2024. godine. S obzirom na prirodu intervencije treće strane, ovi podnesci ne bi trebao uključivati nikakve komentare o činjenicama ili meritumu slučaja, već bi se trebao baviti samo opća načela primjenjiva na odlučivanje o slučaju - navedeno je dokumentu Evropskog suda za ljudska prava.
Kako je rok za dostavljanje odgovora 7. oktobar, visoki predstavnik Christian Schmidt je odlučio da otputuje u London gdje bi trebao usaglasiti detalje sa britanskim advokatima. Da bi prikrio trag, Schmidt je prvo otputovao u Zagreb automobilom, a nakon toga će odletjeti za London.
Neposredno prije Schmidtovog puta u London, u Sarajevu je održana sjednica Vijeća za provedbu mira (PIC). Prema informacijama Istrage, na sjednici PIC-a bila je velika podijeljenost među ambasadorima zemalja članica EU s jedne i Ambasade SAD-a sa druge strane. Amerikanci se, kako saznajemo, nisu protivili da Schmidt "svjedoči" pred ESLJP u predmetu Kovačević, dok su zemlje članice EU i PIC-a bile protiv. Nakon sjednice, Schmidt je odlučio da nastavi sa svojim angažmanom u predmetu Kovačević.
Rasprava pred Velikim vijećem ESLJP zakazana je za 20. novembar ove godine.
Podsjetimo, Evropski sud za ljudska prava je presudio da je Slavenu Kovačeviću, kao biraču i građaninu Sarajeva, uskraćeno pravo da glasa za kandidata za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Sud je konstatirao da je Predsjedništvo BiH državna institucija i da bi svi građani morali imati pravo da biraju sve članove Predsjedništva BIH. Time je, faktički, Sud utvrdio da je, pored etničke diskriminacije, u BiH na snazi i teritorijalna diskriminacija. Da bi se ta diskriminacija otklonila, nužno je imati jednu izbornu jedinicu prilikom izbora članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Presuda je donesena 29. avgusta prošle godine, a za nju je glasalo šestero sudija, dok je austrijska sutkinja Gabriele Kucsko-Stadlmayer izuzela mišljenje.
Upravo na izdvojenom mišljenju austrijske sutkinje kadrovi HDZ-a BiH u Vijeću ministara, predvođeni Borjanom Krišto i Monikom Mijić, temeljili su svoj zahtjev za preispitivanje presude Kovačević.
"Žalba" je upućena 19. septembra 2023. godine, odnosno posljednjeg radnog dana Jelene Cvijetić na poziciji agentice BiH pred Sudom u Strazburu. Dvanaest dana prije nego što je uputila žalbu, aktualni saziv Vijeća ministara BiH je Jelenu Cvijetić imenovao za pravobraniteljicu Bosne i Hercegovine. Ovo je prvi put da Bosna i Hercegovina zatražila preispitivanje bilo koje odluke Evropskog suda za ljudska prava koja se odnosi na izborno zakonodavstvo - odnosno ustavno uređenje.
Nakon žalbe, petočlano vijeće sudija Evropskog suda za ljudska prava prihvatilo je zahtjev bh. agentica i predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto te je predmet Slaven Kovačević protiv BiH proslijedilo Velikom vijeću na razmatranje. Malo vijeće koje je odlučilo da predmet Kovačević proslijedi na preispitivanje Velikom vijeću činile su sudije iz Irske, Slovenije, Andore, Španije i Moldavije. Nakon ovoga sudija iz Slovenije Marko Bošnjak - koji je bio presudan u donošenju odluke o "reviziji" predmeta - postaje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Upravo će on biti predsjednik Velikog vijeća.
Objavljeno: 25 sep 2024 istraga-ba, Avdo Avdić
Sud u Strazburu odgodio sve postupke protiv BiH do odluke u slučaju "Kovačević", Schmidt putuje na Sud da oslabi šanse apelanta
• 23 sep 2024 istraga-ba, Senja Mahinić
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odlučio je odgoditi sve postupke protiv Bosne i Hercegovine, a koji se odnose na kršenje pasivnog i aktivnog biračkog prava, do okončanja predmeta "Kovačević protiv BiH" pred Velikim vijećem ovog suda, informacija je iz Suda u Strazburu.
Odluka je donesena još u maju ove godine. Jedna od tih apelacija je podnesena prošle godine od delegata DF-a Albina Zuhrića, Sandre Imširović i Senite Hanukić iz reda Ostalih u Domu naroda FBiH te zastupnika ove stranke u Predstavničkom domu PS BiH Zlatana Begića koji su se žalili da Ustav FBiH ne dozvoljava kandidaturu Ostalim za (pot)predsjednika FBiH.
Također, Demokratska fronta se žalila Sudu u Strazburu nakon što je visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo amandmane na Ustav Federacije BiH, a Ustavni sud BiH potvrdio njihovu ustavnost.
Istovremeno, Schmidt je odlučio samoinicijativnu svjedočit pred Velikim vijećem Suda u Strazburu u predmetu "Kovačević", a što je i sam potvrdio.
Visoki predstavnik će pristati da Evropskom sudu za ljudska prava pruži nezavisne informacije u svojstvu 'prijatelja suda' (Amicus Curiae), kako su visoki predstavnici i ranije činili u mnogim drugim predmetima. To je uobičajena praksa. Visoki predstavnik ne zauzima stranu nego daje svoj doprinos kao konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma kako bi pružio informacije o dejtonskom okviru - rečeno je iz OHR-a.
Postavlja se pitanje da li je istina da visoki predstavnik ne zauzima stranu?
S tim u vezi podsjetit ćemo se na izvještaj koji je par sedmica nakon donošenja presude "Kovačević" Schmidt dostavio Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija u novembru prošle godine, a u kojem je, između ostalog, komentarisao presudu na način da ju je pokušao diskreditirati zato što je sadržaj presude objavljen par sati prije zvaničnog objavljivanja na stranici Suda, uz navode da će ona izazvati dodatne podjele u zemlji.
Ako bude potvrđena, presuda bi mogla dodatno podijeliti političke stranke u BiH po pitanjima reforme Ustava, čineći provedbu odluka Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda još većim izazovom, budući da one zahtijevaju ustavne amandmane. Ova nova presuda izazvala je oštre reakcije u cijeloj zemlji, neki je vide kao poželjan kraj 'etnokratije' koja prevladava u BiH, a drugi je smatraju ozbiljnim napadom na ustavni poredak uspostavljen Općim okvirnim mirovnim sporazumom. Osjetljivost problematike dodatno je pojačana činjenicom da se po prvi put u povijesti Suda o presudi i njenim pojedinim elementima javno govorilo na jednom sarajevskom portalu, čime je jasno stavljeno do znanja da je sadržaj presude procurio prije službene objave. BiH je od tada zatražila da se presuda uputi Velikom vijeću na ponovno ispitivanje prema članku 43. Konvencije - napisao je Schmidt jasno stavivši do znanja da je presuda problematična.
Ne čudi zato njegova odluka da u svojstvu treće strane bude saslušan pred Velikim vijećem, a što mu poslovnik Suda dozvoljavaju u iznimnim situacijama.
Nakon što je tuženoj ugovornoj stranci dana obavijest o zahtjevu na temelju pravila 51. stavka 1. ili pravila 54. stavka 2. b), predsjednik vijeća može, u skladu s člankom 36. stavkom 2. Konvencije, u interesu pravilnog vođenja postupka, pozvati ili dopustiti svakoj ugovornoj stranci koja nije stranka u postupku, ili svakoj zainteresiranoj osobi koja nije podnositelj zahtjeva, da podnese pisano očitovanje ili da, u iznimnim slučajevima, sudjeluje na raspravi - stoji u pravilu 44, član 3(a) Poslovnika Suda.
Podsjećamo, u presudi koju je Sud donio u augustu 2023. godine zaključeno je da je prekršeno aktivno biračkog pravo Slavena Kovačevića koji se žalio da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih uslova koji se primjenjuju na Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim Općim izborima, kao što nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na predsjedničkim izborima.
Sud je zaključio da zbog aranžmana podjele vlasti BiH nije istinska demokratija već "etnokratija" u kojoj je etnička pripadnost, a ne državljanostvo, ključ za osiguranje moći i resursa u kojoj tri dominantne etničke grupe kontrolišu državne institucije.
Predmet je prebačen Velikom vijeću na zahtjev Bosne i Hercegovine, uprkos tome što je mandat agentica koje su predstavljale BiH sporan s obzirom da im je više puta od dozvoljenog produžavan v.d. status.
Presuda "Kovačević" sporna je visokom predstavniku ne zato što bi ona u praksi rezultovala mijenjanjem dosadašnjeg načina izbora članova Predsjedništva i delegata u domove naroda u smjeru većeg utjecaja građanskog principa, jer trenutni odnos snaga to čini nemogućim, a niti postoji volja međunarodne zajednice da se to provede, već što bi zakočila pokušaje da se mijenja trenutni izbor članova Predsjedništva BiH u smjeru jačanja etničkog, a na čemu insistira hrvatska politika.
U praksi bi imali pat poziciju koja bi zaustavila nastojanja da se pod krinkom prethodnih presuda Suda u Strazburu jačaju etničke pozicije izvrtanjem suštine tih presuda. Zaključci Suda u predmetu "Kovačević" ne bi ostavili prostora za nešto slično.
Objavljeno: 23 sep 2024 istraga-ba, Senja Mahinić
Zašto Schmidt i Hrvatska ruše samo jednu presudu Suda u Strazburu: Presuda Kovačević zauvijek eliminira HDZ-ov zahtjev za trećim entitetom, dok presude Sejdić-Finci, Pilav, Zornić, Šlaku i Pudarić ostavljaju živom ideju o trećoj izbornoj jedinici
• 28 sep 2024 istraga-ba
Ako bude potvrđena, presuda (Kovačević) bi mogla dodatno podijeliti političke stranke u BiH po pitanjima reforme Ustava, čineći provedbu odluka Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda još većim izazovom, budući da one zahtijevaju ustavne amandmane.
Ova rečenica, napisana u izvještaju OHR-a upućenom prošle godine Vijeće sigurnosti UN-a, najbolje ilustruje namjere visokog predstavnika Christiana Schmidta glede presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Slaven Kovačević protiv BiH.
Obratite pažnju na dva detalja u Schmidtovoj rečenici s početka ovog teksta. Prvi - Schmidt u novembru 2023. godine piše: "ako presuda Kovačević bude potvrđena" i drugi - "mogla bi dodatno podijeliti političke stranke u BiH".
Visoki predstavnik, dakle, upozorava UN da bi potvrda presude u slučaju Kovačević mogla otežati provedbu drugih presuda Evropskog suda za ljudska prava koje se odnose na bh. izborno zakonodavstvo i Ustav BiH. Što znači da Schmidtu problem ne predstavljaju presude Sejdić-Finci protiv BiH, Šlaku protiv BiH, Zornić protiv BiH, Pilav protiv BiH i Pudarić protiv BiH, već isključivo presuda Kovačević protiv BiH. A evo i zbog čega.
Provedba svih navedenih presuda, osim presude Kovačević, ostavlja mogućnost ugrađivanja u Ustav BiH zahtjeva HDZ-a BiH. Samo presuda Kovačević isključuje svaki HDZ-ov zahtjev. Sad detaljno analiziramo presude.
Presuda Sejdić-Finci protiv BiH
Postupak u ovom predmetu pokrenut je s dvije aplikacije (br. 27996/06 i 34836/06) protiv Bosne i Hercegovine, koje su 3. jula i 18. augusta 2006. Sudu podnijela dva državljanina Bosne i Hercegovine Dervo Sejdić i Jakob Finci. Oni su se žalili da im je onemogućeno da se kandidiraju na izborima za Dom naroda i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine zbog njihovog romskog i jevrejskog porijekla. Oni su se pozvali na član 3., 13. i 14., član 3. Protokola br. 1 i član 1. Protokola br. 12.
Nakon sveobuhvatnog razmatranja aplikacije Europski sud za ljudska prava je 22.12.2009. godine presudio da postoji kršenje člana 14. u vezi s članom 3. Protokola br. 1. koji se odnosi na nemogućnost aplikanata da se kandidiraju na izborima za Dom naroda Bosne i Hercegovine; te presudio da postoji povreda člana 1. Protokola br. 12 zbog nemogućnosti aplikanata da se kandidiraju na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
Ova presuda bi bila provedena brisanjem etničkih odrednica u Ustavu BiH, pa bi, tako, Republika Srpska birala jednog člana Predstaništva BiH, a Federacija BiH dva člana Predsjedništva BiH. Postoji i mogućnost da, recimo, pored etničke odrednice bude navedeno da RS bira člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda i ostalih, a Federacija iz reda hrvatskog naroda i ostalih i bošnjačkog naroda i ostalih. Time bi presuda Sejdić-Finci bila provedena, HDZ-u bi bi bila ostavljena mogućnost da kroz izmjene Izbornog zakona BiH uvede takozvanu plutajuću izbornu jedinicu. U tom slučaju članovi Predsjedništva BiH iz Federacije bi se birali tako što bi jedan član Predsjedništva bio onaj koji bi na teritoriji cijele Federacije osvojio najviše glasova, dok bi drugi član Predsjedništva BiH postao onaj ko bi pobijedio u kantonima u kojima prvorangirani nije pobijedio. Na taj način bi kantoni sa većinski hrvatskim stanovništvom imali zagarantiranog člana Predsjedništva BiH. bez obzira na to koliko on u zbiru osvojio glasova.
Presuda Azra Zornić protiv BiH
U predmetu Zornić protiv Bosne i Hercegovine postupak je pokrenut po aplikaciji (br. 3681/06) protiv Bosne i Hercegovine koju je Sudu podnijela državljanka Bosne i Hercegovine Azra Zornić dana 19.12.2005. godine. Europski sud za ljudska prava je dana 24.06.2014. godine, donosi konačnu i obvezujuću presudu.
Azra Zornić, koja se ne izjašnjava kao pripadnica jednog od "konstitutivnih naroda", nego kao građanka Bosne i Hercegovine, iz tog razloga je Sud ocjenio da je ovaj predmet identičan predmetu Sejdić i Finci. Iako se, za razliku od aplikanata u tom predmetu koji su romskog i jevrejskog porijekla, aplikantica u ovom predmetu ne izjašnjava kao pripadnica bilo koje određene skupine, i ona je onemogućena da se kandidira na izborima za Predsjedništvo BiH i Dom naroda po osnovu njenog porijekla.
Sud je utvrdio da je došlo do povrede člana 14. Konvencije u vezi sa članom 3. Protokola br. 1 u odnosu na nemogućnost da se aplikantica kandidira na izborima za Dom naroda Bosne i Hercegovine; te da je došlo do povrede člana 1. Protokola br. 12 u odnosu na nemogućnost da se aplikantica kandidira na izborima za Dom naroda Bosne i Hercegovine; Sud je, također, presudio da je došlo do povrede člana 1. Protokola br. 12 u odnosu na nemogućnost da se aplikantica kandidira na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
I ova presuda se može provost na sličan način kao presuda Sejdić-Finci uz pogodovanje HDZ-u BiH. Dovoljno je samo izbrisati etničke odrednice u Ustavu i izmijeniti Izborni zakon BiH na način da se uvede "plutajuća izborna jedinica".
Presuda Ilijas Pilav protiv BiH
U predmetu Pilav protiv Bosne i Hercegovine, Europski sud za ljudska prava je dana 17.05.2016. godine. Postupak u ovom predmetu pokrenut je povodom aplikacije (br. 41939/07) protiv Bosne i Hercegovine koju je Sudu podnio državljanin Bosne i Hercegovine Ilijaz Pilav dana 24.09.2007. godine. Aplikant se žalio osobito zbog zakonske nemogućnosti da se kandidira na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, te da glasa za pripadnika svoje zajednice za tu funkciju. On se pozvao na član 1. Protokola br. 12 uz Konvenciju.
Aplikant je iz Srebrenice i izjašnjava se kao Bošnjak (jedan od "konstitutivnih naroda"). U vrijeme podnošenja aplikacije Sudu bio je član Narodne skupštine Republike Srpske. Godine 2006, kao kandidat Stranke za BiH, aplikant je podnio svoju kandidaturu za izbore 2006. godine za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Dana 24.07.2006. godine, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine donijela je odluku kojom se odbija njegova kandidatura. U obrazloženju je rečeno da aplikant ne može biti biran u Predsjedništvo s teritorije Republike Srpske s obzirom na to da se izjašnjava kao Bošnjak. Prema članu V Ustava i članu 8.1 stav 2. Izbornog zakona iz 2001. godine, kandidat za Predsjedništvo iz tog entiteta mora biti Srbin. Dana 20.09.2006. godine, Stranka za BiH i aplikant su se žalili Ustavnom sudu BiH pozivajući se na povredu člana 1. Protokola br. 12 uz Konvenciju. Dana 29.09.2006. godine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je utvrdio da nije došlo do povrede te odredbe (odluka br. AP 2678/06).
Iako je pripadnik jednog od "konstitutivnih naroda", aplikant je isključen iz prava da bude biran za člana Predsjedništva BiH usljed spornog zahtjeva koji se odnosi na prebivalište. Sud je ocijenio da je ova isključenost zasnovana na kombinaciji etničkog porijekla i mjesta prebivališta od kojih oba služe kao osnov za različit tretman koji spada u domen člana 1. Protokola br. 12, te kao takva predstavlja diskriminirajuće postupanje suprotno članu 1. Protokola br. 12. Stoga Sud nalazi da je došlo do povrede člana 1. Protokola br. 12 u pogledu nemogućnosti aplikanta da se kandidira na izborima za Predsjedništvo BiH.
I ova presuda se, po uzoru na Sejdić-Finci, može provesti brisanjem etničke odrednice. Tako bi, recimo, Bošnjaci iz RS-a stekli pravo da budu birani u Predsjedništvo BiH. Istovremeno, izmjenama Izbornog zakona BiH bi HDZ-u moglo biti omogućeno da dobije "plutajuću" izbornu jedinicu.
Presuda Svetozar Pudarić protiv BiH
Svetozar Pudarić je aplikaciju Europskom sudu za ljudska prava podnio zbog aplikantove nemogućnosti da se kao državljanin Bih srpske nacionalnosti s prebivalištem u Federaciji Bosne i Hercegovine kandidira na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Europski sud je u ovoj presudi istakao da je već utvrdio da sličan ustavni preduvjet predstavlja diskriminirajuću razliku u postupanju i kršenje člana 1. Protokola br. 12 u presudi Pilav protiv BiH, koja se ticala nemogućnosti Pilava etničkog Bošnjaka s prebivalištem u Republici Srpskoj, da se kandidira za člana Predsjedništva BiH.
Sud je, također, istakao da sam Ustav izričito ne uvjetuje vršenje pasivnih izbornih prava zahtjevima prebivališta (sa referencom na članove II.2 I V Ustava BiH), te da je takav uvjet uveden Izbornim zakonom BiH iz 2001. godine. Sud je ponovio da se nijedna zakonska odredba domaćeg zakona ne smije tumačiti i primjenjivati na način nespojiv sa obvezama država prema Konvenciji, posebno ako bi to bilo u suprotnosti sa zabranom diskriminacije i šire s načelima na kojima se temelji Konvencija. To zasigurno vrijedi i za tuženu državu, čiji vlastiti Ustav Konvenciji daje "prioritet nad svim ostalim zakonima".
Sud nije našao nijednu činjenicu ili argument koji bi ga mogli uvjeriti da donese drugačiji zaključak o meritumu ove tužbe. Imajući u vidu vlastitu jurisprudenciju na tu temu, Sud je presudio da je u konkretnom slučaju aplikant bio diskriminiran zbog svoje nepodobnosti da se kandidira za Predsjedništvo BiH. Stoga je Sud presudio da je došlo do kršenja člana 1. Protokola br. 12 uz Konvenciju.
Provedba je identična provedbi presuda Sejdić-Finci, Zornić i Pilav. I ova presuda ostavlja mogućnost uvođenja "plutajuće izborne jedinice" kojom bi se prihvatili zahtjevi HDZ-a BiH i Zagreba.
Presuda Samir Šlaku protiv BiH
U predmetu Šlaku protiv Bosne i Hercegovine, Europski sud za ljudska prava je dana 3.05.2016. godine, donio presudu kojom je presudio da je došlo do povrede člana 14. Konvencije u vezi sa članom 3. Protokola br. 1, u odnosu na nemogućnost aplikanta da se kandidira na izborima za Dom naroda Bosne i Hercegovine, te da je došlo do povrede člana 1. Protokola br. 12 u odnosu na nemogućnost aplikanta da se kandidira na izborima za Dom naroda Bosne i Hercegovine i na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
Postupak u ovom predmetu pokrenut je povodom aplikacije (br. 56666/12) protiv Bosne i Hercegovine koju je Sudu podnio državljanin Bosne i Hercegovine, Samir Šlaku dana 8.08.2012. godine. Aplikant se žalio zbog toga što kao pripadnik albanske nacionalne manjine u BiH nema pravo kandidature na izborima za Dom naroda i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
Brisanjem etničke odrednice kada je u pitanju Predsjedništvo BiH i uvođenjem kvote nacionalnih manjina u Domu naroda PS BiH i i ova presuda bi bila provedena. No, i ona ostavlja mogućnost uvođenja plutajućeg kantona u korist HDZ-a BiH.
Presuda Slaven Kovačević protiv BiH
Suština ove presude je to da je u njoj, pored etničke, utvrđena i teritorijalna diskriminacija. Evropski sud za ljudska prava, faktički, navodi da je legitimno predstavljanje diskriminatorno. Članovi Predsjedništva BiH se, prema ovoj presudi, moraju birati na području cijele države, a ne iz entiteta. Delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH moraju biti izabrani sa teritorije cijele države. Dakle, Predsjedništvo BiH - jedna izborna jedinica. Dom naroda PS BiH - jedna izborna jedinica. Bez entiteta.
Prvedba ove presude, faktički, onemogućava prihvatanje zahtjeva HDZ-a BiH kada je u pitanju izborno zakonodavstvo. Pravosnažna presuda u slučaju Kovačević eliminira svaku mogućnost treće izborne jedinice.
Objavljeno: 28 sep 2024 istraga-ba
