Što su nam to uopće muslimani dobra donijeli
Boris Dežulović, Globus 27 sep 2006
U onoj legendarnoj sceni iz kultnog "Brianova života" John Cleese kao Reg, vođa Narodnog Fronta Judeje, gleda u areni borbe gladijatora i retorički se pita što su im to uopće Rimljani dobra donijeli. "Vodovod",.dobacio je jedan suborac. "I kanalizaciju", sjetio se drugi.
"Dobro", nevoljko je priznao Reg, "slažem se da su vodovod i kanalizacije dvije stvari što..."
"I ceste" dodao je opet prvi.
"Da, očito", promrsio je Reg. "Ali osim vodovoda kanalizacije i putova..."
"Medicinu", prekinuo ga je drugi. "I obrazovanje"
"U redu, dovoljno je", iznervirao se Reg.
"I melioraciju", nastavili su drugovi.
"Javna kupatila"
"I vino"
"Da,vino", kimnuo je onaj prvi, "vino će nam zaista nedostajati kad odu."
"U redu", planuo je konačno Reg, - ali osim vodovoda, kanalizacije, cestogradnje, obrazovanja, melioracije, javnih kupatila, vina i zdravstvene zaštite, što su Rimljani ikada učinili za nas?"
Gledam tako na televiziji papu Benedikta XVI. kako s katedre sveučilišta u Regensburgu citira bizantskog cara Manuela II: "Pokažite nam što nam je to novoga donio Muhamed, osim zla i neljudskih stvari, poput zapovijedi da se vjera širi mačem?"
I sve mi se ispod one bjele kapice ukazuje Regovo lice, pa umjesto pape vidim Ivan Cleesea Drugog kako se retorički pita: "Što su nam to uopće muslimani dobra donijeli?"
"Matematiku", dobacit će iznenada student informatike iz zadnjeg reda.
"Decimalni sustav, brojke koje i danas nazivamo arapskim, nepoznanicu 'x' i revolucionarnu nulu nakon koje svijet nikad neće biti isti. I trigonometriju i algebru, koja se zove tako po Kitab Al Jabru, djelu čuvenog matematičara Al-Hawarizmija. Po kojemu je, usput, svoj naziv dobio algoritam.
"Dobro", nevoljko će priznati Benedikt XVI. vođa Narodnog Fronta Europe - slažem se da su brojke i algebra dvije stvari što...
"I geografija - sjetit će se treći student.
"I filozofija. Svojim prijevodima u mračnom su nam srednjem vijeku spasili grčku filozofiju. Izradili su prvu kartu svijeta, prvi izračunali opseg Zemlje i otkrili heliocentrični sistem. Sagradili su prvi opservatorij, utemeljili modernu astronomiju i s Istoka nam donijeli kompas. I papir. I rižu.
"U redu, dovoljno je", iznervirat će se Papa.
"I šećer, naranču, limun, breskvu", nastavit će studenti - prešu za ulje, sustav navodnjavanja i uopće modernu poljoprivredu. Pamuk, tekstilnu industriju i modu. Jakna je arapski izum. Konstruirali su prvu cameru obscuru i utemeljili optiku. Onda qitara. Da, gitara. I kava.
"Da, očito", procijedit će Benedikt s katedre - ali osim matematike, geografije, filozofije, astronomije i gitare...
"I farmakologije - dodat će nadobudna studentica. U vrijeme kad se Europa gušila u smradu i bolestima, Arapi su nam dali sapun i parfem, objasnili da se zaraza širi zagađenom vodom, te donijeli čuveni Qanun Ibn Sine, prvu enciklopediju lijekova i eliksira - pardon, al-iksira. Najzad upravo su arapski alkemičari - alkemija, od al-kimya - očevi moderne kemije. Između ostalog otkrili su lužine i barut, izmislili destilaciju i dobili al-kuhul. Zvuči poznato?
"Da, alkohol" - Kimnut će netko - alkohol će nam zaista nedostajati kad odu.
Kanon medicine
Zakon medicine je enciklopedija medicine u pet knjiga koju je perzijski učenjak Ibn Sīnā (Avicenna) napisao oko 1025. Predstavljala je čitko i organizirani sažetak sveg medicinskog znanja tadašnjeg vremena. Originalno je napisan na arapskom jeziku, ali je kasnije preveden na brojne druge jezike, uključujući perzijski, latinski, kineski, hebrejski, njemački, francuski i engleski uz brojne komentare. Kanon se smatra jednom od najvažnijih knjiga u historiji medicine.
Također je poznat i kao Qanun, što znači "zakon" na arapskom, perzijskom i urduu, odnosno Kanun na turskom. Predstavljao je autoritativni izvor medicinskog znanja sve do početka 19. vijeka. Postavio je standade medicinskog znanja i prakse u Evropi i islamskom svijetu te je Avicenino najpoznatije djelo. Qanun se koristio kao udžbenik na mnogim medicinskim školama i fakultetima - na Univerzitetu u Montpellieru još 1650. Veliki dio knjige je preveden na kineski pod naslovom Huihui Yaofang (Recepti naroda Hui) od strane Huija u Kini za vrijeme dinastije Yuan. Kanon je također postavio temelje za Unani medicinu, odnosno oblik tradicionalne medicine koje se prakticira u Indiji. Načela koja je opisao Kanon dan-danas predstavljaju dio obaveznog gradiva tečaja historije medicine na uglednim svjetskim univerzitetima.
"U redu", planuo je konačno Benedikt XVI. - ali osim decimalnog sustava, brojeva, algebre, matematike, filozofije, karte svijeta, kompasa, papira, riže, šećera, pamuka, navodnjavanja, camere obscure, optike, jakne, gitare, kave, parfema, sapuna, alkohola, farmacije, higijene i moderne kemije, što su muslimani ikada učinili za nas?
Što su nam, dakle, muslimani novoga donijeli osim zla i neljudskih stvari? - čita s papira studentima regenburškog sveučilišta Joseph Ratzinger, sav u svili i kadifi, zanemarujući za tu prigodu ne samo činjenicu da su mu muslimani donijeli i to što na sebi nosi, i papir s kojeg čita, veći neumoljivu činjenicu da su čak i koncept sveučilišta preko Španjolske u Europu donijeli upravo Arapi.
"Učenjakova tinta svetija je od mučenikove krvi," rekao je, nećete vjerovati - strašni Muhamed. 1
A što nam je Muhamed donio osim zapovijedi da se vjera širi mačem? - pita se Benedikt XVI. u govoru o besmislenosti širenja vjere silom, propuštajući prigodu da u tom smislu malo zaore vlastito dvorište, pa podsjeti na katolički džihad. I da se zapita: pokažite mi što je to Isus novoga donio Južnoj Americi, osim zla i neljudskih stvari? Dobro, osim vodovoda, kanalizacije, cestogradnje, obrazovanja, poljoprivrede, zdravstvene zaštite, tehnologije, filozofije, arhitekture, kazališta, umjetnosti i vina?
U redu, i nogometa.
Bilješka:
1 Hadis glasi: "Na Sudnjem danu, tinta naučnika i krv šehida bit će vagani i tinta naučnika imat će veću težinu od krvi šehida"
Objavljeno: 27 sep 2006 | kliker-info
