Caco nije sam mogao masakrirati devet mladića
• Devet mladih pripadnika policije smrtno je stradalo u akciji Trebević II - 26. oktobra 1993. godine u pokušaju hapšenja odmetnutog komandanta Desete brdske brigade Mušana Topalovića Cace. Mladići su zarobljeni te na najbrutalniji način izmasakrirani i ubijeni, a Caco je uhapšen i ubijen dan kasnije u pokušaju bijega. Na 18. godišnjicu tih događaja na mezarju Kovači proučeni su Jasin i Fatiha Caci, a u Velikom parku minutom šutnje i učenjem Fatihe odata je počast stradalim mladićima
Objavljeno: 26. okt 2011 - A. Panjeta
Nakon 18 godina više nemam snage ni volje da bilo šta govorim. Mi roditelji svake godine proživljavamo isto, bude se stare rane. Ta kompletna akcija je bila jedna velika greška, do toga nije smjelo doći na taj način. Glavni krivci za sve to su ljudi iz državnog i vojnog rukovodstva
- kazao je Avdo Hebib, nekadašnji visoki policijski dužnosnik MUP-a RBiH, čiji je sin Admir imao 23 godine kada je ubijen u akciji, samo 20 dana nakon što se oženio.
Nakon učenja Fatihe i Jasina na Kovačima sat prije, organizatori obilježavanja godišnjice Cacine pogibije pozvali su prisutne da dođu u Veliki park i odaju počast ubijenim policajcima, ali se tek mali broj njih i pojavio.
Podsjetio bih ove koji su došli sa Kovača da je Caco poginuo 27. oktobra i da te aktivnosti na današnji dan smatramo nedoličnim i huškačkim
- kazao je na obilježavanju ubistva policajaca Ismet Dahić, predsjednik Udruženja Branioci Bosne i nekadašnji ministar unutrašnjih poslova KS.
Hebib je kazao da on ne krivi borce koji su išli obilježiti godišnjicu Cacine smrti, već da su za sve krivi oni koji su akciju naredili i njom rukovodili: To su ipak borci, a on im je bio komandant
- kazao je Hebib, te podsjetio da krivci nikada nisu odgovarali, o čemu je govorio i Dahić:
Prije svega, ne vjerujem da je Caco sam mogao masakrirati devet mladića bez saučesnika, a niko od njegovih saučesnika nikada nije odgovarao. Osim njih, postoji odgovornost onih koji su nedovoljno pripremljene mladiće starosti od 22 do 26 godina poslali u akciju, u samo lavlje gnijezdo
- kazao je Dahić.
Akcija Trebević II izvedena je po naredbi predsjednika RBiH Alije Izetbegovića od 25. oktobra 1993. godine i označena je kao najveća vojno-policijska akcija kojoj je cilj bio "uspostava reda u svojim redovima i vraćanje odmetnutih vojnih grupa u sistem", a jedan od povoda je bio i to što su pored brojnih kriminalnih aktivnosti, Caco i najodaniji vojnici pod njegovom komandom na lokalitetu Kazana na Trebeviću vršili zločine nad Srbima-civilima iz Sarajeva.
Mladići poslani da ga uhapse ubijeni su na najbrutalniji način i tijela su im unakažena. Dan poslije, prema zvaničnoj verziji priče, Caco je ubijen prilikom pokušaja bijega. Meta akcije bio je i Ramiz Delalić Ćelo koji je komandovao Devetom brdskom brigadom.
Akcija se pretvorila u tragediju u kojoj su ubijeni:
- Admir Hebib (1969.)
- Kemal Kojić (1960.)
- Dragan Miljanović (1967.)
- Slaven Markešić (1965.)
- Srđan Bosiljčić (1963.)
- Elvir Šovšić (1974.)
- Hamid Humić (1959.)
- Jasmin Čamidžija (1968.)
- Izet Karšić (1959.)
izvor: klix.ba-111026062
Cacini saučesnici nikada nisu odgovarali za zločin
• Roditelji, članovi porodica, predstavnici udruženja "Branioci Sarajeva" i prijatelji mladića poginulih u akciji Trebević II koja je izvedena 26. oktobra 1993. godine kako bi se Armija BiH obračunala sa kriminalom unutar vlastitih redova, položili su danas cvijeće na njihove mezare u Velikom parku u Sarajevu
Objavljeno: 26. okt 2009 - A. Panjeta
Nakon što se komandant Desete brdske brigade Mušan Topalović Caco odmetnuo od Komande Armije BiH, te nakon što je utvrđeno da su on i vojnici pod njegovom komandom na lokalitetu Kazana na Trebeviću vršili zločine nad Srbima-civilima iz Sarajeva, odlučeno je da se izvede akcija kako bi se dio pripadnika Desete brdske brigade pod njegovom direktnom komandom, te pripadnici Devete brdske brigade kojom je rukovodio Ramiz Delalić Ćelo, vratili u sistem rukovođenja i komandovanja. Akcija ja otpočela 26. oktobra, rano ujutro.
Dok se Ćelo nakon pregovora predao, a potom i odlužio kaznu od sedam i pol mjeseci, Mušan Topalović Caco se zajedno sa najodanijim pripadnicima svoje jedinice zabarikadirao u svom štabu. Prilikom pokušaja hapšenja pružio je žestok otpor, a vojni policajci koji su poslani da ga privedu ubijeni su na najbrutalniji način i tijela su im unakažena. Dan poslije, Caco je ubijen prilikom pokušaja bijega. I način na koji su policajci ubijeni, kao i ubistvo Topalovića danas izazivaju kontroverze.
Sramotno je, da niko od Cacinih saučesnika u tom groznom zločinu nikada nije odgovarao. Isto tako, sramota je da od devet mladića koji su ubijeni tog dana, ovdje pored njih nisu i Srđan, Dragan i Slaven, koje je i tada neko odvajao od ostalih boraca, i mi borci ne smijemo dozvoliti da nas dalje dijele
- kazao je Ismet Dahić, jedan od ljudi koji su rukovodili operativnim dijelom akcije Trebević. Dodao je kako najveću odgovornost za činjenicu da niko od saučesnika nije odgovarao vidi u strukturama vojne policije i MUP-a koji su rukovodili istragom cijelog slučaja.
Među okupljenima na mezarju u Velikom parku, bio je i Adnan Hebib, čiji je brat Admir ubijen u akciji, samo 20 dana nakon što se oženio. Imao je 23 godine.
Mi svake godine obilježimo ovaj datum, položimo cvijeće, i iznenađen sam da su se danas pojavili novinari jer prije skoro niko nije dolazio. Ono kako se danas osjećam, znam ja, i znaju porodice drugih ubijenih, i to je naša lična bol. Pored toga, boli nas i konstantno izjednačavanje žrtava sa zločincima i njihovo favoriziranje
- kazao nam je Adnan.
Pitali smo ga kako komentariše da na godišnjice stradanja njegovog brata i drugih osam policajaca ne dođe skoro niko, dok su Mušana Topalovića Cacu na mezarje u Kovače tri godine nakon ekshumacije ispratile na hiljade Sarajlija.
Rođen sam u ovom gradu, i svjestan sam činjenice da ovdje može doći američki predsjednik a da mu ne treba obezbjeđenje, dok s druge strane od jednog lokalnog mangupa naprave ličnost. Na dan Cacine sahrane nisam se posebno osjećao i nisam tome pridavao nikakav značaj
- kazao nam je Adnan.
izvor: klix.ba-091026056
Mušan Topalović Caco - heroj ili zločinac
Objavljeno: 28. jul 2015
Između sjećanja, poricanja i zaborava: Tri studije slučaja o kulturi sjećanja u BiH, 20 godina nakon rata - naziv je publikacije u sklopu koje je objavljena studija o Mušanu Topaloviću Caci, Kazanima i zločinima počinjenim nad Srbima u opkoljenom Sarajevu. Autor studije, pod naslovom Sarajevska najpoznatija tajna - je Nicolas Mol, a iza nje stoji Friedrich-Ebert-Stiftung FES. Mol je doktorirao u oblasti Savremena historija u Freiburgu, a od 2007. živi u Sarajevu.
Nicolas Mol navodi da je 26. oktobar 1993. dan kada je organizirana akcija Trebević - kada su se bh. vlasti pokušale obračunati sa zločincem u svojim redovima - Mušanom Topalovićem Cacom. Caco je nekada bio u dobrim odnosima s Alijom Izetbegovićem. Hapšenje Mušana Topalovića bilo je posebno dramatično - devet mrtvih policajaca i Caco koji je, službeno, "ubijen prilikom bjekstva".
Tokom sljedećih nekoliko dana državne institucije i sarajevski mediji izvještavali su o brojnim Cacinim zločinima, pri čemu su informacije o počinjenim zločinima bile dosta neprecizne. Četrnaest pripadnika 10. brdske brigade godinu nakon toga procesuirano je pred Vojnim sudom u Sarajevu, prije svega zbog ubistva srpskih civila na Kazanima i osuđeni su na kazne zatvora u trajanju od deset mjeseci do šest godina.
Mol piše kako je Caco javno pokopan tek 02. novembra 1996. u okviru spektakularne sahrane koju su organizirale Zelene beretke i kojoj je prisustvovao Bakir Izetbegović. Pokopan je na Šehidskom mezarju Kovači - time mu je oficijelno ukazana čast kao herojskom branitelju opkoljenog Sarajeva, čime je s njega istovremeno uklonjena stigma zločinca. Prethodni Cacin grob bio je tajna.
Tek će mediji, preciznije magazin Dani, objavivši zapisnike sa suđenja za zločine pokrenuti još uvijek prisutnu debatu - da li je Ceco heroj ili zločinac? Usko povezano s tim pitanjem, ističe autor, jeste i pitanje da li su zločini na Kazanima ubistva ili ratni zločini? Treba podsjetiti i kako su autori tekstova u Danima, Senad Pećanin i Vildana Selimbegović, dobivali stalne prijetnje zbog ovih tekstova, a i bomba je eksplodirala pred njihovom redakcijom.
Citira se i izjava Alije Izetbegovića koji je 2001. u jednom intervjuu kazao kako je Caco bio i heroj i zločinac. Dodaje se i kako su Cacini zločini redovno korišteni argumenti Srbije i Republike Srpske u pokušaju da se izjednače zločinci i žrtve u proteklom ratu...
izvor: radiosarajevo.ba-196030
