Ima li rok trajanja? Tko je Milan Bandić? Neuništivi gradonačelnik i vrijedni sakupljač "žetončića" i afera
Uvrede i seksističke izjave Bandiću nisu strane
Voli graditi fontane i spomenike, obećavao je velike projekte koji se nikad nisu realizirali. Afera i sudskih sporova ima više nego što se može pobrojiti, skuplja "žetončiće" u Saboru, vrijeđa žene i novinare, no gradonačelnik je Zagreba, uz kraći prekid, još od prošlog stoljeća.
Milan Bandić rođen je 22. studenog 1955. u Poganoj Vlaki u Općini Grude u BiH. U Zagreb je došao na studij gdje je upisao Fakultet političkih znanosti. Više puta je isticao kako je tijekom studija teško fizički radio: istovarivao šećer i ugljen te žbukao pročelja gradskih zgrada te je s tom solidnom zaradom mogao vraćati studentski kredit. Na jednom plesnjaku u Studentskom centru upoznao je i buduću suprugu Vesnu s kojom je kasnije dobio kćer Ana Mariju.
Nakon završetka fakulteta najprije je odslužio vojni rok te se zaposlio u Ledu, prvo u hladnjači, a nakon šest mjeseci - na uredsko radno mjesto. U Ledu se zadržao do 1983. kada kao "stručnopolitički radnik za ONO i DSZ" prelazi u Općinski komitet SKH Peščenica. Na taj način zapravo počinje i njegova politička karijera.
Ostao je u Komunističkoj partiji, kasnije po dolasku višestranačja u Socijaldemokratskoj i za vrijeme Domovinskog rata, kada ta stranka i nije uživala veliku popularnost. Bandićev strelovit uspon kreće 1993. kada postaje tajnik gradske organizacije SDP-a, a dvije godine poslije i zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.
Rastava iz interesa?
Sa suprugom se razveo 1996., a ubrzo se pojavila priča da su se supružnici Bandić razveli kako bi Milan došao do jeftinog stana. Susjedi iz Bužanove tvrdili su kako se Vesna iz tog stana nikad nije iselila, da su ostali živjeti zajedno i nakon razvoda, no Bandić je tek komentirao da "susjedi svašta govore".
Činjenica jest da je Vesna Bandić tjedan dana nakon razvoda potpisala zahtjev za otkup stana u Preradovićevoj po povlaštenoj cijeni, na što ne bi imala pravo da je bila zakonita supruga Milana Bandića jer je on već imao u svom vlasništvu stan u Bužanovoj. Vesna i Milan ponovno su se vjenčali 2003.
Gradonačelnik za novi milenij
Predsjednik zagrebačkog SDP-a postao je 1997. godine, a na izvanrednim izborima u Zagrebu 2000. Milan Bandić predvodi listu SDP-a koja je osvojila najviše mandata te tako postaje gradonačelnik.
SDP predvođen Bandićem pobjeđuje i na redovitim izborima 2001., no nakon nešto više od pola godine događa se incident koji će obilježiti prvu fazu njegove karijere. S 1,6 promila alkohla u krvi, Bandić je u siječnju 2002. skrivio manju prometnu nezgodu, pobjegao vozaču kojeg je udario, pokušao podmititi policajce da bi na kraju pokušao i njima pobjeći. Policijsko izvješće sa svim detaljima događaja procurilo je u medije, a Bandić je bio prisiljen podnijeti ostavku.
Zamijenila ga je Vlasta Pavić, a on se kao zastupnik preselio u Gradsku skupštinu. Dobro upućeni tvrde kako je i u to vrijeme gradom upravljao on, a ne Vlasta Pavić. U Skupštini je pak 3. srpnja 2003. pretrpio moždani udar. Za vrijeme redovite sjednice osjećao se loše, povraćao je i znojio se. Tadašnji gradski zastupnik, a kasnije ministar zdravstva i Bandićev protukandidat na izborima za gradonačelnika 2013. godine, Rajko Ostojić, prepoznao je simptome moždanog udara i vlastitim ga automobilom prebacio u KBC Rebro. Već u rujnu Bandić se vratio na posao. Počeo je živjeti zdravije, a javno je redovito promovirao da svako jutro trči po atletskoj stazi školskog igrališta u Kušlanovoj.
Oni koji dobro poznaju Bandića kažu da upravo na tartanu u Kušlanovoj padaju najvažniji dogovori.
Na izborima 2005. ponovno je nosio SDP-ovu listu i ponovno pobijedio te tako treći put postao gradonačelnik.
Predsjednički izbori 2009. i razlaz s SDP-om
Kada je 2007. umro Ivica Račan, kandidirao se za šefa SDP-a, no ispao je već u prvom krugu. Dvije godine poslije, gradski odbor SDP-a ga je jednoglasno izabrao za kandidata za gradonačelnika na prvim izravnim lokalnim izborima. Četvrti gradonačelnički mandat dobio je u drugom krugu, u izravnom srazu s Josipom Kregarom, osvojivši 61,84 % glasova.
SDP je u srpnju iste godine održao unutarstranačke izbore na kojima se odlučivalo o stranačkom kandidatu na predsjedničkim izborima. Ivo Josipović pobijedio je Ljubu Jurčića, a Bandić je bio razočaran što nije mogao biti jedan od kandidata za predizbore. Mjesecima se spekuliralo o njegovoj mogućoj kandidaturi koja bi značila i izbacivanje iz stranke. Najprije je 4. studenog 2009. zamrznuo članstvo u SDP-u, a već u ranu zoru idućeg dana objavio kandidaturu za predsjednika Republike. Istog je dana SDP medijima poslao šturo priopćenje u kojemu se navodi kako je Bandić objavom kandidature za predsjednika Republike Hrvatske aktivirao automatsku primjenu članka 15. Statuta SDP-a, čime mu je prestalo članstvo u SDP-u. I tu je bio kraj ljubavi između Partije i Milana Bandića.
U drugom krugu predsjedničkih izbora pobijedio ga je upravo SDP-ov kandidat, Josipović. Zanimljiv je i podatak koji su tada iskopali mediji: Milan Bandić je do objave svoje predsjedničke kandidature već imao 250 kaznenih prijava. No sve to nije ga pokolebalo te je već 2011. izašao na parlamentarne izbore sa svojom nezavisnom listom "Stijena". I doživio novi neuspjeh - nula zastupnika.
Gorak okus ispravili su lokalni izbori 2013. kada je uvjerljivo pobijedio čovjeka koji mu je svojedobno spasio život, Rajka Ostojića, te osvojio još jedan mandat na čelu Zagreba.
Hlađenje u Remetincu
Milan Bandić ''pao'' je u listopadu 2014. kada mu je policija pokucala na vrata i odvela ga u Remetinec. Dužnost gradonačelnice preuzela je njegova zamjenica Sandra Švaljek. Nakon mjesec dana provedenih u pritvoru, pušten je uz jamčevinu od 15 milijuna kuna. Jamčevinu je uplatio pokojni odvjetnik Marijan Hanžeković.
Nakon izlaska Bandić nije smio dolaziti na posao, potpisivati akte ni komunicirati s gradskim djelatnicima. U pritvor je vraćen zbog utjecaja na svjedoke pa ponovno pušten nakon odluke Ustavnog suda. Nakon povratka na posao obračunao se s kadrovima svoje zamjenice koja je također postala bivša.
Milan Bandić osumnjičen je, a kasnije i optužen za niz kaznenih djela, među ostalim, za pogodovanje, nezakonito zapošljavanje, korištenje službenog automobila u privatne svrhe, krivotvorenje isprava...
Sudski sporovi protiv zagrebačkog gradonačelnika i dalje traju.
Parlamentarni izbori 2015. i 2016. godine i skupljanje "žetončića"
Bandić za sebe uvijek govori da "dela 16 sati na dan, 365 dana u godini" pa je tako 2015. osnovao stranku pod svojim imenom - Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti. Okupio je oko sebe 14 manjih stranaka te na parlamentarnim izborima u studenom 2015. osvojio dva mandata u Saboru.
Isti broj mandata osvojio je i na izborima 2016. nakon što je Tomislav Karamarko srušio svoju vladu HDZ-a i Mosta. Tada je počelo i Bandićevo skupljanje "žetončića", kako on sam naziva saborske zastupnike koji prelaze u njegov Klub.
Bivši HNS-ovci, SDP-ovci, nezavisni, manjinci, svi su oni postajali članovi Kluba Milana Bandića koji je u jednom trenutku imao čak 12 zastupnika. Zagrebački gradonačelnik i njegovi "žetončići" postali su ti koji su zapravo držali HDZ-u većinu u Saboru. S druge strane, HDZ je, uz povremene trzavice, podržavao Bandićeve prijedloge u zagrebačkoj Skupštini.
Godine 2017. na red su došli lokalni izbori, a mnogi su predviđali Bandićev kraj. No s 51,79 posto u drugom krugu pobijedio je HNS-ovku Anku Mrak Taritaš i zadržao zagrebački tron.
Afera "Agram", afera "nadstrešnice", afera "zlatni WC-i", samo su neke od starih afera. U međuvremenu su se pojavile i nove: afere s nekretninama, u kojima su glavne uloge imale njegova supruga i kći, pa onda i famozni "zagrebački Manhattan", a kako su i došli, naprasno su ga napustili "žetončići". Sve afere zagrebačkog gradonačelnika nemoguće je pobrojiti, no pokušala je to ekipa RTL-ove Potrage.
Sve vidljivija nervoza
Milan Bandić u posljednje vrijeme sve je nervozniji, vrijeđa žene i novinare, a redovito se svađa i s partnerima.
Snažan potres koji je 22. ožujka 2020. pogodio Zagreb, središte grada ostavio je u ruševinama. Ni nakon dva mjeseca još nije sve počišćeno niti su uklonjeni svi dimnjaci koji prijete da će prolaznicima pasti na glavu. A obnova? Još nije ni počela, a većina građana za to krivi upravo - Milana Bandića.
Unatoč svemu, Bandić izlazi i na parlamentarne izbore za nešto više od mjesec dana. Premijer Plenković je u razgovoru za RTL Danas rekao kako ne vjeruje da Bandić može prijeći prag, no je li to uopće bitno? Na prošlim izborima je osvojio samo dva mandata da bi u jednom trenu imao 12 zastupnika i držao vladajuću stranku u šaci čuvajući joj parlamentarnu većinu.
U njegovu slučaju najvažniji će ipak biti lokalni izbori iduće godine kada ćemo vidjeti je li došao trenutak konačnog pada Milana Bandića ili je on mačka koja još nije potrošila svih devet života.
Objavljeno: 24. maj 2020 | rtl-hr Igor Bakšaj
