Legitimno predstavljanje je izmišljotina - Čovićev izum bez ikakvog pravnog osnova
• Bosanskohercegovački HDZ posljednjih je godina izgubio glasače, te se iz tog razloga boji da više neće moći koristiti moć veta
Objavljeno: 21. apr 2021
Austrijski "Der Standard" objavio je danas analizu aktuelne političke situacije u našoj zemlji pod naslovom "Nacionalisti pokušavaju fragmentirati Bosnu i Hercegovinu". U nastavku pročitajte tekst koji potpisuje Adelheid Wölfl.
"Napad iznutra" u Bosni i Hercegovini primjenjuje se decenijama: od osnivanja države 1992. etnički nacionalisti pokušavaju je uništiti. U početku se to radilo agresijom, a danas zakonskim prijedlozima i političkom propagandom. Nedavno su nacionalisti dobili podršku i iz drugih zemalja - Hrvatske i Slovenije. Ujedinjena Bosna i Hercegovina ponovo je napadnuta.
Lider HDZ-a BiH Dragan Čović već dugo pokušava uvjeriti međunarodne političare i diplomate da su Hrvati diskriminisani u BiH, govoreći o "legitimnom predstavljanju".
Čovićeva izmišljotina
Ustavni pravnik iz Graza i stručnjak za bosanski ustav Joseph Marko kaže da Čović ovom strategijom želi postići da se ubuduće razrađuje svojevrsni bodovni sistem prema kojem biranje delegata iz deset kantona u Dom naroda treba promijeniti, tako da imaju priliku pobijediti oni kandidati koji žive u kantonima u kojima je jak HDZ. Međutim, ovo nema nikakve veze s diskriminacijom Hrvata. Radi se o održanju HDZ-a na vlasti.
- Legitimno predstavljanje je Čovićev izum bez ikakvog pravnog osnova - smatra Marko.
U biti u Bosni i Hercegovini diskriminisani su skroz drugi ljudi: Evropski sud za ljudska prava (ECHR) je u nekoliko svojih presuda utvrdio da se u nepovoljnom položaju nalaze Bosanci koji nisu pripadnici nijednog od tri naroda - Bošnjaka, Srba i Hrvata.
Jevreji i Romi ozbiljno diskriminisani
Naprimjer, Jevreji ili Romi ne mogu postati članovi državnog Predsjedništva. I Bosanci, koji ne pripadaju nijednoj etničkoj grupi, jer sebe doživljavaju kao građane pojedince, također su onemogućeni da obavljaju tu funkciju.
No, zahvaljujući podršci Hrvatske - članice EU, Čović i njemu bliski političari uspjeli su svojom propagandom na dnevni red staviti tzv. "hrvatsko pitanje". Ovi nacionalisti sada vrše ogroman utjecaj ne samo u Parlamentu EU, već i u diplomatskim krugovima.
Bosanskohercegovački HDZ posljednjih je godina izgubio glasače, te se iz tog razloga boji da više neće moći koristiti moć veta.
Ukupno je pet presuda ECHR (Sejdić-Finci, Zornić, Pilav, Šlaku i Pudarić) kojima se traži okončanje diskriminacije. Ustav se mora promijeniti kako bi se osigurala jednakost svih građana. Ali ako bude prihvaćena Čovićeva ideja "legitimnog predstavljanja", to bi dovelo do dalje etnizacije i fragmentacije države.
Neustavni prijedlog
- Takvo nešto bilo bi neustavno jer bi stvorilo sistem koji je u suprotnosti s izbornim sistemima na drugim nivoima. Stoga bi bio suprotan jednakosti - potcrtava Marko.
Implementacija ideje o "legitimnom predstavljanju", kako to predlaže Čović, bila bi dijametralno suprotna presudama ECHR-a. Čovićev zahtjev u suprotnosti je i sa zaključcima Vijeća Evropske unije iz 2017. godine.
Stari zahtjev EU
EU već godinama apeluje da se konačno implementira presuda Sejdić-Finci iz 2009. kako bi Jevreji i Romi mogli biti izabrani u državno Predsjedništvo. Međutim, HDZ prvo želi promijeniti Izborni zakon u svoju korist.
Čović se više puta poziva na tzv. slučaj Ljubić - odluku Ustavnog suda BiH iz 2016., koja je, međutim, već provedena, jer je Ustavni sud izbrisao odgovarajući pasus.
- Odgovarajući član 10.16 u Izbornom zakonu već precizira kako se delegiraju predstavnici. Nema tu mjesta za tumačenje - naglašava Marko.
Međutim, čak ni međunarodne diplomate i političari nisu prihvatili HDZ-ov trik da Ljubić bude povod za njihove političke brige. Čak je i državni sekretar SAD-a Antony Blinken nedavno u pismu Predsjedništvu BiH zatražio da se "odluke Ustavnog suda BiH" provode zajedno s odlukama ECHR-a. Slučaj Ljubić također se spominje u internom dokumentu EU, iako je on već dugo zatvoren.
Čović je ubijeđen u pobjedu, jer smatra da će ga EU i SAD podržati.
- Najvažnije za mene jeste da smo uključili predstavnike međunarodnih institucija koji su ove procese pratili od početka. Svi poticaji iz EU i s američke strane vrlo jasno govore da se ovaj posao mora završiti s našim snagama - rekao je nedavno Čović.
Prema navodima bh. portala Večernji list, već je održano nekoliko sastanaka neimenovanih lokalnih političara uz posredovanje međunarodnih predstavnika, iako je obećan transparentan i inkluzivan proces, naprimjer sa civilnim društvom. Zbog toga u Bosni i Hercegovini postoji zabrinutost da se trenutno postiže dogovor.
EU želi okončati izbornu manipulaciju
Zahtjevi koji dolaze iz Evropske komisije - poput implementacije preporuka Vijeća Evrope, Venecijanske komisije i Grupe država protiv korupcije (GRECO), kako bi se spriječila izborna manipulacija - puno su važniji za BiH.
Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, ukazao je državama EU, SAD-u, Turskoj, Velikoj Britaniji i Japanu da nema izmjena Izbornog zakona, onako kako to zahtijeva HDZ, ali da jesu neophodne hitne ustavne promjene da bi se konačno okončala diskriminacija Jevreja i Roma.
HDZ ne odustaje
S obzirom na činjenicu da HDZ nema argumente za svoje zahtjeve, sada ponovno pokušava angažovati Ustavni sud BiH na slučaju Ljubić. Sastanak je zakazan za juni ili juli u okviru Velikog vijeća. Ustavni sud je potvrdio da bi na ovom sastanku trebalo ispitati pitanje izvršenja presude u predmetu Ljubić.
HDZ očito želi zadržati presudu što je duže moguće "živom" kako bi spasio svoj jedini argument te u ovom smislu još uvijek postoji podrška iz inostranstva, odnosno Hrvatske. Zagreb je nedavno napisao non-paper, koji su podržale i Slovenija i Mađarska, koji opet spominje navodnu diskriminaciju.
Upozorenje na "non-paper" iz Hrvatske
- Neke zemlje EU mogle bi biti dovedene u zabludu hrvatskim non-paperom, koji je tu da podrži hrvatsku politiku i nastavi utjecati na unutrašnja pitanja u BiH. Veoma je važno da sve države članice EU vide i razmotre ono što Hrvatska zaista želi u BiH, ne s hrvatske tačke gledišta, već sa stajališta evropskih normi i vrijednosti. Ako bi države članice EU prihvatile nešto što leži izvan evropskih vrijednosti, to bi bilo vrlo opasno i neprimjereno za samu EU - govori Komšić.
U međuvremenu su se pojačale tenzije u vezi s Izbornim zakonom, jer se prošle sedmice pojavio još jedan "non-paper" slovenačkog desničara i populističkog premijera Janeza Janše, koji čak želi stvoriti nove granice prema etničkim kriterijima na Balkanu, što bi najvjerovatnije dovelo do sukoba.
Janša podržava ekstremiste
Janšin non-paper izazvao je strah i neizvjesnost kod onih u BiH koji se boje sukoba i zabrinuti su za državu. Međutim, nacionalisti poput Milorada Dodika su sretni jer godinama pokušavaju uništiti BiH i sada su započeli novu kampanju. U tom kontekstu, nedostaje jasnih i nedvosmislenih riječi EU o ovom pitanju.
Činjenica da je Hrvatska pristrana i lobira čini stvari još težim. Naprimjer, u Evropskom parlamentu Odbor delegacije za odnose s BiH nije mogao biti konstituisan zbog blokade Evropske narodne stranke (EPP), jer su dvojica Hrvata predložena za zamjenike predsjedavajućih. Dvije osobe iz iste zemlje nisu dozvoljene.
Međutim, EPP insistira na nominaciji radikalne nacionalističke saborske zastupnice hrvatskog HDZ-a Željane Zovko, koju zapravo zanima BiH samo zato što dolazi iz Mostara.
Zastoj u parlamentu EU zbog Hrvata
Poput Čovića, Zovko već godinama otvoreno vodi kampanju za etnizaciju biračkog prava u BiH.
- Nominacija etnonacionalističke parlamentarke Zovko na mjesto zamjenice predsjedavajućeg delegacije je dovoljno skandalozna. Zabrinjavajuće je kako se poslanici zalažu za navodno mirnu podjelu BiH, iako bi to moglo dovesti do oružanih sukoba i ponovne nestabilnosti u regiji - kazao je Thomas Waitz, europarlamentarac Zelenih i član delegacije za odnose s BiH.
izvor: vijesti.ba-532753
