"SLOBODNA BOSNA" SAZNAJE; POVRATAK OTPISANIH: Zlatko Lagumdžija i Nihad Čolpa planiraju formiranje nove političke partije u BiH, u novoj stranci pridružit će im se...
"SLOBODNA BOSNA" OTKRIVA: Ko stoji iza sukoba u GS-u čiji je cilj uklanjanje Komšića sa političke scene?
"Slobodna Bosna" pisala je još u augustu prošle godine o združenom djelovanju Lagumdžije i Čolpe, koji su namjeravali zagospodariti Građanskim savezom GS, ali je u trakavici koja je na kraju imala i sudski epilog, dvojac ostao kratkih rukava.
Prema pouzdanim informacijama "Slobodne Bosne", politička scena Bosne i Hercegovine uskoro će dobiti novu političku stranku. Naime, bivši predsjednik SDP Zlatko Lagumdžija i bivši predsjednik GS Nihad Čolpa, koji je s liste koalicije DF i GS izabran u aktuelni saziv Parlamenta Federacije BiH, osnivaju novu ljevičarsku političku opciju.
Ovaj dvojac već neko vrijeme koordinirano istupa u javnosti, pri čemu oštricu svojih kritika uglavnom usmjeravaju protiv članova Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i Željka Komšića, gorljivo zastupajući ideju "Mini Schengena" i "Otvorenog Balkana", novog projekta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Saradnja Lagumdžije i Čolpe ipak nije od jučer. "Slobodna Bosna" pisala je još u augustu prošle godine o združenom djelovanju Lagumdžije i Čolpe, koji su namjeravali zagospodariti Građanskim savezom, ali je u trakavici koja je na kraju imala i sudski epilog, dvojac ostao kratkih rukava.
Kako saznajemo, Lagumdžiji i Čolpi u formiranju nove ljevičarske stranke pridružit će se također nekadašnji SDP-ovac Igor Kamočaji, koji se na izborima 2016. godine neuspješno okušao u kandidaturi za načelnika sarajevske općine Centar, te manje poznati političar Bahrija Šarić sa područja Tuzlanskog kantona.
Objavljeno: 10. avg 2021 | slobodna-bosna-ba
"SLOBODNA BOSNA" OTKRIVA: Ko stoji iza sukoba u GS-u čiji je cilj uklanjanje Komšića sa političke scene?
Nakon što se Lagumdžija u SPD-u, koji je osnovan prošle godine kao neformalna koalicija stranaka, političkih organizacija i pojedinaca lijevo građanske orijentacije, nije uspio nametnuti kao lider uprkos brojnim poziranjima pred TV kamerama i šarmu koji, pored nesumnjive inteligencije, krasi njegov lik, i nakon što mu je postalo jasno da je period političkog mentorstva nad Željkom Komšićem prošao zaključno sa 2012. godinom (kada je "puklo" na pitanju vrijednosti glasa građana), Lagumdžija se skoro ponovo bacio na posao.
Poduzeo je posao degradiranja SPD-a, prvo putem približavanja mladom Čolpi (kojem je imponovalo to eminentno društvo), pa potom i demoraliziranje Socijaldemokrata Envera Bijedića, a sve sa ciljem da se i GS i SD odmaknu od Komšića i DF.
U posljednjih nekoliko dana pažnju političke javnosti, posebno u Sarajevu, okupirao je sukob unutar Građanskog saveza, po ocjenama određenih političkih analitičara, jedne marginalne stranke. Cijela priča dobila je u međuvremenu široku dimenziju i u tim analizama je postala uslovno vezana za političko djelovanje DF i Željka Komšića i njihov budući izborni rezultat.
Neskloni njegovim političkim pogledima, iz istih analitičkih krugova prije dvije godine prognoziran je izborni brodolom Željka Komšića i trijumf Dragana Čovića. Sada nanovo isti analitički osvrti s jednakom posvećenošću predviđaju izborni krah Komšićeve stranke, ali i političke karijere.
Zeleno "buncanje"
Suprotno tim očekivanjima, kako stvari stoje, realnost je izvjesno drugačija. Politika DF-a i sam Komšić dobijaju značajno mjesto u javnosti (dijelom zahvaljujući i tim analitičkim krugovima). Štaviše, najednom je taj "marginalni" Komšićev politički partner postao bitan, i upravo je postao bitan onima koji su u brojnim analizama ukazivali na njihovu nebitnost.
Tvrdi se, naime, naročito sa stranica "Dnevnog avaza", da Komšiću GS treba da ne bi ostao sam u predizbornoj koaliciji sa SDA, iako Radončićev SBB već dugi niz godina uživa komoditet savezništva sa SDA.
Ipak, u političkom spektru DF-ovih oponenata, Radončić je samo dio mozaika. Iste ("Avazove") stavove zastupaju i političari koji su javno najavili predizbornu koaliciju sa strankom Narod i pravda (koja je politički otpadak SDA).
Štaviše, tvrde to oni koji, zajedno sa Konakovićem, predaju predizborne liste, dok s druge strane DF najavljuje predizborni nastup sa strankama lijevog političkog spektra - GS-om i Socijaldemokratima.
Otkuda, onda, tvrdnje da Komšiću treba GS kako ne bi ostao sam u predizbornoj koaliciji sa SDA? Očito je da postoje intencije da se javnost uvjeri u suprotno.
Da sam ja Zlatko
Na pitanju sukoba unutar GS-a stvar je poprilično jasna. Struja okupljena oko osnivača GS-a Reufa Bajrovića i Emira Suljagića, održala je vanredni Kongres GS-a, na kojemu je za novog predsjednika izabran Muhamed Fazlagić nakon što je sada već bivšem predsjedniku GS-a Nihadu Čolpi još u septembru prošle godine istekao predsjednički mandat. Sve to na kraju je verificirano rješenjem Općinskog suda u Sarajevu.
Druga struja, okupljena oko Nihada Čolpe, politički osporava Fazlagića kao predsjednika GS. Razlozi trvenja ipak su puno dublji od same predsjedničke pozicije u GS-u. Fazlagić, Bajrović, Suljagić i drugi osnivači GS-a smatraju da GS treba nastaviti političku saradnju s Komšićem i DF-om i Socijaldemokratima, dok Čolpu, koji se na političkoj karti BiH može uočiti tek pomoću mikroskopa, njegovi mentori zanose idejom da se on sam, stisnut između koalicije DF-GS-SD i koalicije SDP-NS, može nametnuti kao "treći lijevi faktor", kao da je spomenuti u Parlament FBiH ušao preko nepostojeće liste Zlatka Lagumdžije i uz podršku "Avaza", a ne s liste koalicije DF-GS, i kao da u Parlamentu sjedi zahvaljujući zakulisnim radnjama Lagumdžije i relaksiranju odnosa sa HDZ-om, a ne zahvaljujući izbornim rezultatima Komšića i njegove stranke.
Postavlja se pitanje otkud sada politički umirovljenik Zlatko Lagumdžija u cijeloj ovoj priči.
Naime, nakon što se Lagumdžija u SPD-u, koji je osnovan prošle godine kao neformalna koalicija stranaka, političkih organizacija i pojedinaca lijevo građanske orijentacije, nije uspio nametnuti kao lider, uprkos brojnim poziranjima pred TV kamerama i šarmu koji, pored nesumnjive inteligencije, krasi njegov lik, i nakon što mu je postalo jasno da je period političkog mentorstva nad Željkom Komšićem prošao zaključno sa 2012. godinom (kada je "puklo" na pitanju vrijednosti glasa građana), Lagumdžija se skoro ponovo bacio na posao. Poduzeo je posao degradiranja SPD-a, prvo putem približavanja mladom Čolpi (kojem je imponovalo to eminentno društvo), pa potom i demoraliziranje Socijaldemokrata Envera Bijedića, a sve sa ciljem da se i GS i SD odmaknu od Komšića i DF.
Cijeli plan očigledno je završio krahom. Oni iskusniji, koji bolje poznaju Lagumdžiju i koji znaju domete njegove sujete, poput Mire Lazovića, Ive Komšića, Envera Bijedića, pa u konačnici Bajrovića, Suljagića i Fazlagića, ostali su uz Komšića i ideju za zajednički nastup s DF-om i SD-om. Upecao se samo nezreli Čolpa, čega je u tišini svoje sobe i sam svjestan.
Treba samo pogledati kojim se to političkim terminima služi ovaj mladi političar, posebno kada govori o političkim koalicijama i političkim procesima. Svaki dolazi iz mozga, ali i iz usta bivšeg predsjednika SDP-a; tu su i nepristajanje na "zelene" i "svijetlozelene" koalicije, kao i niz drugih formulacija koje je dotični prije posljednjih dešavanja lično plasirao u javni prostor, a oni koji pažljivo prate politiku, znaju da riječi nekada govore, ako ne više, onda barem sigurno jednako kao i djela.
Novinarska perspektiva
Nota bene Lagumdžijinoj subverzivnosti, a ujedno i zanimljiv kuriozitet je i sljedeći apsurd. Naime, Lagumdžijinu mladu nadu, i glasne pristalice, premda zna da iza njih stoji upravo on (Lagumdžija), s neobičnom energičnošću javno podržava jedan od novinarskih "bardova" i zakleti neprijatelj Lagumdžije, koji je po osnivanju SPD-a javno grmio na Komšića zbog Komšićevog pokušaja rehabilitacije (političkog mrtvaca) Lagumdžije, a prema saznanjima našeg portala, danima je nakon toga Komšićeve saradnike obasipao vapajima u pravcu stopiranja rehabilitacije Lagumdžije. Kako je od napada na Komšića "da oživljava Lagumdžiju", došao do kritike što predsjednik DF to "oživljavanje" blokira, drugo je pitanje.
Međutim, stvari sa DF-ovom koalicijom s Građanskim savezom i Bijedićevim Socijaldemokratima značajnije su od Lagumdžijine umirovljeničke dokolice. Naime, njegov politički učenik Čolpa, što svojom, što tuđom voljom, gurnut je u grotlo Komšićevih javnih i tajnih političkih protivnika.
Dok GS na čelu s Fazlagićem, a podržan Bajrovićem i Suljagićem, javno proklamira saradnju s Komšićem i DF-om, periferni Čolpa, koji glumi političku nezavisnost, našao se u buketu svojih novih javnih i tajnih političkih šefova, koje sve zajedno okuplja u najmanju ruku politički animozitet prema predsjedniku DF. A o kome se, zapravo, radi, stvar je manje-više jasna.
"Alijansa" protiv Komšića
Javna je tajna da novi Čolpini dušebrižnici dolaze iz više stranaka i političkih miljea. U prvom redu iz NiP, u drugom redu su bivši kadrovi DF okupljeni oko Bahrije Šarića, koji je nakon poraza u DF-u lutao od Konakovića do Čolpe, te njegovi bliski prijatelji, također bivši viskopozicionirani članovi DF. Sve to, naravno, jer im se ukazala zgodna prilika, zdušno podržavaju "Avaz", kao i Nermin Nikšić, koji je, prema informacijama našeg portala, pokušavao preko sebi bliskog člana CiK-a spriječiti izlazak DF-GS koalicije na lokalne izbore, pozivajući se na izjave Nihada Čolpe kako se radi o pravnom nasilju u GS-u.
Drhtave prijetnje
Tolika politička podrška, javna i tajna, a praćena je i podrškom nekoliko javnih ličnosti, nije za potcijeniti. Međutim, ona nije mogla ostati skrivena, jer u pitanju nije Čolpa niti Građanski savez, kako je i sam Čolpa to, okuražen podrškom, javno kazao. Očigledno, fokus je na Komšiću. Kako drugačije objasniti prijetnju rumunskim scenarijem koju je izrekao mladi Čolpa?
Kada se pogleda sinhroniziranost napada političkih aktera povodom posljednjih događanja oko GS, kojima se pridružio i "Dnevni avaz", te kada se ima u vidu da bi marginaliziranje DF za njih bilo od esencijalne važnosti, onda je i više nego jasno (pa i smiješno), da se sukob koji je nastao u GS-u, nastoji prikazivati kao sukob između Komšića i Čolpe.
Ipak, riječ je o pokušaju izgrađivanja šireg političkog konsenzusa ideološki suprotstavljenih stranaka u Sarajevu za politički obračun s DF-om i Komšićem. Političke Grude u tome nisu uspjele, ali oni koji su imali posla sa političkim Grudama, imaju običaj reći - "njima je Herceg Bosna u Sarajevu".
Objavljeno: 03. avg 2020 | slobodna-bosna-ba
