Fižulić: Nafta nije toliki problem, više je noćna mora za Rusiju nego za svijet
• Bivši ministar gospodarstva, Goranko Fižulić, gostovao je u Novom danu i komentirao posljedice koje će po gospodarstvo imati rat u Ukrajini
N1 danima pokušava doznati kakvo je stanje s robnim zalihama, no bezuspješno. Odgovor nismo dobili. Na pitanje može li se doći do podatka kolike su robne zalihe u Hrvatskoj, Goranko Fižulić je rekao da Ministarstvo gospodarstva jednom godišnje objavljuje izvješće o robnim zalihama te da se iz toga može doznati što se čuva. Mjesto gdje se čuva uvijek je tajna, kazao je Fižulić.
Kad su se dogodili potresi, prvo u Zagrebu, a onda i na Baniji, isplivao je problem s robnim zalihama, istaknuo je. Prvo se pojavio problem s kontejnerima, pa onda paketa s hranom i svega ostalog što je tada bilo nužno potrebno.
Robne zalihe, osim nekoliko iznimki, nemaju svoja vlastita skladišta, nemaju vlastite rezervoare, kao one gdje se čuva nafta ili silose za pšenicu i kukuruz. To za njih rade privatna poduzeća. Njihov ukupni opseg u financijskoj vrijednosti je oko 500 milijuna kuna, od toga se 18 posto nalazi u pšenici, 10-12 posto u kukuruzu, nešto u nafti. To nisu količine kojima se na tržištu mogu postići određeni efekti - rekao je Fižulić.
Nafta je najtrgovaniji tržišni instrument i u njenoj cijeni ima i puno straha i puno nepoznanica vezanih s budućom sudbinom ruske nafte na svjetskom tržištu, rekao je bivši ministar.
Kad se gleda globalno, Rusija proizvodi 10-11 posto svjetskih količina, raspolaže sa 6 posto svjetskih rezervi. Nafta koju Amerikanci kupuju iz Rusije je zanemariva, za razliku od Europe koja kupuje nešto više od četvrtine svojih količina u Rusiji. Nafta nije toliki problem, daleko je više noćna mora za Rusiju, nego za svijet - rekao je Fižulić.
Objasnio je i zašto.
Tih 5-7 posto je relativno brzo nadomjestivo i to na nekoliko načina. Van tržišta je Venezuela i Iran. Venezuela raspolaže sa 17 posto dokazanih rezervi, a trenutno proizvodi pola posto. Nadomjestiti ruske količine je daleko manji problem, nego nadomjestiti plin u Europi i ruska nafta nikad neće u potpunosti biti eliminirana. Stvarno se može dogoditi da za godinu dana Europa i Amerika neće kupovati rusku naftu i to će imati enormnih ekonomskih posljedica na Rusiju.
Što se tiče Rusije, problem je koliko država opterećuje cijenu benzina. Kod ovako visoke cijene benzina država može vrlo lako nadoknaditi gubitke smanjenjem trošarina kroz PDV. Ona samo treba pokazati volju da smanji trošarine i na taj način će u bitnom utjecati na cijenu goriva - rekao je Fižulić.
Komentirajući činjenicu da je cijena goriva u Hrvatskoj bliža cijenama u razvijenijim europskim zemljama, dok je u Mađarskoj, primjerice, znatno niža, Fižulić je rekao da mađarski premijer Viktor Orban dobro pazi da zaštiti svoje glasačko i biračko tijelo:
On je zamrzavanjem marži i cijena energenata i hrane pokušao ograničiti rast cijena u Mađarskoj - dodao je.
Upitan koliko bi se stvar promijenila da je INA sačuvana u hrvatskom vlasništvu, Fižulić je rekao da se tu može povući analogija s HEP-om.
Država i Vlada jednostavnom odlukom mogu donijeti kolika je cijena struje i ne obazirati se kolika je ona u Europi. Tako bi se moglo i s naftom, samo je pitanje tko bi platio razliku koja bi nastala - rekao je Fižulić.
Objavljeno: 09. mar 2022 | hr-n1info-com
