Priča o kokainskom centru Evrope: Ključnu ulogu imaju kriminalne organizacije s Balkana
Skoro 110 tona kokaina zaplijenile su belgijske vlasti u 2022. u belgijskoj luci u Antwerpenu, koja je glavni ulaz u Evropu za drogu koja dolazi iz Latinske Amerike, što je novi rekord.
Međutim, ključnu ulogu u ovom ilegalnom biznisu imaju kriminalne organizacije zapadnog Balkana, ponajprije iz Hrvatske i Albanije.
Brojčani podatak je danas objavila belgijska carinska služba na zajedničkoj press konferenciji Belgije i Nizozemske održanoj kako bi istaknule "pojačanu saradnju" dvije zemalje u suzbijanju međunarodnog krijumčarenja droge.
Te dvije susjedne zemlje su uz Španiju glavni putevi ulaska kokaina, koji većinom dolazi iz Paname, Kolumbije i Ekvadora, na evropski kontinent. Zapljena se "intenzivirala u jesen", istaknula je glasnogovornica belgijske carine. Podsjetila je da su božićni i novogodišnji praznici vrhunac u konzumaciji kokaina.
U sedmicama prije blagdana karteli su povećali isporuku bijelog praha kako bi pripremili "bijeli Božić", kako slikovito voli reći Kristian Vanderwaeren, direktor carinske uprave.
Dileri sve domišljatiji
Na konferenciji je upozoreno da su "kriminalne organizacije sve kreativnije" u odgovoru na rast potražnje za kokainom, čemu vlasti moraju doskočiti. Tako primjera radi ekipe nizozemskih ronilaca u antverpenskoj luci pregledavaju oplatu broda ispod vodene linije u potrazi za skrivenom drogom. Belgijska i nizozemska vlada sve su zabrinutije zbog širenja kriminala na svom teritoriju u vezi s preprodajom droge.
Jučer je u Antwerpenu ubijena 11-godišnja djevojčica u pucnjavi na njenu kuću, vjerovatno u obračunu dvije suparničke bande. Krajem 2022. državno tužilaštvo tog flamanskog grada izvijestilo je da je u zadnjih pet godina evidentiralo "više od dvjesto činova nasilja povezanih s drogom".
Prijetnjama je izložen i sam državni vrh: u septembru je spriječena planirana otmica belgijskog ministra pravosuđa Vincenta Van Quickenbornea.
Evropsko središte kokaina
Belgija je dugo bila na glasu kao dosadna zemlja koja slijedi vladavinu prava, da bi u posljednje vrijeme postala evropsko središte krijumčarenja kokaina. U Antwerpenu se događa 40 posto svih zapljena kokaina u Evropi jer je ova belgijska luka postala ulazna tačka za južnoamerički kokain.
Međutim, ključnu ulogu u ovom ilegalnom biznisu imaju kriminalne organizacije zapadnog Balkana, ponajprije iz Hrvatske i Albanije, tvrdi The Economist, koji je lani napravio reportažu o tome.
Kokain banane
Prosječno godišnje kroz Antwerpen prođe 12 miliona kontejnera, a samo dva posto podliježe detaljnom carinskom pregledu. Mogućnosti krijumčarenja droge preko ove luke stoga su gotovo neograničene.
- "Banane su vrlo popularan način za krijumčarenje kokaina iz Latinske Amerike u Evropu iz dva razloga. Banane su glavni latinoamerički izvozni proizvod i brzo se kvare, pa postoji stalni pritisak da brzo dođu do potrošača", kaže Fatjona Mejdini, direktorica za jugoistočnu Evropu u Globalnoj inicijativi protiv transnacionalnog organiziranog kriminala.
Antwerpen je popularna i profitabilna luka ponajviše zbog toga što brzo istovaruje robu s brodova i šalje je na police trgovina. Nemoguće je pregledati milione kontejnera i organizirani kriminal je toga svjestan. Zato je antverpenska luka idealna za krijumčarenje kokaina, amfetamina i lažnih lijekova na evropska tržišta. Konzumacija ovih proizvoda u stalnom je porastu, pa je Evropa u posljednje vrijeme postala profitabilnije tržište nego Amerika.
- "Cijena kokaina u Evropi veća je nego u SAD-u, manja je konkurencija i manji je rizik", rekao je za The Economist Jeremy McDermott iz neprofitne istraživačke organizacije InSight Crime.
Balkanska mafija
Mnoge evropske mafijaške skupine pronašle su svoj interes u ovim činjenicama i preuzele kontrolu nad distribucijom. Mafijaške organizacije iz balkanskih zemalja poput Albanije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine posebno su poznate po svojoj učinkovitosti i nasilnim metodama. Ratna zbivanja i privredne nevolje na Balkanu mnoge su nagnali da se okrenu kriminalu.
- "Balkanske mafije iskoristile su nasilna iskustva, toleranciju prema nasilju i dostupnost oružja, kao i poznavanje stranih jezika. Kriminalne organizacije sa zapadnog Balkana pokazale su se općenito vrlo poduzetnima", tvrdi Walter Kemp, direktor globalne strategije u Globalnoj inicijativi protiv transnacionalnog organiziranog kriminala.
- "Balkanske mafije razvile su određene vještine koje su im omogućile da se nakon šverca heroina i cigareta, uzgoja kanabisa te krijumčarenja ljudi posvete profitabilnijim poslovima, poput krijumčarenja kokaina", objasnila je Kempova suradnici Mejdini.
Balkanske kriminalne organizacije čak su otvorile nove krijumčarske kanale.
Nekad je droga iz Kolumbije u Evropu pristizala preko mediteranskih luka, no balkanski mafijaši uspostavili su nove kontakte i podružnice u drugim južnoameričkim zemljama, poput Ekvadora, i sada kokain šalju direktno u sjevernoevropske luke. Ove kriminalne organizacije preuzele su kontrolu nad kompletnim opskrbnim lancem i tako povećale svoj profit.
- "Glavni izvor prihoda u kokainskoj industriji više nisu prodaja na ulicama ni proizvodnja, nego transport. Proizvodni profit je oko 150 posto, maloprodajni iznosi 300 posto, ali profit od transporta kokaina doseže i do 1500 posto", objasnio je McDermott.
Za razliku od legalnih poduzetnika, krijumčari mogu posegnuti za nasiljem kako bi osigurali isporuku svoje robe, a mogu se okrenuti i korupciji. To najbolje pokazuje primjer albanskog narkobosa Dritana Rexhepija.
- "Rexhepi je bez ikakve sumnje uspješan model balkanskog mafijaša i poslanika u Latinskoj Americi. Vjeruje se da je u Ekvador stigao 2011. godine nakon bijega iz belgijskog zatvora", rekla je Mejdini. Tri godine kasnije uhapšen je u Ekvadoru, ali to ga nije spriječilo u upravljanju vrlo profitabilnim kokainskim carstvom. Stečenim bogatstvom podmićivao je zvaničnike ne samo u latinoameričkim zemljama već i u Evropi.
- "Doprema kokaina u Antwerpen stoji kriminalne organizacije do 24 posto vrijednosti robe. Toliko ih košta podmićivanje, a ostatak dospijeva na tržište", kaže Artan Hoxha, albanski istraživački novinar. Povećani profit omogućio je mafijašima i izdašnije podmićivanje. Ovakve aktivnosti obično se povezuju sa siromašnijim zemljama, ali sve su češće i u zapadnoevropskim državama.
"Evropska unija sve više liči na Balkan"
- "Postojala je nada da će ulaskom u Evropsku uniju zemlje zapadnog Balkana biti sve sličnije prijašnjim članicama EU, no umjesto toga Evropska unija sve više nalikuje zapadnom Balkanu", otkriva Walter Kemp. Tako mafija sve češće i otvorenije podmićuje carinske službenike u Antwerpenu kako bi propustili pošiljke kokaina.
Priznaje to i direktor belgijske carine: "Dvojica mojih službenika završili su u zatvoru zato što su prihvatili 50.000 eura mita da bi propustili jedan kontejner i ostavili ga na tačno određenom mjestu u luci. To je lako zarađeni novac."
Objavljeno: 10. jan 2023 | klix-ba L. H.
