Neoustaštvo ne dolazi od Thompsona i desničara, nego iz HDZ-a
• 28 mar 2026 telegram-hr, Dragan Markovina
Političko prekodiranje Splita i Mostara iz crvenih u crne gradove provedeno je, među ostalim, tako što je baš svaka ulica koja je komemorirala antifašističku borbu ili neku lijevu tradiciju uklonjena s mape oba ta grada. Ima tome već dvanaest godina da sam u jednoj svojoj knjizi analizirao te procese i pomoću njih rekonstruirao stvarni ideološki sadržaj HDZ-a, koji njima vlada.
Pravo, revizionističko i proustaško lice HDZ-a manje se vidjelo u Zagrebu, gdje Franjo Tuđman nije dao da se dira Titov trg. Svejedno, i tu je skinuo ime Trgu žrtava fašizma, čiji povratak su aktivisti izborili nakon godina prosvjeda i pretrpljenog nasilja tek kad je HDZ izgubio vlast i u Zagrebu i u Hrvatskoj. Manje ulice u glavnom gradu dobili su neki ustaški dužnosnici i njihovi suradnici.
U Dalmaciji i Slavoniji ti procesi bili su puno brutalniji. U Splitu je promijenjeno ime više od 150 ulica, pa je čak i Miroslav Krleža dobio tek jednu neuglednu ulicu na Sućidru. Do prije deset godina to je bila jedina ulica u Splitu koja je nosila ime po nekome s ljevice.
Sramotni spomenik
Uslijedio je dolazak na vlast tragikomičnog SDP-ova gradonačelnika Ive Baldasara. Popis njegovih uspjeha je impresivan: ideju da se postavi spomen-ploča HOS-u on je na svoju ruku preinačio u cijeli spomenik, onda je osobno sudjelovao na otvaranju tog tzv. Skejinog spomenika, na kojem stoji ustaški slogan "Za dom spremni", i to sve u ulici gdje su Srbe iz stanova izbacivali upravo pripadnici te bojne HOS-a nazvane po ustaškom zločincu Rafaelu Bobanu.
I ne samo što je sudjelovao u tom užasu, Baldasar nije progurao čak ni minimalni zahtjeva Saveza antifašista da se Splitu vrate ulice Žrtava fašizma i Prvog splitskog odreda. Antifašisti nisu tražili da se imena vrate istim ulicama - Ulica žrtava fašizma u međuvremenu je postala Ulica Domovinskog rata - nego da to ime ponese samo njezin kraći dio gdje se nalazio talijanski fašistički zatvor.
U tu zgradu kasnije je useljena splitska općina, a danas tamo stoluju Županija i razni državni administrativni odjeli. Na koncu su antifašisti i od toga odustali i tražili da se u čast žrtava fašizma nazove samo trg pred Županijom na kojem je veliki spomenik žrtvama fašizma.
Nije ni bilo ustaša
To je blokirao šef gradskog HDZ-a Petar Škorić i uvjetovao da se na Katalinića brigu "zauzvrat" preimenuje ulica u kojoj je nekad bila Udba, a danas je SOA, i da se nazove Prilazom žrtava komunizma. Nato je Baldasar odustao od svih preimenovanja i proglasio kako mu je drago da je postignut konsenzus.
Pretkraj njegova mandata ipak je izglasano da park na Plokitama iz kojeg su partizani Prvog splitskog odreda krenuli u borbu dobije ime po njima; istovremeno je prihvaćen i Škorićev prijedlog, ali Trg žrtava fašizma ne.
Blasfemično je na bilo koji način dirati Ulicu Domovinskog rata, tvrdio je tad HDZ, što im je zapravo bilo samo pokriće: hadezeovci jednostavno nisu htjeli potpuno odbaciti ustaško, tj. fašističko nasljeđe. I nisu se zamarali činjenicom da "fašistička okupacija" u Splitu znači doslovno okupaciju talijanskih fašista i njemačkih nacista jer su ustaše u ovom "talijanskom" gradu bili samo epizodisti.
Problem je u HDZ-u
Čitav ovaj uvod donosim radi razumijevanja novog neuspjelog pokušaja da se barem taj trg pred Županijom nazove u čast žrtava fašizma, što je jučer opet blokirao Petar Škorić. Ovog puta nije nastupio kao šef splitskog HDZ-a - s tog mjesta davno je već sklonjen - nego kao direktor Županijske uprave za ceste, u koju je u međuvremenu udomljen. Škorić je inače čitav radni vijek proveo isključivo na političkim funkcijama, a bez HDZ-a ne bi imao riješenu egzistenciju.
Na sjednici Komisije za imenovanje ulica rekao je da se Županija "nije složila" da joj se promijeni adresa, ostao je hladan i na argument da čak i središnjica HDZ-a u Zagrebu ima adresu na Trgu žrtava fašizma te je glasao protiv. To je napravila i Lidija Bekavac, inače Kerumova predsjednica Komisije za imenovanje ulica. Prijedlog nije prošao jer su još dvojica članova Komisije ostala suzdržana: don Ivan Terze i Domagoj Maroević, koji je inače jedan od pristojnijih hadezeovaca.
Ovo vam se može činiti nebitnim, ali nije jer dubinski objašnjava jako važan politički fenomen: revizionizam i glorifikacija ustaštva nisu problem koji dolazi od marginalnih desnih stranaka ili od Thompsonovih koncerta. Problem dolazi iz HDZ-a i oduvijek je dolazio iz HDZ-a. Ta stranka ima sistemski problem s odavanjem počasti žrtvama fašizma. Vrijeme je da to osvijestimo.
Objavljeno: 28 mar 2026 telegram-hr, Dragan Markovina
