Umirovljeni general HVO a vjenčani kum Ratka Mladića!?
• Željko Šiljeg je umirovljeni general HVO i vjenčani kum ratnog zločinca Ratka Mladića - poznat je po batinanju urednice portala "Tačno" Štefice Galić
Objavljeno: 14. avg 2016
Željko Šiljeg je umirovljeni general HVO i vjenčani kum ratnog zločinca Ratka Mladića - ujedno je i kum Ante Jelavića, bivšeg predsjednika HDZ BiH.
Ante Jelavić je bio predsjednik HDZ BiH od 1998. do 2002. godine, i član Predsjedništva BiH od 1998. do 2001. godine. Jelavić je smijenjen sa mjesta član Predsjedništva BiH odlukom Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Wolfgang Petritscha i zabranjena mu je svaka dalja politička i javna djelatnost - zbog učešća u aferi Hrvatska Samouprava i insistiranja na "trećem entitu".
Vjenčani kum ratnog zločinca Ratka Mladića - agresiju na Hrvatsku dočekao je na mjestu komandanta bataljona JNA u Kninu. Šiljeg je hrabro i srčano branio hrvatski Knin - ali sa srpske strane.
Željko Šiljeg je bivši kapetan JNA. Tokom 1987. godine zapovijedao je specijalnom jedinicom Vojne policije JNA - poslane 1987. godine iz Beograda na Kosovo radi progona "kosovskih separatista".
Za vrijeme rata u BiH, prebacuje se vrlo kasno u Bosnu - gdje mu HVO bez ikakvih provjera daje visoko mjesto zapovjednika operative zone Tomislavgrad (Duvno).
Željko Šiljeg je, nekada davno, povezivan sa otmicom Ante Jelavića, koja se dogodila u Hrvatskoj 08. aprila/travnja 2009. godine. Jelavića je tada, ničim izazvano, otelo više "nepoznatih počinitelja" koji su ga "uz uporabu sredstava prisile" vratili nazad u Bosnu i Hercegovinu - "pod okriljem noći", vezanog u prtljažniku nekog polovnog automobila.
Poslije otmice Ante Jelavića, a u kontekstu ubojstva Joze Leutara, Ante Prkačin je za otmicu Jelavića i ubojstvo Joze Leutara izravno optužio bivše generale HVO Željka Šiljega i Stanka Soptu zvanog Baja.
Tokom svjedočenja u Tužiteljstvu BiH u Sarajevu za ubojstvo Joze Leutara, Ante Prkačin je izravno optužio pomenute generale. Neposredno prije toga u medijima je izjavio da je do informacija o atentatorima na Leutara došao od "čovjeka koji mu se sam pohvalio da je napravio eksplozivnu napravu" za to ubojstvo.
Sud BiH međutim nije uspio potvrditi optužbe Ante Prkačina, ali je pouzdano ustanovljeno da su otmicu Ante Jelavića izvršili pripadnici Tutine "Kažnjeničke bojne".
Ustanovljeno je pouzdano da su otmičari Jelavića oslobodili tek na insistiranje skupine umirovljenih časnika HVO iz Hercegovine - među kojima se spominjalo ime: Željka Šiljega, Stanka Sopte Baje, Ljube Ćesića Rojsa i Vinka Žuljevića Klice. Očito - Šiljeg i Sopta imaju vrlo jak uticaj na Kažnjeniču Bojnu.
Jedno vrijeme Željko Šiljeg je bio šef, direktor ili stožernik Službe Nacionalne Sigurnosti SNS Hrvatske - u kojoj je zaradio čin generala.
Tokom 2001. godine, tadašnji ravnatelj SNS, Ivica Vukšić, zatražio je, pod prijetnjom kaznene prijave, od svog prethodnika Željka Šiljega povrat svih materijalno-tehničkih sredstava otuđenih u vrijeme njegova mandata, a koja su plaćena iz budžeta.
Kako su tada pisale novine, jedan dio te tehnike predan je na raspolaganje Krešimiru Zubaku i Petru Luburiću, prvom odvjetniku i prvom obavještajcu iz braniteljskog tima Mladena Naletilića Tute.
Drugi dio te imovine dislociran je u Banjuluku!?
Novinari su tada pisali da se taj drugi dio otuđene imovine SNS koristi za potrebe portala Dnevni List - polupropalog propagandnog projekta HDZ-ove vojne vrhuške. SNS je također zatražio i povrat svih automobila datih na raspolaganje osobama od javnog i političkog utjecaja. Pisali su tada da Mato Đaković, urednik OBN, koristi SNS-ovo vozilo marke golf - kao svoje.
Tko progoni Šteficu Galić
Zloglasni general HVO, vjenčani kum zločinca Ratka Mladića, predvodi kampanju protiv Štefice Galić
• Željko Šiljeg je poznati nasilnik i batinaš - poznat je po batinanju urednice portala "Tačno" Štefice Galić
• Osnovno pitanje je kako takva osoba, koja je uistinu morala odgovarati za ratne zločine, ima pravo držati moralne prodike bilo kome, a posebno uglednoj porodici Galić
Objavljeno: 16. sep 2015 | Akif Agić
Nakon prikazivanja filma u Ljubuškom o humanizmu pokojnog Nedjeljka Galića Neđe - "Neđo od Ljubuškog" - filma koji govori o spašavanju civila bošnjačke nacionalnosti od zatočenja u logoru "Heliodrom", brutalno je fizički napadnuta supruga pogojnog Neđe - Štefica Galić - urednica portala tacno.net
Nakon prikazivanja tog filma, u Ljubuškom je organizovan javni skup pod nazivom "Istina od Ljubuškog" - koji je održan na središnjem Trgu domovinske zahvalnosti u Ljubuškom.
Skup je predvodio, naravno, Željko Šiljeg koji je tada kazao da su u Ljubuškom "svi povrijeđeni zbog neistine i lažnog svjetla u kojem su tendenciozno prikazani ljubuški Hrvati, kao fašisti, nacisti, zlotvori i zvijeri". Šiljeg je na skupu vikao: "Ljubuški nikada i nikome nije uskraćivao pravo na drugačije mišljenje i življenje!"
Ime umirovljenog generala HVO Željka Šiljega nebrojeno je puta pominjano na suđenju Jadranku Prliću i ostalim optuženima iz vojno-političkog vrha HercegBosne, a koji se terete za ratne zločine nad Bošnjacima u Hercegovini, te srednjoj Bosni.
Šiljeg je pominjan upravo u kontekstu napada na jedinice Armije Republike BiH, odnosno Bošnjake. Šiljeg će, naime, a što je u više navrata konstatirano i u Haškom tribunalu, ostati upamćen kao čovjek koji je 13. januara 1993. postavio ultimatum Armiji RBiH u Gornjem Vakufu "da se razoruža i stavi pod kontrolu HVO" - a pozivajući se na "Odluku HVO o ustrojstvu hrvatskih provincija u BiH".
Armija RBiH nije prihvatila ultimatum, pa su hrvatske jedinice započele sa etničkim čišćenjem dijelova u kojima su Hrvati bili većina.
Šiljeg je tada potpisao brojna naređenja o napadima na Armiju BiH. Žrtve tih napada najčešće su bili civili. Prema jednom od dokumenata prezentiranih u Haškom tribunalu, zapovjednik HVO Željko Šiljeg je 22. juna 1993. godine "naložio brigadi Herceg Stjepan da zatraži otvaranje vatre po Konjicu i Čelebićima".
Prema svjedočenju ratnog reportera iz Gornjeg Vakufa Akifa Agića, Željko Šiljeg po zapovjednoj odgovornosti kriv za stradanje Bošnjaka Prozora u oktobru 1992. godine. U januaru 1993. godine je dao ultimatum jedinicama Armije RBiH da se moraju "staviti pod komandu HVO" u Gornjem Vakufu ili će u protivnom HVO svojim tenkovima poravnati gradsku jezgru Gornjeg Vakufa.
Ultimatum je dao u prisustvu zapovjednika snaga UN u Gornjem Vakufu, koji je kasnije svjedočio u Haagu da je bio nemalo iznenađen pokazanom drskošću Željka Šiljega. Armija BiH se tad nije potčinila naređenju, pa je Šiljeg, zaista, teškom artiljerijom razorio i popalio gradsku jezgru.
O ulozi Željka Šiljega u ratu u BiH u Haškom tribunalu je svjedočio i bivši oficir britanske armije Christopher Beese. On je u junu 2006. godine u Haškom tribunalu opisao kako je od Šiljega zatražio objašnjenje "zašto i uprkos postignutom sporazumu zarobljeni Muslimani još nisu pušteni", a "bošnjačko stanovništvo sela oko Prozora i dalje izloženo granatiranju".
Željko Šiljeg mu je tada odgovorio da je tu "kao branilac Zapada u borbi protiv Istoka" - te da je situacija u BiH "slična tadašnjem stanju u Jermeniji i Gruziji".
Inače, Šiljeg je oficir Jugoslavenske narodne armije JNA. Tokom 1987. godine je predvodio Vojnu policiju u obračunu s "albanskim separatistima".
Prve ratne dane dočekao je u kasarni JNA u Kninu, odakle je Ratko Mladić davao naredbe za granatiranje hrvatskih gradova.
