Objavljeno: 30. apr 2021
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rođen je 1956. u Mostaru gdje živi sa suprugom Bernadicom, s kojom ima kćerke Sanju i Danielu. Diplomirao je 1979. godine, a magistrirao 1989. na Strojarskom fakultetu u Mostaru te doktorirao na Sveučilištu u Mostaru 1996. Čović je član HDZ BiH od 1994. godine.
Čović od 1980. godine, pa sve do 1998. radi u mostarskom preduzeću SOKO, prvo u tehnologiji i kontroli, a kasnije u rukovodstvu, da bi od 1992. do 1998. bio i generalni direktor ove firme.
Radio je kao viši asistent na Strojarskom fakultetu u Mostaru, a kasnije je postao vanredni, pa redovni profesor Sveučilišta u Mostaru, gdje predaje i na Ekonomskom i na Filozofskom fakultetu.
Od 1998. do 2001. godine bio je zamjenik premijera i ministar finansija u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH). Izabran je za člana Predsjedništva BiH 2002. godine, ali ga je s te pozicije smijenio visoki predstavnik Paddy Ashdown u martu 2005. godine, nakon što je Sud BiH potvrdio optužnicu protiv njega za zloupotrebu položaja.
Na općim izborima 2010. godine, Čović je izabran u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, ali umjesto toga, zauzima delegatsko mjesto u Domu naroda.
Čović je na Općim izborima 2014. godine izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. U februaru 2019. godine delegiran je u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Lider HDZ-a, prema imovinskom kartonu iz 2014., ima kuće u Mostaru i Širokom Brijegu. Supruga Bernadica posjeduje poslovni prostor i bila je suvlasnica advokatskog ureda do 2015. godine kada odlazi u penziju. Prema imovinskom kartonu, Čović nema automobil, a supruga vozi Audi 3. Naveo je da je kreditno opterećen 150.000 KM.
Čović je 2005. godine optužen da je kao ministar finansija FBiH primio mito od braće Ivanković-Lijanović i pomogao im izbjeći skoro 30 milion KM carinskih obaveza. Nakon dva sudska postupka koja su trajala osam godina, Vrhovni sud FBiH je Čovića oslobodio optužbi 2013. godine.
Drugi put se našao pred Sudom BiH 2010. godine, kada je optužen da je zloupotrijebio svoj položaj federalnog ministra finansija i sa tadašnji federalnim premijerom Edhemom Bičakčićem nenamjenski potrošio 7,8 miliona KM iz budžetskih rezervi. Tim novcem su kupljeni i renovirani stanovi zaposlenicima u organima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. U martu 2011. godine Sud BiH je Čovića oslobodio optužbi.
Treća optužnica za zloupotrebu položaja i ovlasti protiv Čovića i još šest osoba je potvrđena 14. maja 2010. godine na Kantonalnom sudu Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK). Tužilaštvo HNK ga je teretilo da je sa ostalim članovima Upravnog odbora Javnog preduzeća Hrvatske pošte i telekoma (HPT) donio odluku da se dug, od blizu 4,7 miliona KM, koji je imalo ovo preduzeće prema tada već nepostojećem Ministarstvu obrane - HVO, prenese na tri privatne firme. Kasnijom naplatom dugovanja, te firme su postale većinski vlasnici dionica Eroneta - najprofitabilnijeg telekomunikacijskog dijela HPT-a.
U vrijeme kad se to dešavalo, Čović je bio ministar finansija FBiH, zamjenik premijera FBiH i predsjednik Upravnog odbora HPT-a.
Čović je oslobođen optužbe 2013. godine zbog apsolutne zastare krivičnog djela.
Vezano: Uklanjanje Dragana Čovića
Čović je u aprilu 2010. godine novinarima otkrio kako je dobio poverljive informacije da je u tom periodu trebao biti uhapšen:
- "Moram vam reći da je bilo krajnje ozbiljno i da je reč o nečijoj jako prljavoj igri" - rekao je tada Čović. Mediji bliski Čoviću tada su objavili da je u pravosudno-policijskim institucijama BiH, koje su pod uticajem međunarodne zajednice, bio razrađen plan za Čovićevo hapšenje -- sanela.info-30413
izvor: imovinapoliticara.cin.ba-93
